Sastanak dijela crnogorske opozicije sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom dobar je i za Demokratski front (DF) i Crnu Goru, tvrdi jedan od čelnika Fronta Milan Knežević, dok iz Demokratske partije socijalista (DPS) kažu da se javnost uvjerila da se u Beogradu nije desio nikakav sastanak, već utrkivanje ko će se sa kim pozdraviti i fotografisati.
“Ne želim komentarisati posjete stranih državnika drugim zemljama. Što se tiče boravka ‘srpskih političara’ iz Crne Gore tog dana u Beogradu, i domaća i međunarodna javnost se uvjerila da se ne radi ni o kakvom sastanku sa predsjednikom Putinom. To je bilo samo utrkivanje ko će se sa njim pozdraviti ili eventualno fotografisati. Onima kojima ni to nije uspjelo, pravili su selfije mimo protokola, što je bacilo sjenku na posjetu predsjednika Rusije Srbiji i dokaz je njihove političke i državničke nezrelosti”, kazao je za “Vijesti” poslanik DPS-a Obrad Mišo Stanišić.
Knežević, sa druge strane, upitan da li je sastanak sa Putinom dobar za DF ako se u obzir uzme činjenica da dobar dio javnosti u Crnoj Gori nije naklonjen predsjedniku Rusije i toj državi, kaže da je poslije duže vremena Putin imao mogućnost da čuje iz usta crnogorskih političara da je odnos našeg naroda prema Rusiji nepromijenjen, uprkos, kako navodi, nerazumnim i antiruskim potezima režima.
“Rusija je i dalje u našem nacionalnom biću iskreni prijatelj, saveznik i zaštitnica kojoj dugujemo zahvalnost na opstanku kroz prethodnih nekoliko vjekova. A taj dio režimske javnosti i sterilnih medijskih kerbera koji pokušavaju relativizovati značaj našeg susreta s Vladimirom Putinom, ostavljam da igra šotu sa Iljirom Metom, Hašimom Tačijem i Ramušom Haradinajem, posto sudeći po albanskim zastavama kojima je iskićena Podgorica, Crna Gora je odavno postala pokrajina Velike Albanije. Zato me isfrustrirani komentari dežurnih režimskih plaćenika i analitičara uopšte ne dotiču, naprotiv, dodatno me uveseljavaju, jer znam da sam bio na pravom mjestu s pravim čovjekom”, navodi Knežević.
Iz DF-a su nakon ručka u čast Putina koji je u Beogradu organizovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naveli da im je predsjednik Rusije kazao da su “pravi heroji”, a da su oni njemu poručili da ga “većinska Crna Gora doživljava kao svog presjednika”.
Upitan kakva se poruka šalje javnosti poručujući Putinu da ga u Crnoj Gori doživljavaju kao svog predsjednika, Knežević kaže da se šalje istinita poruka.
“U svim istraživanjima javnog mnjenja koje je radio DF, Putin je najpopularniji političar među crnogorskim građanima, i preko 75 odsto njih bi voljelo da ga vidi na mjestu predsjednika”, tvrdi Knežević.
“Čini mi nemjerljivu čast što sam bio u prilici, nakon što me predsjednik Aleksandar Vučić predstavio Putinu, da na ruskom saopštim da njega većina građana Crne Gore doživljava kao svog predsjednika”, dodaje Knežević.
On navodi da je uvjeren da bi u slučaju dolaska Putina u Crnu Goru došlo do spontanog okupljanja desetina hiljada građana, i da bi to bio najveći ikad održan skup u istoriji naše države.
Stanišić ipak poručuje da je dio crnogorske opozicije “u svom političkom sljepilu i poltronisanju” sada našao još jednu matičnu državu - pored Srbije i Rusiju. “Iako su na debeloj apanaži njima mrske Crne Gore. I ovim su lideri dijela opozicije potvrdili da su bili i ostali tuđa nafaka”, kaže Stanišić. “Ta gospoda ubira plodove sa posnih crnogorskih njiva, a boga moli da kiša pada u Srbiji i u Rusiji”, dodao je Stanišić.
Knežević kaže da je uvjeren da je aktuelno stanje neodrživo i da se Crna Gora, kako navodi polako vraća sebi, svom istorijskom, duhovnom i nacionalnom izvorištu.
“Nova vlada koju će dominantno činiti DF prvo će u zvaničnu posjetu pozvati Vučića, a onda i Putina. To je jedini logičan i državotvoran potez kojima ćemo makar malo sprati stid i ljagu sa crnogorskog obraza koju nam je nanio režim nerazumnim i izdajničkim potezima”, naveo je Knežević.
Nema dileme, navodi Knežević, da bi predsjednik Crne Gore Milo Đukanović “dao čitav NATO kad bi mogao vratiti vrijeme i izbrisati svoju izdaju, kako bi još jednom vidio Vladimira Vladimiroviča”. “Ali eto njemu sad ostaju saudijski ministri za vještačku inteligenciju, Edi Rama, Migo Stijepović i instagram prof. dr Duška Knezevića. Svako bira svoje društvo. Ja sam svoje davno izabrao i nikad ga neću promijeniti, niti izdati”, poručio je Knežević.
Stanišić, pak poručuje da su u pitanju “ekskurizije anticrnogorske opozicije”. “Sasvim je sigurno da ove, ovakve i bilo koje druge ekskurzije anticrnogorske opozicije neće našu zemlju zaustaviti na putu evroatlantskih i evropskih integracija”, zaključio je poslanik DPS-a.
Đukanović se sa Putinom sastao 2006. u Sočiju, sa Lavrovom dva puta prije toga
Predsjednik DPS-a Milo Đukanović sa Putinom se posljednji put sastao godine u Sočiju, 28. avgusta 2006. godine. Od tada, nijedan od zvaničnika crnogorske vlasti se nije sastao sa predsjednikom Rusije, iako vladajuća DPS ima sporazum o saradnji sa njegovom partijom, Jedinstvenom Rusijom.
Rusija je bila jedna od prvih država koje su priznale nezavisnost Crne Gore i uspostavile diplomatske odnose sa državom, te je jedna od prvih posjeta Đukanovića nakon nezavisnosti bila upravo Sočiju.
Kako su tada izvijestili mediji, Putin je naveo da je zadovoljan što vidi Đukanovića, premijera jedne nezavisne države. Putin je tada istakao i da ruske investicije u Crnoj Gori iznose oko 2 milijarde dolara.
Đukanović je 2017. kazao da je tada lično obavijestio Putina da je jedan od ciljeva Crne Gore da postane članica NATO-a, navodeći da je Putin na to reagovao “veoma ljubaznom upitanošću”.
“Da li je to, pitao je, zaista neophodno Crnoj Gori. Rekao sam da je ne samo Crnoj Gori, nego i Balkanu lišenom pouzdanih samoregulatornih mehanizama vlastite stabilnosti, neophodno da kroz evroatlantske integracije unaprijedi svoju bezbjednost. Crna Gora, dakle, nijednu odluku nije donijela ishitreno, nepromišljeno ili iza bilo čijih leđa”, rekao je Đukanović pretprošle godine.
Đukanović se prije referenduma sastajao i sa šefom diplomatije Rusije, Sergejom Lavrovom, i to 2004. u Moskvi i 2005. u Podgorici. Đukanović je 2009. u Podgorici ugostio tadašnjeg ministra za vanredne situacije u Vladi Rusije, a sadašnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua.
Bonus video:
