Pripravnici koji su pripravnički staž odradili u sudovima u periodu od 2010. do kraja 2016. godine i koji su ostali uskraćeni za dio zarada po tom osnovu, neće dobiti zarađeni novac, jer je Vrhovni sud izdao dopis svim sudovima da ne presuđuju u korist pripravnika, saznaju “Vijesti”.
To je i bila želja Vlade, koja je iz budžeta morala da izdvoji značajnu sumu novca da bi nadomjestila pripravnicima zarađeno. Dio pripravnika je tužio državu i već dobio pravosnažne presude u svoju korist, dok jedan broj pokušava da probleme riješi kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.
Njima je mjesečna zarada trebalo da bude najmanje 80 odsto zarade koju primaju savjetnici u sudovima, a što je definisano Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa. Izvor “Vijesti”, koji je upućen u ove slučajeve, objasnio je da je zakidanje po jednom pripravniku na mjesečnom nivou bilo oko 80 eura. Kako pripravnički traje tri godine, zakinuti dio iznosi skoro tri hiljade eura po jednom pripravniku.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je krajem prošlog mjeseca uputila dopis predsjednicima svih sudova u kome im je dala instrukcije kako da postupe, a što ide u korst Vlade umjesto u korist pripravnika.
“Povodom tužbi sadašnjih/ bivših pripravnika upućujemo vas na načelni stav Vrhovnog suda utvrđen na opštoj sjednici Vrhovnog suda od 19. 03. 2015. koji treba primijeniti u svim slučajevima potraživanja manje isplaćene zarade pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sprova i Centra za posredovanje. Analogna primjena stava o pravu zaposlenog na razliku zarade uzkazuje da pripravnicima kojima su donijeta rješenja u kojima je utvrđen niži koeficijent od zakonskog, odnosno, od granskog kolektivnog ugovra, a u kojem rješenju postoji pravna pouka ne pripada pravo na isplatu manje isplaćene zarade, ako to rješenje nijesu pobijali pred Komisijom za žalbe, jer je isto postalo pravosnažno i izvršno” piše u dopisu.
U korist pripravnika je donijeto nekoliko pravosnažnih sudskih presuda, da bi krajem prošle godine Sudski savjet uputio obavještenje nižim sudovima da se ne ide u sudski postupak, već da se ti sporovi rješavaju pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. Tokom prošlog mjeseca, ovlašćeni zastupnici sudova tražili su od Agencije odlaganje ročišta po predatim zahtjevima jer “čekaju dalje instrukcije nadležnih”, ali nije objašnjeno o kojim je instrukcijama riječ.
Država je i u nekim ranijim slučajevima (kada su bili u pitanju “tipski sporovi” MUP-a i Vojske) kako ne bi plaćala greške svojih činovnika pribjegavala pribavljanju “pravnog stava” Vrhovnog suda koji se na taj način stavlja u službu zaštite državnog budžeta, a ne zaštite građana.
“Pravni stav” Vrhovnog suda nema utemeljenje u Ustavu i nije obavezujući za niže sudove.
U tim “tipskim sporovima” nadležni sudovi su usvajali tužbene zahtjeve tokom dužeg perioda, da bi u jednom momentu Vrhovni sud “pravnim stavom” promijenio sudsku praksu. Nakon toga su isti zahtjevi redom odbijani sa pozivom na konkretni stav Vrhovnog suda
Isplatu novca čeka 393 pripravnika
Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova su tokom ove godine podnijeta 393 predloga za mirno rješavanje individualnih radnih sporova, sadašnjih i bivših sudijskih pripravnika.
“Do sada je riješeno deset predmeta. Vrijednost tih sporova nije naznačena u predlozima, pa se o istoj ne možemo izjašnjavati”, kazali su u Agenciji
Bonus video:
