Putin priznao nezavisnost Donjecka i Luganska, stižu ruske trupe

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da je priznanje dvije separatističke teritorije u Ukrajini otvoreno kršenje međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta Ukrajine i Minskog protokola.

Putin je u TV obraćanju optužio ukrajinske snage za ubijanje civila i granatiranje stambenih naselja na teritorijama pod kontrolom proruskih separatista. 

Britanski premijer Boris Džonson kazao je da je Putinova odluka flagrantno kršenje međunarodnog prava, kao i suverenosti i integriteta Ukrajine. "To je odbacivanje sporazuma iz Minska i mračan nagovještaj onog što dolazi", rekao je Džonson.

Ruska državna televizija prikazala je snimak Putina kako potpisuje dekret kojim se priznaje nezavisnost teritorija pod kontrolom proruskih separatista. 

Takođe je potpisao sporazum o saradnji prijateljstvu sa tim teritorijama.

Putin je kazao kako je uvjeren da će ruski građani podržati njegovu odluku. Pozvao je ukrajinske snage da prestanu sa paljbom.

Putin je rekao da će Rusija priznati nezavisnost samoproglašenih Luganske i Donjecke narodne republike, teritorija na istoku Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista.

Rekao je da odluku treba donijeti što prije i pozvao parlament da je podrži.

Smatra da će razlog za uvođenje sankcija Moskvi biti pronađen ili izmišljen i da to nema veze sa Ukrajinom.

Rusija, kako je kazao, ima pravo da preduzme mjere odmazde. Rusija ima pravo da očuva svoju bezbjednost i to će uraditi, kazao je.

Rizik od brzog napada na Rusiju bi izuzetno porastao ako se NATO proširi, rekao je Putin. Tvrdi da bi Ukrajina bila glavna platforma za napad u tom slučaju.

Rekao je da Moskva uvijek podržava diplomatska rješenja. Dodao je da je NATO potpuno ignorisao zabrinutosti Rusije.

Ruski predsjednik kazao je da im je bilo obećano da se NATO neće širiti, a da se desilo suprotno. 

Rekao je da je 2000. sa tadašnjim predsjednikom SAD Bilom Klintonom razgovarao o mogućem učlanjenju Rusije u Alijansu, ali da je Klinton bio "vrlo uzdržan".

Ocijenio je da Sjedinjenim Državama u NATO-u nije potrebna država velika kao Rusija. "Zašto napraviti neprijatelje od nas", upisao je.

Kazao je kako imaju saznanja da je proširenje Alijanse samo pitanje vremena, tvrdeći da je unaprijed odlučeno o članstvu Ukrajine. 

Putin je ukazao da je Ukrajina preplavljena oružjem sa Zapada u posljednjim mjesecima, a da su instruktori NATO-a često prisutni na vojnim vježbama u toj državi.

Naveo je da ukrajinski ustav ne dozvoljava vojne baze stranih država na teritoriji te zemlje. 

Rekao je da bi članstvo Kijeva u NATO-u bilo direktna prijetnja bezbjednosti Rusije.

Ruski predsjednik je optužio obavještajne službe zapadnih zemalja da pomažu Ukrajini da počini zločine.

Tvrdi da Ukrajina planira da formira nuklearni arsenal.

Ukoliko Kijev dođe do oružja za masovno uništenje, situacija na globalnom nivou će se drastično promijeniti i to se ne smije ignorisati, upozorio je.

Putin je ocijenio da se Ukrajinom upravlja iz inostranstva i da to utiče na sve nivoe vlasti.

"To je kolonija, sa lutkama na čelu". 

Kazao je da organima koji se bore protiv korupcije upravlja američka ambasada. "Dobro, ali gdje su onda rezultati", upitao je.

Ukazao je da je ruski jezik u Ukrajini marginalizovan.

Putin je kazao da je Rusija uvijek imala otvorenu saradnju sa Kijevom, ali se požalio na način na koji se post-sovjetska Ukrajina ophodila prema Moskvi.

Optužio je Ukrajinu za krađu ruskog gasa u prošlosti, kao i za korišćenje energije da ucjenjuju Rusiju. Ukazao je i na porast broja, kako je kazao, "neo-nacista" u Ukrajini.

Ocijenio je da Ukrajina nikad nije imala tradiciju istinske državnosti.

Kazao je da su ukrajinske vlasti zatrovane virusom nacionalizma i korupcije.

Putin je počeo obraćanje.

Nazvao je istok Ukrajine drevnom ruskom teritorijom, kazavši da je savremenu Ukrajinu stvorila boljševička, komunistička Rusija.

Nazvao je situaciju u Donbasu kritičnom.

Njemački premijer Olaf Šolc održava hitne razgovore s "najbližim partnerima" nakon što je Putin najavio da će priznati nezavisnost separatističkih regija na istoku Ukrajine.

Šolc je ranije upozorio Putina da bi priznanje nezavisnosti proruskih pobunjenika bilo "unilateralno kršenje mirovnog sporazuma", navodi se u saopštenju iz njegovog kabineta.

Visoki predstavnik EU Žozep Borelj pozvao je Putina da poštuje međunarodno pravo, poručivši da su spremni snažno i složno da reaguju ukoliko ruski predsjednik odluči da se ogluši o taj apel.

"Ako dođe do aneksije, biće i sankcija, a ako bude priznanja nezavisnosti, predložiću sankcije i ministri će odlučiti", kazao je nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova država članica EU.

Francuski predsjednik Emanuel Makron sazvao je hitnu sjednicu o nacionalnoj bezbjednosti povodom posljednjih događaja povezanih sa krizom u Ukrajini, saopštila je Jelisejska palata.

Kremlj je najavio da će ruski predsjednik Vladimir Putin priznati nezavisnost samoproglašenih republika na istoku Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista, javlja AFP.

O tome je, kako navode, obavijestio Makrona i Šolca tokom telefonskog razgovora, kada je najavio da će potpisati dekret o priznanju nezavisnosti, što je naišlo na razočaranje dvojice lidera, prenosi Rojters.

Lokalni ukrajinski zvaničnici objavili su da je u granatiranju grada Novoluganjska, koji je pod kontrolom Ukrajine i nalazi se oko 35 kilometara od Donjecka, koji je pod kontrolom proruskih separatista, poginulo dvoje civila i jedan vojnik. Prema istim izvorima, ranjena su četiri ukrajinska vojnika.

Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski sazvao je sjednicu nacionalnog savjeta za bezbjednost i odbranu, nakon poruka sa ruskog bezbjednosnog savjeta, kojem je predsjedavao Putin.

Njemački kancelar Olaf Šolc kazao je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da Rusija ima odgovornost da doprinese deeskalaciji uklanjanjem trupa sa ukrajinske granice, prenosi Rojters.

Kazao je Putinu i da bi priznanje nezavisnosti teritorija pod kontrolom separatista bilo kršenje sporazuma iz Minska.