Stijović: Ozbiljne kompanije se bave eksploatacijom šljunka, državne institucije imaju strah da se sa tim sukobe

Đurašković je rekao da je jasno svima da je vodoizvorište Bolje sestre ugroženo.

"Kada budemo imali trajno rješenje, trebaće vremena da se sprovede intervencija na Morači i da se rijeka više sama nikada neće vratiti", rekao je Đurašković.

Mitrović je poručio da niko nije jači od države i da je država propisala zakone na koji način neko djelovanje može da se podvede pod krivično djelo.

Stijović je poručio da se više neće tolerisati nelegalna eksploatacija šljunka.

"Borićemo se protiv svakog vida kriminala prema prirodi. Posljedice koje je ovo izazvalo je da su rijeke promijenile tokove, ugrožavaju puteve, mostove, elektro objekte i moraćemo da izvedemo hitne intervencije da bi sanirali štete koje su nastale ovakvim djelovanjem i da spašavamo što se može uraditi na rijekama da bi zaštititli ljude i njihovu imovinu", rekao je Stijović.

Ministar je kazao da je "svaka rijeka u državi napadnuta".

"Čak na Tari, Limu, Grnčaru imate razmjere nelegalne esploatacije i nijesu dramatične i velike kao što se dešavaju na Cijevni i Morači", rekao je Stijović.

On je podsjetio da je Cijevna zaštićeno područje i da se eksploatisao šljunak.

Stijović je istakao da su epilog nelegalne eksploatacije šljunka devastirano korito, šteta koja je procijenjena na 138 miliona eura.

"Čak smatram da je ta procjena niska i da je daleko veća. Mnoge od kompanija kao Fab lajv koji nema nikakav ugovor sa državom koji vadi šljunak u pozadini iza rijeke ima deponiju koja se procjenjuje da je 500 hiljada metara kubnih. Isto tako većina ovih kompanija ima neke svoje deponije. Na desnoj obali Morače imamo deponiju od 500 hiljada kubika šljunka za koju se zvanično ne zna čija je...", rekao je Stijović.

Stijović je rekao da je problem počeo da se rešava "kada sam svojim autoritetotm počepčeo da se bavim problemom".

"Ne želim da dozvolim da se ugrožavaju prirodni resursi. Kada smo počeli da se bavimo ovim kreiirao sam tim i tražio da budu uključen direktor Uprave policije i inspekcijski nadzor. Devet mjeseci je nama trebalo da pribavimo svu dokumentaciju da pokušam da pokrenem insititucije da razbiju taj zid oko eksploatacije šljunka. Imate ozbiljne kompanije koje se bave sa tim i imate jedan strah državnih institutucija da se sukobi sa tim. To više ne smije da bude i za svaki problem se mora naći rješenje", rekao je Stijović.

On je naveo da je eksploatacija šljunka "organizovan kriminal".

"Imate veliki broj kompanije koje nijesu povezane, ali su imale veze sa državnim institucija, vlasti, Glavnog grada. Svi ti ljudi su nalazili način da im se ćuti i da lako prolaze kroz to. Mi smo taj problem osvjetlili. Uključio se potpredsjednik Vlade, premijer, dobijate informacije od mještana koji više ne mogu od buke da žive, kojima su poljoprivredne površine zaprašene, imate pad nivoa vode u bunarima...", rekao je Stijović.

"Treba gledati koji su propusti državnih državnih organa bili i da li je neko u državnim organima ili lokalnoj samoupravi imao određene koristi od nečinjena sprovođenja nadzora kontrole ili  na neki način uticao da neko privredno društvo ostvari nezakoniti profit", istakao je Mitrović.

On je kazao da bi ga kao istražitelja više interesovalo da li je neko od rukovodilaca u lokalnoj samoupravi Glavnog grada, državnoj upravi ostvario neko pravo ili stan, "s obzirom da znamo čime se bave ta pravna lica i da proizvode stanove".

"Imaju neke informacije sa terena i treba ih provjeriti", rekao je Mitrović.

Dodao je da je na nivou Podgorice jedan inspektor za vode, a da ih je na nivou države ukupno četiri.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kazao je da u Službenom listu nijesu mogli da pronađu Odluku o zabrani eksploatacije riječnih nanosa iz 2017. godine.

Đurašković je kazao da su najmanje štete eksploatacijom šljunka napravili "mali".

"Meni se čini da iz svega nećemo lako izaći. Apelujem da se radi kako bi se izašlo iz problema jer ćemo ostati bez vode", rekao je direktor Regionalnog vodovoda.

Mitrović iz Odsjeka za privredni kriminal u Upravi policije je kazao da trenutno kontroliše jedno pravno lice "koje nije malo".

"Tu se upetljao i Glavni grad. Zašto je došla da traži da se preko nje traži saglasnost od Uprave za vode. To je sada u fazi izviđaja", rekao je Mitrović

Iz Osovnog državnog tužilaštva u Podgorica TV Vijesti su saopštili da je su formirana četiri krivična predmeta protiv četiri fizička i jednog pravnog lica.

Dodaju da su saslušani priznali krivično djelo i da su pušteni da se brane sa slobode i da nije bilo osnova za njihovo zadržavanje.

Iz ODT Podgorica je saopšteno da je formirano pet krivičnih predmeta protiv nepoznatih učinilaca zbog krivičnog djela krađa zaštićenog prirodnog dobra.

"Sistem je spor i mora da pokaže da je jači od bilo kog kriminala. Obaveza ministarstva je da prepozna problem, da kaže i sugeriše kako problemi da se riješe. Problem je ogroman. Kompanije su finansijski snažne, opremom, zapošljavaju veliki broj ljudi... Sistem nakaradan je stvaran 30 godina i ne možemo ga preko noći presjeći. Najlakše je da se svi uklone sa korita i svi objekti da se sklone koji se nalaze nelegalno na državnom zemljištu. Ne želimo i ne pravimo rat protiv nikoga lično", naveo je Stijović.

On je naveo i da "policija nije kriva što je neko do sada štitio te ljude".

"Suština je da je država pokazala da ima volju i snagu da zaustavi svaku nelegalnu aktivnost. Ovdje imamo ozbiljan razlog jer će nam pola države izgubiti vodu", rekao je Stijović.

Mitrović je naveo i da se moraju razgraničiti nadležnosti.

"Za eksploataciju šljunka nadležna je Uprava za vode. Policija nema nadležnost da zaustavi nelegalnu eksploataciju, već da obavijesti nadležno tužilaštvo i izađe na lice mjesta da utvrdi stanje", rekao je Mitrović.

Mitrović nije htio da komentariše navode premijera Krivokapića da se dešavalo da je policija, nakon prijave, namjerno po dva sata kasnila kada je u pitanju izlazak na lice mjesta.

"Mogu samo odgovorno da kažem da je na svaku prijavu odgovoreno istog dana", rekao je Mitrović.

On je naveo i da ne zna odakle su informacije Krivokapiću koje je saopštio.

Nova uprava Regionalnog vodovoda od kada je došla podnijela je 16 prijava, rekao je Đurašković.

"Uvedena su svakodnevna dežurstva i ekipe službe zaštite stalno obilaze teren. Od 2005. godine i pada izdašnosti vodoizvorišta sa 2.500 litara došli smo na 300 litara u ljetnjem periodu čime je ljetnja turistička sezona maltene ugrožena", rekao je Đurašković.

Policija je redovno postupala na sve prijave i reagovala odmah, rekao je Mitrović

"Vrlo je teško nekoga uhvatiti na djelu. Na sve prijave je odgovoreno", rekao je Mitrović. 

"Kolege su 24 sata na terenu. Nijedna kašika bagera ne može da priđe koritu rijeke od 18. novembra kada je krenula akcija", rekao je Mitrović.

"To je jako unosan posao. Ljudi su pušteni godinama da se bave nelegalnim aktivnostima. Zloupotrebljavali su kontakte i pozicije, potpuno se upustili i bili su svjesni da krše zakon. Profit je izuzetno primamljiv", rekao je Stijović.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je rekao da privatna lica, njih oko 20, eksploatišu šljunak.

Stijović je kazao da je u decembru 2020. zabranjena dalja eksploatacija šljunka jer se pojavila sumnja u vezu sa vodoizvorištem Bolje sestre.

"Izdašnost vodoizvorišta je pala sedam puta za 10 godina", rekao je Stijović.

Dodao je i da je nivo vode u bunarima u okolnim selima opao za preko pet metara.

Stijović je naveo da prema podacima koje posjeduje, kompanija Fab live nema nikakve papire za eksploataciju šljunka, kao i kompanija Montenegro petrol.

Stijović je komentarišući video koji je pušten tokom emisije kazao da se na njemu vide mašine kompanija Montenegro petrol na državnom zemljištu.

"Nema nikakve dozvole, a vidite koliko ima opreme. Mašine voze po nekoliko desetina kubika šljunka. Jedan od tipičnih primjera nelegalne eksploatacije", rekao je Stijović.