IZBORI U AMERICI Bajden blizu pobjede, u pet država se još broje glasovi
U Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se predsjednički izbori, a građani biraju između aktuelnog predsjednika, republikanca, Donalda Trampa i kandidata demokrata, Džozefa Bajdena. Pošto je kandidatu za pobjedu potrebna podrška 270 od 538 elektora, Bajden za ulazak u Bijelu kuću treba da osvoji samo jednu od preostalih pet država
Vršilac dužnosti američkog ministra za unutrašnju bezbjednost Čad Volf rekao je da nema dokaza da su "strani faktori" ugrozili izbore do sada.
Kandidatkinja demokrata na prethodnim predsjedničkim izborima, Hilari Klinton pozvala je Amerikance da glasaju.
"Ako ste već glasali, hvala vam. Ako nijeste, uradite to danas. Završimo posao i povratimo našu demokratiju", poručila je Klintonova.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamnej rekao je danas u televizijskom obraćanju da ishod izbora u SAD neće uticati na iransku politiku.
"Rezultat glasanja nas se ne tiče, što znači da uopšte neće uticati na našu politiku. Naša politika je jasna i dobro proračunata i ljudi koji dolaze i odlaze neće imati uticaja na nju", rekao je ajatolah Hamnej.
Trenutni predsjednik SAD Donald Tramp je 2018. godine uveo sankcije Iranu kada su SAD napustile međunarodni nuklearni sporazum velikih sila s Iranom.
Sankcije sprečavaju Iran da prodaje svoju naftu drugim državama.
Pored sankcija, Iran se suočava s najtežom zdravstvenom krizom zbog pandemije koronavirusa.
Sa druge strane, Bajden je rekao da će se, ukoliko pobijedi, potruditi da se Iran vrati sporazumu iz 2015. godine iz kog je izašao, kojim mu je bila regulisana nuklearna aktivnost.
Ajatolah se u obraćanju podsmijavao Trampovim tvrdnjama da su izbori namješteni.
"Zanimljivo je gledati situaciju tamo. Aktuelni predsjednik kaže da su ovo najnamješteniji izbori u američkoj istoriji. Ko to kaže? Predsjednik koji treba da organizuje izbore. Njegov oponent kaže da Tramp planira da vara. To je američka demokratija", naveo je iranski vođa.
On je dodao da SAD u ovom stanju neće moći još dugo da budu najjača sila na svijetu.
"Očigledno je da kada režim dostigne ovu tačku, neće živjeti još dugo i biće uništen. Naravno, neki će stupanjem na funkciju Ameriku uništiti ranije, a ako drugi budu izabrani uništiće je kasnije", dodao je.
Hamnej je u obraćanju kritikovao i francuskog predsjednika Emanuela Makrona jer je branio karikature proroka Muhameda, a pozvao je i na okončanje sukoba u Nagorno Karabahu, nazvavši ga "gorkim incidentom".
Građani čekaju u redu za glasanje u Bruklin muzeju u Njujorku.
Kandidat demokrata, Džo Bajden pozvao je građane da glasaju.
"Izborni dan. Ameriko, glasaj", napisao je Bajden na Tviteru.
Birališta su, između ostalog, otvorena u Pensilvaniji i Floridi. Rezultat u tim dvijema državama umnogome bi mogao da odluči rezultat izbora.
Birališta su u nekim državama na istočnoj obali otvorena u podne po srednjevropskom vremenu i prva će se zatvoriti, počevši od ponoći. U SAD se birališta otvaraju i zatvaraju u šest vremenskih zona, a posljednja će to uraditi Aljaska, u sedam ujutro u srijedu po srednjeevropskom vremenu.
Američki predsjednik Donald Tramp predvidio je noćas "veličanstvenu pobjedu" republikanaca na posljednjem predizbornom skupu u državi Mičigen, nekoliko sati prije otvaranja biračkih mjesta.
"Sjutra ćemo ponovo ispisati stranicu istorije", rekao je Tramp pred svojim pristalicama.
Amerikanci uz predsjednika biraju i članove Kongresa SAD, a da li će većinu u Senatu imati republikanci ili demokrate možda neće biti poznato do početka decembra ili januara.
Građani SAD danas biraju između aktuelnog šefa države, republikanca Donalda Trampa i predsedničkog kandidata demokrata Džozefa Bajdena, ali i svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i 35 od 100 senatora.
Trećina članova Senata, u kojem republikanci trenutno imaju tijesnu većinu, bira se svake dvije godine, a mandat senatora traje šest godina.
Ko će imati većinu u narednom sazivu Senata možda neće biti odmah poznato zbog izbornih zakona u saveznim državama Džordžija i Luizijana.
U gornjem domu Kongresa svaku saveznu državu predstavljaju po dva senatora, a na današnjim izborima u Džordžiji i Luizijani biraju se ukupno tri člana Senata.
U obje države, kandidat za senatora da bi bio izabran mora da osvoji više od 50 odsto glasova, a u suprotnom dva prvoplasirana idu u drugi krug izbora.
Eventualni drugi krug u Luizijani predviđen je za 5. decembar, a u Džordžiji za 5. januar.
Kontrola nad Senatom ima obiman uticaj na predsjednika države.
Ako Bajden postane predsjednik, od ishoda izbora za Senat zavisiće da li će uspjeti da sprovede ambiciozne izmene zakona, ili će se suočiti sa blokadom republikanaca.
Demokrate imaju većinu u Predstavničkom domu Kongresa i očekuje se da će je zadržati na današnjim izborima.
Ako Tramp ostane predsjednik, većina u Senatu će mu biti potrebna za imenovanje nosilaca važnih funkcija, kao što su federalne sudije, a mogla bi da mu posluži i za blokiranje zakona koje usvoji eventualna demokratska većina u donjem domu.
Ishod predsjedničkih izbora mogao bi da bude presudan za određivanje većine u Senatu, pošto tom tijelu predsjedava potpredsjednik SAD koji ima pravo glasa kada je rezultat glasanja neriješen, odnosno 50 prema 50.
Ako Tramp dobije izbore, američki potpredsednik i predsjedavajući Senatu ostaće republikanac Majk Pens, a u slučaju pobjede Bajdena, senatorka Kamala Haris postaće prva žena i prva crnkinja na nekoj od dvije najviše pozicije u SAD.
( Vijesti online )