Odluka predstavnika država članica Evropske unije (EU) da ne podrže najavljeno zatvaranje četiri poglavlja, posljednja je opomena za vlasti da cilj ozbiljne politike mora biti razvoj sopstvene države, a ne dodvoravanje vlastima drugih zemalja, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije odobrio je Crnoj Gori zatvaranje tri poglavlja, i to poglavlja 7 - Pravo intelektualne svojine, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Crnoj Gori nije odobreno zatvaranje poglavlja 31 - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević rekla je da je odluka predstavnika država članica EU, da ne podrže najavljeno zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore i Unije, posljednja opomena za vlasti.
„Da ozbiljna politika mora imati za cilj razvoj sopstvene države i društva, a ne dodvoravanje vlastima drugih zemalja čije su agende nedobronamjerne prema našem EU putu“, navela je Kovačević.
Kako je kazala, rezultati ovakvog pristupa su od danas svima jasni.
„Umjesto isprva najavljenih deset, a potom snižavanje naše EU ambicije na četiri poglavlja, i na kraju otvaranjem samo tri, Vladi je poslata nedvosmislena politička poruka iz Brisela da se ovakva politika više neće tolerisati“, ocijenila je Kovačević.
Ona je rekla da sada komično izgledaju pokušaji relativizacije štete za koju su predstavnici “građanskih opcija” znali da je čine Crnoj Gori donošenjem bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu.
„A kojom se navodno baštini kultura sjećanja u zemlji u kojoj nijedan pojedinac nije nikad negirao genocid i zločine koje je Nezavisna Država Hrvatska učinila nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima i čiji su se građani puškom borili protiv ustaškog režima u toj nacističkoj tvorevini“, navodi se u saopštenju.
Prema riječima Kovačević, od danas je potpuno jasno da je ta rezolucija „odradila svoj posao“ – usporila put Crne Gore ka EU.
„Ishod sjednice u Briselu predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost da ova Vlada našu državu ne može uvesti u EU“, kazala je Kovačević.
Ona je ocijenila da je posljednje otkazivanja sastanka predsjednika Skupštine Andrije Mandića i predsjednice Evropskog parlamenta Roberte Metsole samo još jedna potvrda tog stava.
Kovačević je rekla da, ipak, činjenica da je Crna Gora prvi put nakon 2017. godine uspjela zatvoriti neko poglavlje u pregovorima sa EU pokazuje da postoji kapacitet i potencijal za napredak i da je evropska perspektiva dostižna, ako se izvuče pouka i iskoristi šansa, a energija se odlučno i strateški usmjeri na reforme i razvoj.
„Predsjednik Vlade i Pokret Evropa sad se nalaze na važnoj raskrsnici – da li će nastaviti da tolerišu sprovođenje agendi režima u okruženju, a da javnosti nudi ujedinjenja i barometre kao izgovor za nikad sprovedene reforme, ili će zaista biti spremni da se uhvate u koštac sa nimalo lakim izazovima koji predstoje do članstvu u EU“, navela je Kovačević.
Bonus video: