Zvaničnik: Putin je spreman za veliku invaziju, Ukrajina poziva UN da ga zaustavi

Putin je izjavio danas da ostaje otvoren za dijalog i diplomatsko rješenje ukrajinske krize, ali je dodao da se ne može pregovarati o interesima Rusije kao što je bezbjednost zemlje.

"Naša zemlja je uvijek otvorena za direktan i iskren dijalog u cilju pronalaženja diplomatskih rješenja za najsloženije probleme", rekao je Putin u televizijskom govoru povodom 23. februara, nacionalnog Dana branioca otadžbine.

Putin, koji je od zapadnih zemalja ranije tražio da Ukrajina nikada ne uđe u NATO, rekao je da se "ne može pregovarati o interesima i bezbjednosti ruskih građana".

Navodeći kao prijetnje Rusiji "vojne aktivnosti NATO-a", ruski predsjednik je još jednom ocijenio da je zabrinutost njegove zemlje ostala "bez odgovora".

Putin je obećao da će nastaviti da razvija sposobnosti ruske vojske, digitalnu tehnologiju i vještačku inteligenciju, kao i hipersonično oružje.

I Južna Koreja je u pregovorima sa Sjedinjenim Državama o mogućnosti pridruživanja sankcijama Rusiji, ali ne razmatra vojnu pomoć, objavila je u srijedu novinska agencija Jonhap, pozivajući se na predsjedničku Plavu kuću.

Sankcije Zapada pogodiće svjetska tržišta i uticati na dobrobit Amerikanaca - ali neće primorati Moskvu da promijeni svoju vanjsku politiku, rekao je ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov, prenosi ruska agencija Ria Novosti.

"Nema sumnje da će sankcije uvedene protiv nas naštetiti globalnim finansijskim i energetskim tržištima", rekao je.

Upozorio je da će i SAD biti pogođene, a obični Amerikanci će "osjetiti sve posljedice rasta cijena".

Analitičari kažu da je ekonomska izloženost Amerike Rusiji relativno mala, ali je Bajden i sam priznao da bi sankcije Rusiji mogle uticati na cijene energije kod kuće.

"Američki narod razumije da odbrana demokratije i slobode nema cijenu", rekao je Bajden ranije. "Neću se pretvarati da će ovo biti bezbolno."

Zapad i Japan kaznili su u utorak Rusiju novim sankcijama zbog uvođenja trupa u separatističke regione istočne Ukrajine i zaprijetili da će ići dalje ako Moskva pokrene sveobuhvatnu invaziju.

Sjedinjene Države, Evropska unija, Britanija, Australija, Kanada i Japan objavile su planove da ciljaju banke i elite, dok je Njemačka zaustavila veliki projekat gasovoda iz Rusije u jednoj od najgorih bezbjednosnih kriza u Evropi poslednjih decenija.

SAD odbacuju kao "besmislicu" opravdanje Putina da je Ukrajina istorijska ruska zemlja i to što je okupio više od 150.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica, prema američkim procjenama, i naredio vojnicima u otcjepljenim regionima Donjecka i Luganska da „zadrže mir", prenosi Rojters.

„Jednostavno rečeno, Rusija je upravo objavila da siječe veliki dio Ukrajine“, rekao je u utorak američki predsednik Džo Bajden.

Satelitski snimci u posljednja 24 sata pokazuju nekoliko novih trupa i raspoređivanje opreme u zapadnoj Rusiji i više od 100 vozila na malom aerodromu u južnoj Bjelorusiji, koji se graniči sa Ukrajinom, saopštila je američka firma Maksar.

Ukrajinska vojska saopštila je rano u srijedu da je jedan vojnik ubijen, a šest ranjeno u 96 incidenata granatiranja od strane proruskih separatista na istoku u prethodna 24 sata. Rečeno je da su separatističke snage koristile tešku artiljeriju, minobacače i raketne sisteme Grad.

Američki državni sekretar Antoni Blinken i francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan otkazali su u utorak odvojene zakazane sastanke sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom pošto nedjelje bijesne diplomatije nisu uspele da okončaju krizu.

Planovi koje je Bajden najavio za jačanje Estonije, Letonije i Litvanije uključuju slanje 800 vojnika pješadije i do osam borbenih aviona F-35 na lokacije duž istočnog krila NATO-a, rekao je jedan američki zvaničnik, ali su to preraspodjela, a ne dodatak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je juče saopštio da će podržati sva teritorijalna prava koja separatističke vlasti Donjecka i Luganska polažu na istoku Ukrajine.

"To znači da priznajemo sva njihova temeljna dokumenta, uključujući i ustav, gdje se navodi da su njihove granice iste kao i u vrijeme kada su dva regiona bila dio Ukrajine", rekao je Putin.

Separatisti pod kontrolom drže jednu trećinu teritorije Donjecka i Luganska, a ostale dvije trećine teritorije koja se nalazi iza linije fronta duge oko 450 kilometara brani oko 30.000 ukrajinskih vojnika.

Separatističke vlasti, na čelu sa Denisom Pušijinom u Donjeckoj Narodnoj Republici i Leonidom Pasečnikom u Luganskoj Narodnoj Republici, tvrde da cijeli taj region, poznat kao Donbas, pripada njima.