Crnoj Gori su za članstvo u Evropskoj uniji (EU) do 2028. potrebna konkretna djela, poručio je savjetnik predsjednika države za evropske poslove Miloš Radonjić, navodeći da ohrabruje ako Barometar 26 nagovještava promjenu dosadašnjih loših praksi.
Radonjić je u intervjuu agenciji MINA kazao da proces pristupnih pregovora opterećuju određeni negativni trendovi.
„Ohrabruje ako Barometar 26 nagovještava promjenu dosadašnjih loših praksi. U tom kontekstu vjerujem da je umjesto proklamacija, hiperprodukcije strateških dokumenata i deklaracija, crnogorskoj javnosti mnogo važnije da se nadležne institucije posvete suštinskom suočavanju sa izazovima na evropskom putu“, rekao je Radonjić.
On je dodao da je važno da javnost u Crnoj Gori čuje detalje o dinamici zatvaranja poglavlja.
Na pitanje kako komentariše aktuelni momenat u pristupnim pregovorima, odnosno da li država napreduje dinamikom koja je potrebna da bi 2028. postala članica EU, Radonjić je odgovorio da Crna Gora, nakon punih sedam godina, ima izgledne šanse da zatvori četiri pregovaračka poglavlja.
Upitan da li očekuje da se to desi na Međuvladinoj konferenciji krajem decembra, Radonjić je rekao da je optimista po tom pitanju i da misli da se stvaraju pretpostavke da se takvo nešto desi, naročito u svjetlu činjenice da je Crna Gora u junu dobila pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila.
“Međutim, zadržao bih određenu dozu opreza, prvenstveno zbog činjenice da smo sami sebi zakomplikovali stvari jednim potezom koji definitivno nije bio u državnom interesu Crne Gore, a u pitanju je narušavanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom”, naveo je Radonjić.
Kako je kazao, Evropska komisija je tijelo EU koje priprema pregovaračke pozicije i sva druga relevantna dokumenta iz pristupnog procesa, ali konačnu riječ u tom procesu daju upravo države članice, između ostalih i Hrvatska.
“Što će reći da će nam u konačnici, kada se bude odlučivalo o tome da li će Crna Gora zatvoriti ova četiri poglavlja, biti potreban i glas Hrvatske”, rekao je Radonjić.
Zatvaranje četiri poglavlja, kako je naveo, zaista bi predstavljalo svojevrsni iskorak na evropskom putu.
“Sa druge strane, moramo se podsjetiti da ukupan broj pregovoračkih poglavlja iznosi 33 i da ćemo, uz ta potencijalno zatvorena četiri, na kraju godine imati sedam zatvorenih poglavlja. To znači da ćemo u posljednje dvije godine pregovora morati da zatvorimo ukupno 26 pregovaračkih poglavlja”, kazao je Radonjić.
Potrebno je, kako je poručio, u značajnoj mjeri intenzivirati reformske napore kako bi se dostigao zacrtani cilj, a to je članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine.
Upitan da li smatra da Crna Gora ima Vladu i parlamentarnu većinu koje posvećeno rade na ispunjavanju obaveza iz pristupnog procesa i koje mogu da ostvare taj cilj, on je rekao da je najkorektnije vratiti se na statističke pokazatelje.
Radonjić je naveo da je stepen realizacije obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore EU nakon trećeg kvartala nešto ispod 62 odsto, što je, kako je ocijenio, značajno ispod očekivanog nivoa realizacije i očekivanja ukupne javnosti.
“Ako ovo pretočimo u brojke, doći ćemo do podatka da ukupno 100 obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore EU nije realizovano u planiranom roku. Dodatno, od te brojke, u zadatim rokovima nije realizovano 50 zakonskih tekstova, bilo da se radi o novim zakonima ili izmenama i dopunama postojećih”, kazao je Radonjić.
Prema njegovim riječima, sama ta brojka govori o tome koja je mjera poštovanja obaveza iz evropske agende.
Proces pristupnih pregovora, kako je ocijenio, opterećuju određeni trendovi koji karakterišu trenutnu parlamentarnu većinu i Vladu, i upravo to ponašanje otvara prostor za bojazan da Crna Gora ne može ispuniti zacrtane rokove.
Prema riječima Radonjića, zabrinjavajući trendovi koji bacaju sjenku na ukupan proces pristupnih pregovora odnose se, između ostalog, na uvećanje broja javnih funkcionera, partijsko zapošljavanje i glomaznost Vlade.
On je ukazao na vrednosni i ideološki aspekt cijelog procesa, ističući da Crna Gora treba da ponudi EU ono najbolje i najautentičnije što ima.
“A to su tri stavke koje bih izdvojio. Prvenstveno antifašizam, koji je oličen u pogledu Ljuba Čupića, koji prkosi okupatoru i smrti, zatim pacifizam i multikulturalnost koje oličava postupak admirala Barovića, koji radije bira da izvrši samoubistvo nego da bombarduje hrvatske gradove, i na kraju posljednja vrijednost, a to je građanski duh i poštovanje različitosti”, naveo je Radonjić.
On je ukazao i na značaj poštovanja djelovanja civilnog sektora.
„Svjedoci smo da jedan dio parlamentarne većine nije na fonu ovih vrijednosti i, u tom smislu, može biti opterećenje za zaključenje pristupnih pregovora“, ocijenio je Radonjić.
Govoreći o analizi kabineta predsjednika „Demokratski napredak Crne Gore ne smije stati“, on je kazao da je cilj tog dokumenta zapravo bio da ukupnoj javnosti pošalju poruku da se ne smije zanemariti suština procesa.
„Prvenstveno vladavina prava koja predstavlja srž integracionog procesa, ali i drugi prioriteti iz pregovoračkog procesa, kao što su reforma javne uprave i ekonomsko upravljanje“, naveo je Radonjić.
U analizi je, kako je rekao, ukazano na potrebu suštinske reforme pravosuđa, kao i na neophodnost poštovanja demokratskih procedura, kao što je konsultovanje sa stručnom javnošću.
Radonjić je kazao da je u analizi ukazano i na negativne trendove, kao što su narušavanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, prilično izražena tendencija političkog upliva u funkcionisanje institucija i politička postavljenja i razrješenja koja nijesu u skladu sa zakonom.
On je upozorio da su sve to fenomeni koji, ukoliko se zanemare, u nastavku procesa mogu da predstavljaju problem, i poručio da je neophodan odgovorniji odnos svih aktera na političkoj sceni Crne Gore, prvenstveno Vlade i parlamentarne većine.
„Jedna od stvari koje konstatujemo u našoj analizi je skoro pa alarmantno stanje u pravosuđu, imajući u vidu uslove u kojima rade nosioci pravosudnih funkcija, sudije i tužioci“, naveo je Radonjić.
Na to se, kako je kazao, nadovezuje potencijalno smanjenje broja sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, a imajući u vidu da je u radu tog odjeljenja preko 160 predmeta iz oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Upitan očekuje li da Crna Gora do kraja godine izabere predsjednika Vrhovnog suda i riješi još jedno pitanje koje opeterećuje crnogorsko pravosuđe, Radonjić je rekao da je optimista.
„Zaista želim da vjerujem da će biti tako, naročito zbog činjenice da, nakon većeg broja neuspjelih pokušaja, sada konačno imamo priliku da uspješno riješimo to pitanje“, naveo je Radonjić.
On je podsjetio da Crna Gora od kraja 2020. godine nema predsjednika najviše sudske instance u punom mandatu.
„Kao što rekoh, optimista sam da ćemo uspješno riješiti ovo pitanje i da ćemo kao društvo pokazati dovoljan nivo odgovornosti“, dodao je Radonjić.
On je kazao da to ne govori samo zbog pristupnih pregovora i činjenice da je, između ostalog, imenovanje predsjednika/predsjednice Vrhovnog suda preduslov za povlačenje finansijskih sredstava iz fondova EU.
„Govorim zbog onoga o čemu smo diskutovali ranije, a to je sama suština procesa, odnosno funkcionisanje vladavine prava, dostizanje evropskog standarda pravne države u kojoj želimo da živimo i obezbjeđivanja pravne sigurnosti, kako građana Crne Gore, tako i svih privrednih subjekata“, naveo je Radonjić.
Bonus video:
