Vrhovni sud Crne Gore je u septembru dosudio obeštećenje Z. V. jer je Ustavni sud kasnio sa odlukom u njegovom predmetu. Time je sud na čijem je čelu Vesna Medenica preuzeo nadležnost Evropskog suda za ljudska prava - jedinog nadležnog da spori rad ustavnosudske vlasti, smatraju u US.
Više sagovornika koje su “Vijesti” kontaktirale, sumnjaju da Vrhovni sud pokušava da ustanovi praksu, kako bi povratio nadležnost koju mu je oduzeo Zakon o Ustavnom sudu iz 2015, odnosno da je US posljednja stepenica prije Strazbura.
U Vrhovnom sudu, međutim, kažu da je njihova odluka ustavna i zakonita i da odlučuju na osnovu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i stavovima Evropskog suda za ljudska prava.
Medenica je prije četiri godine, kada se otvorila rasprava na temu čija je zadnja riječ u pravosuđu, protivila namjeri da Ustavni sud bude posljednja instanca koja će utvrditi kršenje ljudskih prava. Iako je tokom rasprave o novom Zakonu o Ustavnom sudu njen stav podržavao i tadašnji predsjednik države Filip Vujanović, presudna je bila riječ Ministarstva pravde na čijem je čelu tada bio Duško Marković.
Predsjednica Vrhovnog suda međutim ni danas se ne miri sa činejnicom da zadnju riječ daje US, a nije propuštala ni prilike da kritikuje “neznanje” kolega iz tog suda. Kao članica Komisije za izvor, ona nije podržala ni izbor bivše predsjednice US Desanke Lopičić za Evropski sud za ljudska prava.
Na pitanje koji je osnov za odluku da je US prekršio pravo na suđenje u razumnom roku, iz Vrhovnog suda su naveli da se “u konkretnom slučaju nije radilo o preispitivanju odluke Ustavnog suda, već o odlučivanje o tužbi za naknadu nematerijalne štete, zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku”. “Za odlučivanje o takvoj tužbi nadležan je Vrhovni sud Crne Gore. Inače, redovni sudovi su nadležni da odlučuju u sporovima o svim vidovima naknade štete koju pričine državni organi, ma o kojem državnom organu se radilo,” navodi se u odgovoru Vrhovnog suda.
Sudije Ustavnog suda su bile iznenađene kada su u petak na sjednici saznale da su i spise predmeta Z. V. proslijeđene kolegama iz druge sudske instance, saznaju “Vijesti”. Iako Poslovnik Us zabranjuje da se predmeti iznose iz zgrade, one su završile u Vrhovnom sudu a potom i kod zaštitnika imovinskog interesa države - koji se izjašnjavao po tužbi Z. V.
Kako se to desilo još nije utvrđeno, a pitanje je otvoreno na sjednici Ustavnog suda u petak. Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković rekao je kolegama da on nije dozvolio da se predmet šalje u Vrhovni sud, ali je stav odložen za narednu sjednicu.
“Spisi predmeta Ustavnog suda su bili dostavljeni ovom sudu u uobičajenoj komunikaciji državnih organa,” objasnili su iz Vrhovnog suda.
Još nekoliko tužbi pred Vrhovnim
Vrhovni sud je utvrdio da je Ustavni povredio pravo na suđenje u razumnom roku Z. V. i dosudio obeštećenje od 300 eura. Z. V. je u tužbi naveo da je Ustavni sud njegov predmet držao više od 18 mjeseci, koliko je zakonski rok za odlučivanje. U Vijeću sudije Vrhovnog suda Miraša Radovića koje je odlučivalo su i sudije Svetlana Vujanović i Radojka Nikolić. “Presuda je jedina sa navedenim sadržajem, u međuvremenu su podnijete tužbe u još par slučajeva,” odgovor je Vrhovnog suda.
Bonus video:
