Prikazani filmovi nastali po kratkim pričama Ognjena Spahića

Na Festivalu internacionalnog alternativnog teatra FIAT 2013 u segmentu “Montenegro Art Guerilla” prikazana su dva kratka filma nastala po pričama crnogorskog pisca Ognjena Spahića.

Zbog publike za koju nije bilo mjesta na prvoj projekciji, filmovi “Carver je mrtav” i “Sve to” prikazani su još jednom, oba puta u ispunjenom prostoru Kuslevove kuće, “baze” ovogodišnjeg FIAT-a.

Nakon kratkog uvoda u projekcije publika je bila u prilici da pogleda filmove hrvatskog reditelja Vanje Vascarca (“Carver je mrtav”) i crnogorskog reditelja Branislava Milatovića (“Sve to”).

Spahić je kazao da su filmovi “Carver je mrtav” i “Sve to” njegova prva iskustva u radu na filmu. On je naglasio da se prilikom pisanja trudi da izbjegne “oblik zvuka i slike, zamke u koju nas hvata sedma umjetnost kao nešto sa čime smo odrasli”.

“Nakon prve verzije scenarija “Sve to” koju je Branislav Milatović napisao, i nakon razrade koju smo radili zajedno shvatio sam da je riječ o čovjeku koji nevjerovatno dobro razumije književnosti i koji prije svega poštuje viziju pisca, estetsku ideju s kojom je nastala moja kratka priča i trudi se da to odsvira na nekom drugom instrumentu”, rekao je Spahić.

Govoreći o priči “Sve to” Spahić je rekao da se ta priča bavi “crnogorskom nekrologijom, našom pasijom prema smrti, prema ritualima koji je prate i čije smo svi mi jednom bili žrtve”.

“Film “Sve to” najbliže predstavlja estetsku ideju koju sam imao u priči i zbog toga ga volim. Mislim da je piscu veoma teško da zavoli likove koji nisu to što je on želio da kaže i stvara. Kad sam prvi put gledao film u cjelosti dobio sam mnogo više nego što sam očekivao. Imao sam sreću da se uključe sjajni glumci i rezultat je nešto što se može nazvati vizuelnim pandanom ideje koju sam imao u priči”, rekao je Spahić.

Povodom priče “Rejmond je mrtav. Karver je umro, rekoh”, po kojoj je nastao film hrvatskog reditelja Vanje Vascarca “Carver je mrtav” Spahić je rekao da je učestvovao u razradi scenarija do trenutka kada je shvatio da režiser želi da se udalji od literarnog predloška, nakon čega je “uz dobru volju” prekinuta saradnja.

“To je izazvalo lijepo uzbuđenje u čekanju onoga što je napravljeno. Ispostavilo se da je ponovo pogođeno ono što sam htio da kažem, a što mi zapravo i nije sasvim jasno”, rekao je Spahić.

Govoreći o kratkim pričama i poetici Ognjena Spahića pjesnik Vladimir Đurišić podsjetio je na predgovor Aleksandra Bečanovića za Spahićevu knjigu kratkih priča “Sve to”, u kojem je zapisano da se radi o jednoj od najvažnijih knjiga crnogorske proze.

“Godina 2001. je trenutak kad je počelo da se formira ono što smo nazvali Novom crnogorskom književnošću, a upravo ovi filmovi pokazuju koliko su te priče dobre i koliko su bile važne za formiranje poetike nove crnogorske proze”, rekao je Đurišić.

On se osvrnuo i na naslov knjige priča u kojoj su objavljene priče po kojima su snimljeni filmovi “Carver je mrtav” i “Sve to”, i naglasio da je naslov knjige, priče i filma “Sve to” omaž američkom piscu Rejmondu Karveru, koji među svojim knjigama ima naslov “Svi mi”.

Spahić je kazao da su mnogi čitaoci njegovu priču “Rejmond je mrtav. Karver je umro, rekoh”, po kojoj je snimljen film “Carver je mrtav” doživjeli kao “estetski rez u odnosu na poetiku Rejmonda Karvera koji je nakon Čehova postao najvažniji pisac i uzor, a time je proizveo i veliki broj plagijatora i epigona u žanru koji se veoma sporo razvija”.

Na pitanje da li u budućnosti može da zamisli film koji bi nastao po njegovom romanu “Hansenova djeca” Spahić je naglasio da svoju književnost ne vidi kao film i da su drugi ljudi oni koji to vide kao “moguću predstavu slika”.

“Kratka priča i film čine poseban odnos. Svjesni smo da postoji mnogo pokušaja da se književna djela pretvore u slike. Dešava se da neki ljudi u tome što ja napišem vide film. “Hansenovu djecu” ne bih volio da vidim na filmu jer bi to bila neka vrsta tjelesne pornografije koja mi je neprijatna, iako je bilo takvih ideja. Boris Matić se trenutno time bavi, Lordan Zafranović je takođe imao ideju da piše scenario po “Hansenovoj djeci”. Mislim da su svi ti ljudi pokušavali, ali niko od njih nije uspio to da završi do kraja. Što se mene tiče nadam se i da neće”, rekao je Spahić.

Na pitanje da li u budućnosti može da zamisli film koji bi nastao po njegovom romanu “Hansenova djeca” Spahić je naglasio da svoju književnost ne vidi kao film i da su drugi ljudi oni koji to vide kao “moguću predstavu slika”

On je najavio nastavak saradnje sa mladim rediteljem Branislavom Milatovićem, ovoga puta na filmu koji će biti snimljen po nedavno objavljenoj Spahićevoj priči “Puna glava radosti”.

“To će biti još jedan interesantan uvid u to kako nas dvojica sarađujemo”, rekao je Spahić prije projekcije filmova nastalih po njegovim pričama, u ispunjenim prostorijama Kuslevove kuće, devete večeri FIAT-a 2013.

Glavne uloge u filmu “Carver je mrtav” reditelja Vanje Vascarsa tumače Janko Popović Volarić, Vilim Matula, Iva Mihalić, Asim Ugljen i Iva Babić.

U Milatovićevom filmu “Sve to” uloge tumače Slavko Štimac, Momo Pićurić i Jovan Miranović. “Sve to” je prikazan je na više od dvadeset filmskih festivala širom svijeta, u junu ove godine nagrađen je na festivalu u Makedoniji, a nedavno je dobio i počasnu nagradu žirija u glavnoj internacionalnoj selekciji na 9. Internacionalnom festivalu autorskog filma “Quest Europe” u Poljskoj.

Pisac kratkih priča

Govoreći o pričama po kojima su nastali filmovi “Carver je mrtav” i “Sve to” Spahić je naglasio da sebe od početka doživljava kao pisca kratkih priča, a da su romani nešto što se događa “usputno i stihijski”.

“Sve to je bila prva priča koju sam ikada objavio. Namjera mi je bila da objavim nešto u 20. vijeku, u kojem su rođeni svi moji književni idoli. Kažem idoli jer ako bih rekao uzori to bi značilo da su to bili ljudi za kojima je išlo moje pisanje i moj stil”, rekao je Spahić.

Među svoje “idole” Spahić je naveo Pola Ostera, Rejmonda Karvera, Roberta Muzila, Huga fon Hofmanstala, a “na kraju i Čehova kao najvećeg genija kratke priče u 20. vijeku i u natrag”.

Najavljen novi Spahićev roman

Prije prikazivanja filmova nastalih po pričama Ognjena Spahića pjesnik Vladimir Đurišić rekao je da je Spahićeva poetika jedna od ključnih tačaka na kojoj se može bazirati nova crnogorska književnost, i najavio Spahićev “novi, obimni roman pod radnim naslovom “Calypso”.

“Ognjen Spahić je ubrzo nakon prve knjige “Sve to” napisao sada već kultni roman “Hansenova djeca”. Ta knjiga je dobila mnoge nagrade, među kojima i najvažniju regionalnu nagradu za književnost “Meša Selimović”, prevedena je na sve najvažnije svjetske jezike, što je za našu malu književnost bio jako važan događaj. Tvrdim da roman “Calypso” još dalje i dublje razvija Ognjenove poetičke strategije i mislim takođe da će biti jedno jako važno djelo u našoj književnosti”, rekao je Đurišić.

Premijerno na FIAT-u 2013. večeras će u Kuslevovoj kući u 21 sat biti prikazan film nastao 2006. godine iz projekta Petra Ćukovića pod nazivom „Do Nothing“

“Do nothing” u Kuslevovoj kući

Premijerno na FIAT-u 2013. večeras će u Kuslevovoj kući u 21 sat biti prikazan film nastao 2006. godine iz projekta Petra Ćukovića pod nazivom „Do Nothing“. Film će uz tumačenje Petra Ćukovića biti dio programskog segemnta “Montenegro Art Guerilla”.

Organizatori programa saopštili su da je projekat „Do Nothing“ zamišljen kao višedimenzionalni “događaj”, koji je podrazumijevao boravak dvanaest pozvanih sudionika na odabranom mjestu, a njihova glavna “aktivnost” bila je posmatranje prirodnog prizora u četrdesetminutnom intervalu.

“Okupljeni srodnom mišlju i nagovještajima koje je ona nosila, 24. septembra 2006, u planinskom ambijentu sela Pišče u Pivi, četrdesetominutnom ćutanju su se prepustili Dado Đurić (prazna stolica), Ilija Šoškić, Dmitrij Prigov, Rastko Močnik, Raša Todosijević, Slobodan Mijušković, Jan Fabre, Jusuf Hadžifejzović, Milija Pavićević, Vesko Gagović, Svetlana Racanović i Petar Ćuković”, saopštili su organizatori povodom večerašnjeg programa.

Gost programa biće poznati konceptualni umjetnik Oleg Kulik, koji je nastupao na FIAT-u 1996. godine.

Galerija

( Ilija Đurović )