EU neće tražiti od Zelenskog da se preda, najava novih sankcija, Rusija blokirala Fejsbuk

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, koji se sastao sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, osudio je, kako je rekao, ruske napade na civile i nuklearnu elektranu u Ukrajini, prenosi RTS.

Odbornici Skupštine Glavnog grada - vladajuće većine i opozicije, na poziv predsjednika Skupštine Podgorice Đorđa Suhiha današnju sjednicu su započeli minutom ćutanja svim žrtvama agresije na Ukrajinu.

"Krv svakog Ukrajinca je u rukama ruskog rukovodstva i svih koji učestvuju u ratu, Blickrig nije uspio". Šta su još kazali iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori pročitajte OVDJE

Radio Slobodna Evropa (RSE) objavio je danas pet činjenica o nuklearnoj elektrani u Zaporožju u Ukrajini, najvećoj u Evropi po kapacitetu, koju su ruske trupe zauzele danas.

Rat u Ukrajini će na predstojeću turističku sezonu uticati drastično, Crna Gora može potencijalno da izgubi petinu prihoda od turizma, ocijenila je u Bojama jutra Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke agencije (NTO).

"Totalno uništenje" na 50 km od Kijeva (VIDEO)

Zamjenik gradonačelnika Mariupolja, lučkog grada na jugu Ukrajine, pozvao je lidere NATO da pošalju trupe u Ukrajinu, rekavši da Rusija neće stati sve dok od zemlje ne napravi pustinju i ne ubije mnogo civila, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Sergej Orlov je za emisiju Today radija BBC 4 rekao da ne postoji način da se Putin spriječi da "ubija naše civile s neba dok se NATO ne probudi i shvati da to nije regionalni sukob".

"To je rat protiv demokratije, protiv slobode, protiv jedne od najvećih evropskih nacija. Izgleda da (lideri NATO-a) ne razumiju da Putin neće stati, oni su uplašeni i to je šteta. I očekujemo da će jednog dana lideri NATO shvatiti da je potpuno neophodno pružiti direktnu vojnu podršku Ukrajini da se zaustavi gospodin Putin ili barem da zatvorimo naše nebo da nas zaštiti od pretnje sa neba".

On kaže da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da stvori pustinju da bi riješio ukrajinsko pitanje, ali da je "nemoguće uzeti naše gradove jer grad nisu zgrade, grad su ljudi".

Stanovnici ukrajinskog lučkog grada Mariupolja rekli su za BBC da pokušavaju da prežive nemilosrdnu salvu ruskog granatiranja koja je porušila stambene četvrti i prekinula snabdijevanje strujom i vodom.

Četrdeset sedam osoba je poginulo u ruskim vazdušnim napadima na stambeni kvart grada Černihova u četvrtak, saopštile su regionalne vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Spasilački radovi morali su da budu obustavljeni u četvrtak zbog snažnog granatiranja, saopštile su lokalne službe za vanredne situacije.

Od početka neprijateljstava u regionu poginulo je ukupno 148 ljudi, uglavnom civila, dodaju lokalne vlasti.

Grad od 300.000 stanovnika nalazi se na sjeveru zemlje, blizu granice sa Rusijom i Bjelorusijom.

Litvanke su organizovale protest širom zemlje i pokrenule peticiju u kojoj pozivaju ruske majke, čiji se sinovi bore u ratu, da zaustave nasilje u Ukrajini.

Ruske majke su u velikoj mjeri uticale na ishod rata u Čečeniji i sada ponovo pozivaju na jedinstvo.

Aktivistkinje Litvanije, uključujući novinarke, advokate i zvaničnike za ljudska prava, organizuju ženske proteste širom zemlje i pozivaju sve žene u svijetu da potpišu peticiju kojom apeluju na ruske majke da zaustave rat u Ukrajini.

"Žene najbolje znaju šta znači započeti, nositi i roditi novi život, zato one treba da prestanu da ćute i bar pokušaju da zaustave ovaj krvavi masakr nevinih ljudi, uključujući i djecu. U suprotnom, ruke svih žena i naroda Rusije će zauvijek biti umrljane krvlju nevinih ljudi", rekla je Agne Grigaliunijene, jedne od inicijatora peticije i suvlasnica agencije za komunikaciju.

Novinarka Daiva Žeimit-Bilien kaže da ne može da razumije zašto ruske majke dozvoljavaju da im djeca ginu.

"Na kraju krajeva, to nije ni njihov ni rat njihove djece, to je rat nekolicine ljudi koji su izgubili osjećaj za humanost i za koje ljudski život ništa ne vrijedi".

Protest, koji su 27. februara organizovale aktivistkinje Litvanke, izazvao je veliko interesovanje: hiljade žena okupilo se u tri najveća grada Vilnjusu, Kaunasu i Klajpedu. Inicijativa se proširila ne samo u Litvaniji već i širom svijeta. Poruka podrške Ukrajinkama distribuirana je preko više od 230 medijskih kanala.

Tokom protesta ispred ruske ambasade svirala je ukrajinska himna.

Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas da ruske snage moraju odmah prekinuti napad na ukrajinsku nuklearnu elektranu u kojoj je izbio požar, prenosi Rojters.

Džonson je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o situaciji u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani na jugoistoku zemlje.

"Premijer je rekao da bi nepromišljene akcije predsjednika (Vladimira) Putina sada mogle direktno da ugroze bezbjednost cijele Evrope", rekao je Dauning strit.

"Rekao je da će Ujedinjeno Kraljevstvo učiniti sve što može da osigura da se situacija dalje ne pogoršava", dodaje se. "Obojica lidera su se složila da je prekid vatre ključan."

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden razgovarao je u četvrtak uveče sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi dobio najnovije informacije o požaru u nuklearnoj elektrani Zaporožje u Ukrajini, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi Rojters.

Bajden se pridružio Zelenskom "u pozivanju Rusije da prekine svoje vojne aktivnosti u toj oblasti i dozvoli vatrogascima i hitnim službama da pristupe mjestu", navodi se u saopštenju.

Bajden je takođe dobio najnovije informacije o situaciji od zamjenika sekretara za nuklearnu bezbjednost američkog Ministarstva energetike, navodi se u saopštenju.

Svjetska banka (SB) objavila je da je obustavila sve programe u Rusiji i Bjelorusiji zbog ruske invazije na Ukrajinu i neprijateljstava protiv naroda te zemlje.

"Rusiji nijesu odobreni novi krediti, niti se u nju ulagalo još od 2014. godine i ruskog pripajanja ukrajinskog Krima“, naveli su iz SB u saopštenju.

Novi krediti Bjelorusiji nijesu odobreni od sredine 2020. godine, kada su joj Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije zbog spornih predsjedničkih izbora, prenosi Hina.

Vrijednost SB-ovih kredita Bjelorusiji iznosila je u 2020. godini ukupno 380 miliona američkih dolara, a aktivni projekti uključuju finansiranje grijanja na biomasu, razvoj šumarstva i modernizaciju obrazovanja.

Rusiji je SB od početka 90-ih odobrila više od 16 milijardi dolara kredita, a među posljednjim odobrenim projektima su program za mlade na Sjevernom Kavkazu u 2013. godini i program obnove kulturne baštine iz 2010.

Odluka o obustavi programa u Rusiji i Bjelorusiji donesena je dan nakon što su čelnici SB-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) poručili da će u trci s vremenom osigurati Ukrajini dodatne milijarde dolara u narednim sedmicama i mjesecima.

Italijanski premijer Mario Dragi osudio je danas napad Rusije u blizini ukrajinske nuklearne elektrane u Zaporožju, nazvavši ga "napadom na bezbednost svih", prenosi Rojters.

"Premijer Mario Dragi osuđuje užasni napad Rusije na nuklearnu elektranu Zaporožje – napad na bezbjednost svih", navodi se u saopštenju njegove kancelarije.

"Evropska unija mora da nastavi da reaguje ujedinjeno i sa najvećom odlučnošću, zajedno sa svojim saveznicima, da podržava Ukrajinu i štiti evropske građane."

Rusko ministarstvo odbrane danas je okrivilo ukrajinske sabotere za napad na lokaciju nuklearne elektrane u Zaporožju u Ukrajini, nazvavši to monstruoznom provokacijom, prenosi Rojters.

U ratnoj magli, nekad je teško videti put ispred sebe. Vesti sa ratišta, diplomatija koja se odvija iza kulisa, osećanja ožalošćenih i raseljenih; sve to ume da postane previše. I zato na trenutak ustuknimo jedan korak i razmislimo malo kako bi sukob u Ukrajini mogao da nastavi.

Ruska Državna duma usvojila je danas jednoglasno izmjene Krivičnog zakona prema kojima je za iznošenje lažnih informacija o dejstvima Vojske Rusije u vojnim operacijama i disreditaciji vojske predviđena kazna do 15 godina zatvora.

Šef Komiteta Dume za bezbjednost Vasilij Piskarjov rekao je da se prvi dio izmjena zakona odnosi na autore lažnih informacija i koji ih šire, a za njih je predviđena kazna od tri godine zatvora.

Ako to čine koristeći službeni položaj, i u grupi, korišćenjem interneta, predviđena je kazna od pet do 10 godina zatvora.

Ukoliko lice koji širi lažne vijesti i dobro zna da su lažne i imaju opasne posljedice po društvo, tada slijedi kazna do 15 godina zatvora, objasnio je Piskarjov.

Izmjenama je predviđena i kazna za pozivanje na uvođenje antiruskih sankcija.

Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin rekao je da su izmjene zakona upućene odmah u gornji dom, Savjet Federacije, te da očekuje da će "bukvalno sjutra biti na snazi".

Ruske vlasti su danas ograničile pristup sajtovima četiri nezavisna medija, pooštravajući kontrolu informacija dok Moskva sprovodi invaziju na Ukrajinu.

Prema registru medijskog regulatora (Roskomnadzor), u Rusiji je ograničen pristup sajtu na ruskom jeziku britanske mreže Bi-Bi-Si (BBC), sajtu njemačke radio-televizije Dojče vele (DW), kao i internet stranicama Meduze i Radija Svoboda, ruskog ogranka Radija Slobodna Evropa.

Korisnicima u Rusiji su se stranice BBC i DW povremeno otvarale, ali su neki članci o ratu u Ukrajini bili nedostupni, rekli su novinari Frans presa u Moskvi.

Početne stranice Meduze i Svobode u Rusiji su jutros bile potpuno nedostupne.

Odluka o ograničavanju pristupa sajtovima donijeta je na zahtjev tužilaštva.

Ministar odbrane Ukrajine Oleksij Reznikov napisao je na Fejsbuku da je glavni brod ukrajinske mornarice, fregata "Hetman Sagajdačni", potopljena kako ne bi pala u ruke ruskim snagama.

"Teško je zamisliti težu odluku za hrabrog ratnika i cijeli tim. Ali mi gradimo novu flotu. Modernu, moćnu. Sada je glavna stvar da ustanemo", napisao je Reznikov.

Napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju: "Nije primijećena promjena u radioaktivnosti"

Američki vojni stručnjaci: Ruska invazija za sada je katastrofalna