Poglavlje otvoreno 16. decembra 2014. godine
Pregovori u oblasti statistike podrazumijevaju niz aktivnosti na usklađivanju crnogorskog statističkog sistema sa sistemom Evropske unije i unaprijeđenju obima i kvaliteta podataka dostupnih javnosti.
Iako se poglavlje o statistici pretežno smatra manje bitnim tehničkim poglavljem, ono je osnova za pregovore u svim drugim oblastima, kao i za ispravno planiranje i procjenu politika uopšte.
Zajednička pravna tekovina u oblasti statistike se sastoji od uredbi o principima prikupljanja i objavljivanja statističkih podataka, sa direktnom primjenom u svim državama članicama, i takođe uključuje metodološke pravilnike i uputstva.
Od države kandidata se traži da osigura da statistički sistem djeluje u skladu sa načelima nepristrasnosti, pouzdanosti, transparentnosti, javnosti, ali i zaštite ličnih podataka.
Podaci prikupljeni od strane nacionalnih statističkih službi se integrišu i obrađuju na nivou EU od strane Evropskog zavoda za statistiku (EUROSTAT) i da bi bili uporedivi moraju poštovati iste principe i procedure prikupljanja, obrade i objavljivanja podataka.
Od proglašenja nezavisnosti 2006, Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT) je morao da preuzme daleko obimnije funkcije i odgovornosti nego do tada, uključujući uvođenje potpuno novih oblasti istraživanja, preuzimanje uloge glavnog koordinatora prikupljanja statističkih podataka u zemlji i usklađivanje sa principima i metodologijama prikupljanja podataka Evropske unije.
Nažalost, povećan stepen odgovornosti nije praćen i odgovarajućim povećanjem resursa: Monstat je 2011. imao 101 službenika/cu i namještenika/cu, za 15 manje nego 2005. i dvostruko manje od broja predviđenog sistematizacijom radnih mjesta u Zavodu (203).
Zbog niskih plata, Zavod za statistiku teško zadržava mlađe i bolje obrazovane službenike/ce, a primanje novih se odlaže zbog nedostatka prostora. Uprkos tome, u posljednjih nekoliko godina postignut je značajan napredak.
Zbog nemogućnosti da se preduzme bilo kakvo planiranje bez pouzdanih podataka o stanju na terenu, veliki broj međunarodnih institucija je, takođe, pokazao zainteresovanost za saradnju sa Monstatom u cilju razvoja statističkih kapaciteta.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), na primjer, postignut je dogovor o saradnji na usklađivanju statističkog sistema u prioritetnim oblastima za taj stepen integracija, tj. prikupljanju i razmjeni ekonomskih, trgovinskih, monetarnih i finansijskih podataka.
Samo u posljednjih nekoliko godina Monstat je bio višekratni korisnik evropskog programa tehničke pomoći TAIEX u oblasti izrade poljoprivrednog cenzusa, Instrumenta za predpristupnu pomoć EU za 2007, 2008. i 2009, programa pomoći u oblasti metodologije
Ekonomske komisije za Evropu Ujedinjenih nacija (UNECE) i Svjetske banke, kao i velikog broja bilateralnih programa obuke od strane statističkih zavoda zemalja članica EU (Austrije, Švedske, i dr.).
MMF je, čak, poslao dugoročnog konsultanta da provede čitavu godinu u Monstatu kako bi doprinio unaprijeđenju statistike nacionalnih računa koji su od ključne važnosti za odnose sa ovom institucijom.
Kao rezultat aktivne pomoći sa strane, harmonizacija statističkog sistema je prilično odmakla u određenim oblastima.
Monstatovi podaci su postali mnogo pristupačniji javnosti uvođenjem nove, redovno ažurirane internet stranice, iako još uvijek ne postoji mogućnost interaktivnog traženja podataka.
Popis stanovništva iz 2011. je prošao sve kontrole Eurostata i dobio pohvale od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, iako treba imati na umu da je za ovaj poduhvat izdvojeno gotovo dva puta više novca no što čitav Monstat dobija na godišnjem nivou.
Klasifikacije privrednih aktivnosti i profesija su harmonizovane sa međunarodnim standardima, a istraživanja su sprovedena i u nekim do sada nepokrivenim oblastima. Samo u 2011. sprovedeno je sedam potpuno novih istraživanja, među kojima istraživanje o prihodima i uslovima života, o upotrebi informacionih tehnologija, i o ulaganjima u istraživačke i razvojne aktivnosti u Crnoj Gori.
Takođe, sprovedeno je i pilot istraživanje o računima u turizmu kojim se po prvi put, godinama nakon što je turizam proglašen strateškim razvojnim sektorom, objektivno procjenjuje udio ove privredne grane u ukupnom bruto društvenom proizvodu, kao i struktura ponude i potrošnje.
Prema svim procjenama, međutim, Crna Gora je daleko od odgovarajućeg nivoa usklađenosti sa evropskim statističkim sistemom.
Neslaganja postoje čak i u najosnovnijim indikatorima, poput indeksa potrošačkih cijena tj. inflacije, jer se metode i struktura proizvoda koje koristi Monstat razlikuju od standarda Eurostat-a. Crna Gora, za sada, šalje samo dva tipa podataka Eurostat-u (indeks potrošačkih cijena i podatke o međunarodnoj trgovini), dok je veoma teško doći do uporedivih podataka u drugim oblastima.
Dodatno, statistička infrastruktura je i dalje problematična. Pored Monstata, još sedam državnih institucija ima status zvaničnog proizvođača statistika (Centralna banka Crne Gore, Ministarstvo finansija, Uprava carina, Poreska uprava, Centralni registar Privrednog suda, Komisija za hartije od vrijednosti i Direkcija za razvoj).
Iako je Zakonom o statistici i statističkom sistemu Crne Gore Monstat prepoznat kao koordinator statističkog sistema zemlje i odgovoran za usklađivanje metodologija i objedinjavanje podataka, zbog nedostatka ljudskih resursa i preklapanja nadležnosti institucija dosadašnje procjene Evropske komisije nalaze da Monstat ne ispunjava ovu ulogu na zadovoljavajući način.
Osim organizacionih problema, u posljednjem izvještaju o napretku, Evropska komisija upozorava da je uprkos svim pomacima u pokrivenosti različitih statističkih oblasti neophodno „pod hitno“ ukloniti nedostatke u oblastima poljoprivrednih, poslovnih i makroekonomskih pokazatelja.
Razloga za požurivanje ima na pretek: bez odgovarajućih podataka u ovim ključnim oblastima nemoguće je i započeti pregovore o bilo kojem poglavlju vezanom za privredu.
Slične probleme treba očekivati i pri otvaranju nekih specifičnijih poglavlja, poput saobraćaja, energetike ili životne sredine, za koje još uvijek ne postoje nikakva istraživanja koja bi makar približno odgovarala evropskim standardima.
Rješavanje problema nedostatka prostornih i ljudskih kapaciteta bi morao biti prioritet, ali će na duži rok efikasnost Monstata zavisiti još mnogo više od sposobnosti da privuče i zadrži visokoobrazovan i stručan kadar.
Vjerovatno tek mali broj građana i građanki smatra pregovore o statistici naročito značajnim za proces integracije u EU, iako je upravo ovo poglavlje od fundamentalne važnosti za usklađivanje politika u svim drugim oblastima.
Unaprijeđivanje sistema prikupljanja i obrade podataka je zato od vitalnog značaja za svrsishodno i efikasno planiranje razvojnih politika.
To, međutim, nije jedina svrha reforme statističkog sistema: jedini način da građani samostalno procijene rezultate političkih obećanja i potrošenog novca poreskih obveznika, i uporede efikasnost svojih vlada sa učinkom u drugim državama EU, je da imaju pristup javnom, transparentnom i nepristrasnom izvoru uporedivih podataka u svim oblastima.
Zato unaprijeđenje i harmonizacija crnogorske statistike sa evropskom nije samo tehnički zahtjev u procesu pregovora, već i nezamjenjivo oruđe demokratske odgovornosti.
Samo pominjanje „statističke harmonizacije“ mnoge podsjeća na popularnu predrasudu o Evropskoj uniji kao birokratskoj mašini koja „premjerava krastavce“ i cjepidlači oko sličnih zanemarljivih detalja.
U isto vrijeme, većina crnogorskih građana i građanki vjerovatno nije ni svjesna koliko malo pouzdanih podataka postoji čak i u najvažnijim strateškim oblastima za crnogorsku privredu, poput turizma, životne sredine ili energetike.
Vera Šćepanović
Bonus video:
