Zelenski potpisao zahtjev za članstvo Ukrajine u EU; Putin traži priznavanje Krima kao ruske teritorije...
Ukrajina traži prekid vatre i zahtijeva povlačenje ruskih vojnika sa svoje teritorije, uključujući Krim i Donbas. Vladimir Medinski, šef ruske delegacije, izjavio je da su se dvije strane "usuglasile da nastave pregovore", dodajući da će se novi sastanak biti održan na poljsko-bjeloruskoj granici, prenio je Radio Slobodna Evropa. Ruski pregovarači su govorili o sklapanju sporazuma koji je u interesu obje strane
Finska, nesvrstana, ali članica Evropske unije, saopštila je danas da je donijela "istorijsku" odluku da isporuči oružje Ukrajini zbog ruske invazije na tu zemlju.
"Finska će pružiti vojnu pomoć Ukrajini. To je istorijska odluka za Finsku", rekla je novinarima premijerka Sana Marin (Sanna).
Biće isporučeno 2.500 pušaka, 150.000 komada municije, 1.500 raketnih bacača i 70.000 obroka, izjavio je finski ministar odbrane Anti Kaikonen.
"Promjena stava Njemačke bila je posebno značajna za našu odluku", rekao je ministar.
Njemačka je raskinula sa svojom doktrinom, najavivši isporuku Kijevu 1.000 protivtenkovskih raketnih bacača, 500 raketa zemlja-vazduh, devet haubica, 14 oklopnih vozila i 10.000 tona goriva.
Tradicionalno, Finska, koja ima granicu sa ruskim susjedom dužom od 1.300 kilometara, ne izvozi oružje u zone sukoba.
Ta nordijska zemlja ranije je odlučila da u Ukrajinu pošalje pancire, šljemove i mobilnu bolnicu.
Italija će isporučiti vojnu opremu Ukrajini, saopštila je danas vlada premijera Marija Dragija ne precizirajući o kakvoj opremi je riječ ni o količini.
Vlada je donijela odluku o "prebacivanju sredstava, materijala i vojne opreme ukrajinskim vladinim organima" u okviru "uredbe o hitnim mjerama u vezi sa razvojem ukrajinske krize", navodi se u saopštenju.
Odluka Italije da pruži vojnu pomoć dolazi poslije iste odluke SAD, Evropske unije (EU) i nekoliko drugih evropskih zemalja kao što su Njemačka i Francuska.
Italija je već u nedjelju uplatila 110 miliona eura pomoći ukrajinskoj vladi, što je "konkretan znak solidarnosti i podrške", rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Luiđi Di Majo.
Ministar je odluku obrazložio da je "Ukrajina opkoljena bez ikakve krivice i napadnuta neprekidnim ruskim bombardovanjem".
"Mir je cilj na kojem svi nastavljamo da radimo svaki dan, a na rusko oružje odgovaramo sankcijama", rekao je Di Majo.
Evropske zemlje prihvatiće sve izbjeglice koje bježe od ruske vojne intervencije u Ukrajini, izjavila je njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Baerbock, javlja Anadolu Agency (AA).
Govoreći na konferenciji za novinare u Berlinu, Berbok je kritikovala ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog naređivanja vojne operacije i rekla da će Evropska unija pružiti vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.
"Danas je peti dan Putinovog napada protiv Ukrajinaca, protiv nevinih ljudi", rekla je Baerbock.
Dodala je da su stotine hiljada ljudi napustile svoje domove, a milioni Ukrajinaca žive u strahu za svoje živote naglasila:
“Mi kao Evropska unija, kao zajednica vrijednosti, stojimo uz ukrajinski narod. Primićemo sve izbjeglice.”
Prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) više od 500.000 ljudi dosad je pobjeglo iz Ukrajine i prešlo u susjedne zemlje.
Evropske zemlje prihvatiće sve izbjeglice koje bježe od ruske vojne intervencije u Ukrajini, izjavila je u ponedjeljak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, javlja Anadolu Agency (AA).
Govoreći na konferenciji za novinare u Berlinu, Baerbock je kritikovala ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog naređivanja vojne operacije i rekla da će Evropska unija pružiti vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.
"Danas je peti dan Putinovog napada protiv Ukrajinaca, protiv nevinih ljudi", rekla je Baerbock.
Dodala je da su stotine hiljada ljudi napustile svoje domove, a milioni Ukrajinaca žive u strahu za svoje životete naglasila:
“Mi kao Evropska unija, kao zajednica vrijednosti, stojimo uz ukrajinski narod. Primićemo sve izbjeglice.”
Prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) više od 500.000 ljudi dosad je pobjeglo iz Ukrajine i prešlo u susjedne zemlje.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o primjeni specijalnih ekonomskih mjera protiv SAD i država koje su im se pridružile, kao odgovor na sankcije koje su uvedene Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, prenosi Beta.
Ukaz predviđa da učesnici u spoljnoekonomskoj djelatnosti moraju da prodaju 80 odsto deviznih sredstava dobijenih iz inostranstva od 1. januara ove godine.
Pravilo se odnosi i na sredstva koja su već akumulirana, a moraju se prodati u roku od tri dana.
Zabranjeno je devizno poslovanje rezidentima davanjem deviza u korist nerezidenata po ugovorima o kreditu, a rezidenti više neće moći da uplaćuju stranu valutu na svoje račune otvorene u bankama i organizacijama u inostranstvu, kao ni da uplaćuju novac bez otvaranja bankarskog računa korišćenjem elektronskih sredstava plaćanja koji su na raspolaganju stranim davaocima usluga u sferi platnog prometa.
Pored toga, predviđeno je da će javna akcionarska društva do 31. decembra ove godine moći da kupuju svoje plasirane akcije (osim kupovine plasiranih akcija u cilju smanjenja njihovog ukupnog broja) pod određenim uslovima.
Navodi se da se mjere primjenjuju u cilju zaštite nacionalnih interesa Rusije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da će Hrvatska poslati Ukrajini zaštitnu opremu i pešadijsko naoružanje u vrijednosti od 124 miliona kuna, prenosi Beta.
On je na sjednici vlade rekao da se donosi paket mjera podrške Ukrajini i podiže stepen pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, snabdijevanja plinom i finansijsku stabilnost i dodao da su kapaciteti LNG terminala na Krku dovoljni za sve potrebe hrvatskih domaćinstava i ekonomije.
Plenković je naglasio i da Hrvatska podržava evropski put Ukrajine i da će joj u tom procesu pomoći svojim iskustvom.
On je naveo i da je hrvatska ambasadorka Anica Djamić jedna od sedam ambasadora koji su i dalje u Kijevu i da je u stalnom kontaktu sa hrvatskim državljanima.
Završeni su današnji pregovori delegacija Rusije i Ukrajine i pregovarači se vraćaju na konsultacije u Moskvu i Kijev pošto su se dogovorili da se održi "druga runda" pregovora, objavile su dvije strane.
"Dvije strane su ustanovile niz prioriteta i tema koje zahtijevaju određene odluke" prije druge runde pregovora, rekao je Mihailo Podoliak, jedan od ukrajinskih pregovarača.
Vladimir Medinski, šef ruske delegacije, izjavio je da su se dvije strane "usuglasile da nastave pregovore", dodajući da će se novi sastanak biti održan na poljsko-bjeloruskoj granici, prenio je Radio Slobodna Evropa.
Ruski pregovarači su govorili o sklapanju sporazuma koji je u interesu obje strane.
Današnji pregovori održani su u Gomeljskoj oblasti u zoni bjelorusko-ukrajinske granice, petog dana od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Borelj: Vojna kampanja koju Rusija sprovodi u Ukrajini "postaje sve brutalnija"
Vojna kampanja koju Rusija sprovodi u Ukrajini "postaje sve brutalnija" ocijenio je danas šef evropske diplomatije Žozep Borelj ukazujući na "brojne" civilne žrtve.
"Ruska vojna kampanja postaje sve brutalnija i ukrajinske oružane snage odgovaraju hrabro, Kijev se odupire, Mariupolj se odupire, Harkov se odupire", rekao je Borelj poslije video sastanka ministara odbrane EU.
U borbama ima "brojnih civilnih žrtava" i "broj ljudi koji bježe od borbi raste", rekao je Borelj na konferenciji za novinare.
On je naglasio da je podrška EU ukrajinskim snagama od presudnog značaja, i naglasio da se sve zemlje članice EU slažu da je treba povećati.
Borelj je juče objavio dogovor evropske 27-orice da se ukrajinskoj vojsci obezbijedi naoružanje u vrijednosti od 450 miliona eura kao i zaštitna oprema i gorivo za 50 miliona eura.
"Prvi put u istoriji ćemo to uraditi", rekao je Borelj.
Ukrajina je takođe tražila podršku za geosvemirske obavještajne podatke, rekao je Borelj i dodao da je EU mobilisala svoj satelitski centar u Madridu da na tome radi.
On je na pitanje novinara povukao izjave od juče o isporuci borbenih aviona Ukrajini.
Pozdravio je najavu Njemačke o povećanju svog vojnog budžeta iznad dva odsto BDP. Borelj je rekao da EU treba da troši više i bolje.
Visoki predstavnik EU je ukazao i na cijenu evropskih sankcija za same Evropljane i na potrebu da se javno mnjenje pripremi.
"Zavisimo od ruskog gasa i nafte. Smanjićemo tu zavisnost što je prije moguće, to znači razviti obnovljivu energiju i hidrogen. Ali će biti turbulencija na tržištu energije. To će podići cijene koje će plaćati potrošači", upozorio je on.
"Naše djelovanje protiv Rusije će imati posljedice i treba da budemo spremni za to. Ako ne platimo tu cijenu danas platićemo mnogo više sutra", rekao je on.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas francuskom kolegi Emanuelu Makronu da zahtijeva priznavanje crnomorskog poluostrva Krim kao ruske teritorije, "denacifikaciju" ukrajinske vlade i njen "neutralan status", kao preduslov za kraj ruske invazije na Ukrajinu, saopštio je Kremlj.
Putin je pozvao na "priznavanje ruskog suvereniteta nad Krimom, završetak demilitarizacije i 'denacifikacije' ukrajinske vlade i garanciju njenog neutralnog statusa" kao preduslov za bilo kakvo rješenje, navodi se u saopštenju Kremlja.
Jelisejska palata saopštila je da je Makron od Putina zatražio da "Rusija prekine napade na civile u Ukrajini i da obezbijedi pristup glavnim putevima" i dodala da je Putin "potvrdio spremnost da će se angažovati u tom pravcu".
Jelisejska palata je dodala da je Makron posljednjih sati nekoliko puta razgovarao sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki izjavio je danas da je sve veća humanitarna kriza poslije napada Rusije na Ukrajinu i da je do sada u Poljsku prešlo iz te zemlje 300.000 izbjeglica.
"Humanitarna kriza produbljuje se iz sata u sat. Prije nekoliko dana u Poljsku je ušlo 25.000 izbjeglica, narednog 40.000 a sada ulazi oko 100.000 izbjeglica dnevno. Do sada je u Poljsku stiglo 300.000 ratnih izbjeglica iz Ukrajine. To su prije svega žene i djeca ali i stariji ljudi", kazao je premijer Moravjecki na sastanku sa ambasadorima zemalja Evropske unije.
Premijer Moravjecki naglasio je da od rata u Poljskoj mogu da se sklone ne samo Ukrajinci već i hiljade studenata ili ljudi iz trećih zemalja koji žive i rade u Ukrajini.
"Za Ukrajinski narod naše srce je na dlanu, danas je trenutak, treba pomagati. Poljska će pomoći svima, ženama, djeci, svima koji su pogođeni ratnim sukobom u Ukrajini", kazao je Moravjecki.
Poljski premijer upozorio je da prijem izbjeglica i konvoji humanitarne pomoći koji i iz Poljske idu u Ukrajinu mora da se obavlja ubrzano, zbog informacija da prijeti da Rusija napadne Ukrajinu sa sjevera, iz Bjelorusije i tako odsječe izbjeglice od granica sa Poljskom.
U Njujorku je danas počela hitna, vanredna sjednica Generalne skupštine UN kako bi se sve članice svjetske organizacije imale mogućnost da se izjasne o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Sjednica je počela minutom ćutanja u znak sjećanja na žrtve ruske invazije započete 24. februara.
Previđeno je da će sjednica biti nastavljena sjutra, a na kraju zasijedanja je predviđeno glasanje o rezoluciji kojom se poziva na prekid ruske ofanzive.
Više od 100 govornika se prijavilo za sjednicu Generalne skupštine UN.
Očekuje se da će se veliki broj afričkih i južnoameričkih zemalja izjasniti protiv ruske invazije na Ukrajinu, smatraju diplomate.
Savjet bezbjednosti UN usvojio je u nedjelju uveče rezoluciju kojom se poziva na sjednicu Generalne skupštine. Za tu rezoluciju koju su predložile SAD i Albanija, glasalo je 11 zemalja. Rusija je glasala protiv, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina i Indija su bili uzdržani. Veto nije bio moguć prema važećim propisima UN, kada je u pitanju takva vrsta rezolucije.
Na osnovu procedure ustanovljene 1950. godine pod nazivom "Ujedinjenje za održavanje mira", usvojena rezolucija ne može biti predmet veta stalnih članica Savjeta bezbjednosti, među kojima je Rusija.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas da je potpisao zahtjev za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji (EU), prenosi agencija Rojters.
Zelenski je zatražio od EU da dozvoli Ukrajini da odmah stekne članstvo po specijalnoj proceduri jer se brani od invazije ruskih snaga.
Nešto ranije je ruska agencija RIA Novosti javila da je Zelenski potpisao aplikaciju za članstvo Ukrajine u EU.
RIA Novosti se pozvala na Telegram kanal Vrhovne Rade (Skupština Ukrajine).
Delegacije Ukrajine i Rusije završile su današnje pregovore na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, rekao je savjetnik ministra unutrašnjih poslova iz Kijeva Anton Geraščenko.
"Pregovori između Ukrajine i Rusije su završeni", napisao je Geraščenko na svom nalogu na Telegramu, prenosi ukrajinski Interfaks.
Za sada nije objavljeno da li je postignut dogovor.
Kako je prije početka razgovora saopšteno iz kabineta predsjednika Ukrajine, delegacija Kijeva zatražiće „trenutni“ prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika.
"Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika s ukrajinske teritorije“, kaže se u saopštenju.
Bjeloruski ministar spoljnih poslova Vladimir Makej poželio je dobrodošlicu delegacijama dvije države, uvjeravajući ih da bi trebalo da se osjećaju "potpuno bezbjedno".
Najmanje 11 ljudi je ubijeno u ruskom bombardovanju stambenih oblasti Harkova, drugog grada po veličini u Ukrajini na granici sa Rusijom, saopštile su danas lokalne vlasti.
"Ruski neprijatelj bombarduje stambena naselja. Zbog bombardovanja, koja još traju, ne možemo da pozovemo spasilačke službe... Trenutno ima 11 mrtvih i desetine povrijeđenih", naveo je regionalni guverner Oleg Sinegubov na društvenim mrežama.
Rusija je 24. februara rano ujutro pokrenula napad na Ukrajinu. Rusku operaciju je osudila međunarodna zajednica, a zapadne zemlje su kao odgovor uvele ekonomske sankcije Moskvi.
Grupa hakera Anonimus (Anonymous) preuzela je danas odgovornost za sajber napad koji je paralizovao portale više ruskih medija, među kojima državnih agencija, u nastavku sajber napada uperenih posljednjih dana protiv više zvaničkih ruskih sajtova.
Tokom nekoliko minuta portali novinskih agencija TASS, Ria Novosti, dnevnika Komersant i Izvestija, časopisa Forbs Rusija imali su poruku u kojoj se poziva na "okončanje" ruske invazije na Ukrajinu.
"Za nekoliko godina živjećemo kao Sjeverna Koreja. Zašto nam je to potrebno? Da bi Putin završio u knjigama istorije? To nije naš rat, zaustavimo ga", navodi se u poruci.
"Ova poruka će biti obrisana i neki od nas će biti otpušteni ili uhapšeni. Ali ne možemo više", dodaje se u tekstu i optužuju novinari tih medija za "ravnodušnost".
Ovi napadi uslijedili su poslije napada koje je ista grupa sprovela u četvrtak protiv sajtova ruske javne televizije RT (bivše Russia Today).
U subotu su sajtovi Kremlja, donjeg doma ruskog parlamenta Dume i ruskog ministarstva odbrane bili oboreni, za šta je takođe odgovornost preuzela grupa Anonimus na tviteru.
Napadi se sastoje u onemogućenju servisa, čime ti sajtovi postaju nedostupni.
Organizacija NetBlocks koja je specijalizovana za nadzor Interneta u svijetu takođe je u izvještaju u subotu ukazala na usporen pristup sajtovima glavnim ruskim telefonskim operaterima kao što je Rostelekom, MTS, Beeline ili Megafon.
"Stvaramo sajber vojsku", rekao je u subotu potpresjednik ukrajinske vlade i ministar za digitalizaciju Mihailo Fedorov preko Tvitera, pozivajući "digitalne talente" da se pridruže virtuelnim redovima te vojske.
Rusija je danas zatvorila svoj vazdušni prostor za avioprevoznike iz 36 zemalja kao odgovor na prethodno uvedene sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Evropska unija i Kanada tokom vikeda zatvorile su svoje vazdušne prostore za aviokompanije iz Rusije.
U saopštenju ruske državne vazduhoplovne agencije navodi se da će avioni iz tih zemalja u Rusiju moći da uđu samo uz posebne dozvole.
Pridružujući se globalnom ekonomskom pritisku na Moskvu zbog invazije na Ukrajinu, Južna Koreja je saopštila da će zabraniti izvoz strateškog materijala u Rusiju, uključujući oružje i raketne tehnologije, kao i da će podržati međunarodne napore da se velike ruske banke isključe iz globalnog platnog sistema.
Te najave su izazvale oštru reakciju ruskog ambasadora u Južnoj Koreji Andreja Kulika koji je upozorio na mogući veliki zastoj u bilateralnim odnosima.
Kulik je rekao da bi potez Seula mogao da ugrozi planove za dopremanje ruskog gasa preko Sjeverne Koreje u industrijska čvorišta Južne Koreje, prekograničnim gasovodima.
Južna Koreja je opisala planove kao mogući mirovni projekat između Koreja, ali on do sada nije pokrenut uprkos dugogodišnjim razgovorima Seula i Moskve u jeku tenzija oko programa nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje.
Na današnjem sastanku sa poslovnim liderima južnokorejski ministar trgovine Jeon Han-ku rekao je da zvaničnici planiraju da ove nedjelje održe konsultacije sa ministarstvom trgovine SAD kako bi tražili izuzeća koja bi uticaj američkih sankcija na južnokorejske kompanije svela na minimum.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov otkazao je svoju posjetu UN u Ženevi planiranu za sjutra zbog "antiruskih sankcija", javilo je preko Tvitera stalno rusko predstavništvo u Ženevi.
"Posjeta ministra spoljnih poslova Lavrova Ženevi da učestvuje u Savjetu za ljudska prava i Konferenciji o razoružanju je otkazana", navodi se u tviter poruci i ukazuje na zabranu nadlijetanja evropskog vazdušnog prostora za ruske letjelice koju je uvela Evropska unija.
Lavrov je takođe planirao da održi konferenciju za novinare, koja je bila jako isčekivana.
On je trebalo da govori pred Savjetom za ljudska prava čija 49. sesija koja je danas počela je velikim dijelom pod znakom ruske invazije Ukrajine.
Savjet je prihvatio danas velikom većinom da se u četvrtak održi hitna rasrpava na zahtjev Ukrajine koja namjerava da to iskoristi da osudi kršenja ljudskih prava od strane Rusije i da traži istragu UN o mogućim kršenjima.
Rusija je kao što je očekivano glasala protiv rasprave, kao i Kina.
EU i Kanada su se u okviru novih sankcija protiv Rusije zatvorile nebo za ruske avione.
SAD, Kanada i EU uvele su sankcije i protiv predsjednika Vladimira Putina, šefa diplomatije Sergeja Lavrova i svih članova Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je slanje zaštitne opreme i oružja Ukrajini, kao i podizanje stanja pripravnosti za prihvat izbjeglica i obezbjeđivanje snabdijevanja gasom.
"Danas ćemo donijeti odluku o slanju vojne pomoći Ukrajini. Tu je zaštitna oprema i pješadijsko oružje u vrijednosti od 124 miliona kuna (više od 16,3 miliona eura)", rekao je Plenković na sjednici hrvatske vlade posvećenoj ukrajinskoj krizi.
Plenković je najavio i zabranu letova ruskim avionima u hrvatskom vazdušnom prostoru i pridruživanje Hrvatske odluci Evropske unije da se neke ruske banke isključe iz sistema SWIFT, prenosi Indeks.
"Za Hrvatsku nema dileme, mi možemo biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekinu ovaj suludi ratni pohod, da se vrate politici razuma i dijaloga", rekao je Plenković.
Američki državni sekretar Entoni Blinken potvrdio je da je Stejt department obustavio rad američke ambasade u glavnom gradu Bjelorusije Minsku.
Takođe, svim zaposlenima u američkoj ambasadi u Moskvi koji nisu angažovani na hitnim poslovima i članovima njihovih porodica odobren je odlazak.
U saopštenju američkog državnog sekretara navedeno je da je odluka donijeta zbog bezbjednosnih problema koji su proistekli iz "ničim izazvanog i neopravdanog napada ruskih vojnih snaga na Ukrajinu".
( Vijesti online, BETA, MINA )