Zelenski: Nećemo odustati i izgubiti, borićemo se do kraja; Rusija ograničava izvoz određenih roba i sirovina

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izraelskim premijerom Naftalijem Benetom o Benetovim naporima da djeluje kao posrednik sa Moskvom nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Kijev je izrazio frustraciju zbog odbijanja Izraela da pruži odbrambenu pomoć Ukrajini protiv Rusije, ali je pozdravio njenu ulogu posrednika.

„Hvala na posredničkim naporima Izraela. Razgovarali smo o načinima da se okonča rat i nasilje“, naveo je Zelenski u tvitu.

Letonski član parlamenta Juris Juras pridružio se borbi protiv ruskih snaga u Ukrajini, saopštila je njegova stranka.

Jurass (46) je na čelu parlamentarnog odbora za pravna pitanja.

„On je u Ukrajini. Pridružio se borcima za slobodu u Ukrajini. To je bila njegova lična odluka i ja je u potpunosti poštujem“, rekao je za Rojters Janis Bordans, ministar pravde i predsjednik Nove konzervativne partije, koja je dio vladajuće koalicije.

Bordans je odbio da pruži više informacija iz bezbjednosnih razloga.

Ukrajina je osnovala „međunarodnu“ legiju za ljude iz inostranstva, a predsjednik Vladimir Zelenski je javno pozvao strance da se bore rame uz rame sa Ukrajincima kako bi pokazali podršku njegovoj zemlji.

Prošle nedjelje, Zelenski je rekao da se više od 16.000 stranaca prijavilo kao dobrovoljci, ne precizirajući koliko ih je stiglo.

Njemačko javno tužilaštvo pokrenulo je istragu o mogućim ratnim zločinima koje su počinile ruske snage od invazije na Ukrajinu, saopštili su danas izvori bliski pravosuđu.

Kako su naveli ti izvori Frans presu, istraga ima za cilj prikupljanje dokaza u slučaju krivičnog gonjenja.

Njemačka je igrala vodeću ulogu posljednjih godina u procesuiranju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u sukobima u inostranstvu, kao što je Sirija.

U tom cilju primjenjuje princip univerzalne jurisdikcije koji dozvoljava da se određeni zločini sude u Njemačkoj bez obzira u kojem su se dijelu svijeta dogodili.

Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu nedavno je takođe otvorio istragu o mogućim ratnim i zločinima protiv čovječnosti.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da postoje vjerodostojni izvještaji da Rusija gađa civile u Ukrajini i pozvao Moskvu da okonča sukob, takođe obećavši da neće dozvoliti da se širi.

„Mi imamo odgovornost da osiguramo da sukob ne eskalira i ne proširi se izvan Ukrajine“, rekao je Stoltenberg. „Mi ćemo štititi i braniti svaki pedalj sve savezničke teritorije“, dodao je on.

Govoreći zajedno sa letonskim predsjednikom Egilsom Levitom, Stoltenberg je rekao da ruska invazija izaziva užasnu patnju i da je humanitarni uticaj bio razoran, prenosi Rojters.

Japan je danas saopštio da je suspendovao imovinu još 32 osobe iz Rusije i Bjelorusije u okviru međunarodnih sankcija Rusiji, saopštila su ministarstva spoljnih poslova, finansija i trgovine, prenosi Beta.

Dodatne sankcije usmjerene na 20 Rusa uključuju šefa Čečenske Republike Ramzana Kadirova, zamjenika šefa kabineta i sekretara za štampu vlade predsjednika Vladimira Putina i zamjenike predsjednika državnog parlamenta.

Na listi se nalaze i poslovni rukovodioci koji su bliski Putinu i njegovoj administraciji, kao što su Volga grupa, Transnjeft, privatna vojna kompanija Vagner i USM Holdings.

Sankcije uključuju 12 bjeloruskih zvaničnika i poslovnih rukovodilaca, predsjednika bjeloruskog Nacionalnog olimpijskog komiteta Viktora Lukašenka i 12 organizacija u Rusiji i Bjelorusiji.

Japan takođe zabranjuje izvoz opreme za rafineriju nafte u Rusiju i robe opšte namjene u Bjelorusiju koja bi se mogla koristiti za jačanje vojnih sposobnosti zemlje.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman na dijalog sa Rusijom oko statusa Krima, kao i samoproglašenih republika Donjeck (DNR) i Lugansk (LNR).

Kremlj je juče rekao da je spreman da obustavi vojnu operaciju ukoliko Kijev prizna nezavisnot DNR i LNR i odbaci ulazak u "bilo kakav blok".

Zelenski je u intervjuu za ABC rekao da niko osim ruskih vlasti nije priznao nezavisnost tih "pseudorepublika".

"Ali, možemo da razmotrimo i nađemo kompromis oko toga kako će okupirane teritorije i te republike postojati. Šta je za mene važno – kako će tamo živjeti ljudi koji žele da budu dio Ukrajine", rekao je Zelenski.

Pri tom je naglasio da Ukrajina "nije spremna na ultimatume", dodajući da predsjednik Rusije Vladimir Putin "mora da počne da razgovara, da započne dijalog".

Zelenski je kazao da nije spreman na kapitulaciju, jer je izabrani predsjednik.

Trideset autobusa je na putu ka opkoljenom ukrajinskom gradu Mariupolju kako bi prikupili evakuisane preko humanitarnog koridora na teritoriju pod kontrolom Ukrajine, rekla je na televiziji potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

Bilo je znakova da ruske snage pucaju u pravcu rute za humanitarnu pomoć, dodala je ona, ne navodeći dalje detalje, prenosi Rojters.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je dijete umrlo od dehidracije u ukrajinskom gradu Mariupolju, koji danima nema vodu, struju ili grijanje.

„2022, od dehidracije“, rekao je Zelenski u video obraćanju, poredeći humanitarnu krizu povezanu sa ruskim bombardovanjem ukrajinskih gradova sa onom koju je stvorila nacistička invazija tokom Drugog svjetskog rata, prenosi Rojters.

Smrt djeteta nije mogla odmah da se potvrdi nezavisno. Moskva svoje akcije u Ukrajini naziva „specijalnom vojnom operacijom“ za razoružavanje susjeda i hapšenje lidera koje naziva „neonacistima“. Negiraju da su ciljali civile.

Evropska komisija pripremila je novi paket sankcija Rusiji i Bjelorusiji zbog invazije na Ukrajinu koja će pogoditi dodatne ruske oligarhe i političare i tri bjeloruske banke, kazala su tri izvora Rojtersu.

Sankcije, o kojima će ambasadori EU razgovarati u utorak na sastanku koji počinje u 14:00 GMT, zabraniće tri bjeloruske banke iz bankarskog sistema SVIFT i dodati nekoliko oligarha i ruskih poslanika na crnu listu EU, koja već uključuje mnoge, rekli su izvori Rojtersu.

Novi paket sankcija takođe zabranjuje izvoz pomorske tehnologije iz EU u Rusiju i daje smjernice za praćenje kriptovaluta kako bi se izbjegla njihova upotreba za zaobilaženje sankcija EU, rekli su izvori.

Rusija i Sjedinjene Američke Države treba da se vrate principu „mirne koegzistencije“ kao u vrijeme Hladnog rata, saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova, a prenijela novinska agencija Interfaks.

Ministarstvo spoljnih poslova je dodalo da je otvoreno za iskren i uzajamno poštovan dijalog sa Sjedinjenim Državama i da ostaje nada da se normalnost u odnosima dvije zemlje može vratiti, prenio je Interfaks.

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i kineski predsjednik Si Đinping razgovaraju putem video-konferencije o ukrajinskoj krizi, u Jelisejskoj palati u Parizu.

Italija ima za cilj da postane nezavisna od uvoza ruskog gasa u roku od 24-30 mjeseci, rekao je ministar za tranziciju energetike Roberto Čingolani, dodajući da zemlja planira da pronađe alternativne zalihe za polovinu tog iznosa do proljeća.

„Razumno je misliti da ćemo biti potpuno nezavisni u roku od 24 do 30 mjeseci“, rekao je Cingolani za državnu radiodifuziju RAI. On je potvrdio da gas iz Rusije iznosi oko 40 odsto ukupnog uvoza Italije.

Cingolani je dodao da Italija planira da instalira novi plutajući terminal za LNG do sredine ove godine, prenosi Rojters.

RIA Novosti javlja da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao da je moguć kompromis po pitanju Krima i tzv. Donjecke i Luganske Narodne Republike, piše ruska Gazeta.

Zapadni mediji još uvijek nisu prenijeli tu informaciju.

"Možemo da razgovaramo o tome i nađemo kompromis o tome kako će ljudi tamo živjeti“, rekao je navodno lider Ukrajine.

Prethodno je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao da Ukrajina treba da prizna nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike i da Krim pripada Rusiji.

Šef ruske delegacije na razgovorima sa Ukrajinom Vladimir Medinski rekao je da se Rusija nada da će prije ili kasnije biti moguće pronaći rješenje sa Ukrajinom o priznanju ruskog suvereniteta nad Krimom.

Ukrajina je počela da evakuiše civile iz grada Sumi na sjeveroistoku zemlje i iz grada Irpina u blizini glavnog grada Kijeva, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Evakuacije su počele nakon što su se ruski i ukrajinski zvaničnici složili da uspostave "humanitarne koridore" kako bi omogućili civilima da izađu iz nekih gradova pod opsadom ruskih snaga.

Izbjeglice iz južne Ukrajine bježeći od ruske invazije prešle su rijeku Dunav na trajekt da bi pronašle sigurnost u Rumuniji.

Poslije prvog talasa izbjeglica iz Ukrajine, vjerovatno će doći do drugog talasa koji će se sastojati od ranjivijih izbjeglica, rekao je šef Agencije UN za izbjeglice.

„Ako se rat nastavi, počećemo da viđamo ljude koji nemaju resurse i veze“, rekao je šef UNHCR-a Filipo Grandi na konferenciji za novinare.

„To će biti složenija situacija za evropske zemlje u budućnosti i biće potrebno još više solidarnosti svih u Evropi i šire“, rekao je on.

Rusija je otvorila "humanitarne koridore" kako bi ljudi mogli da budu evakuisani iz Kijeva i još četiri ukrajinska grada: Čerhihiva, Sumija, Harkova i Marijupolja, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenijela novinska agencija Interfaks.

Ministarstvo odbrane je dodalo da su ruske snage u Ukrajini uvele „režim tišine“ od 07:00 GMT (08:00 časova po našem vremenu), prenio je Rojters.

Oko 1,2 miliona Ukrajinaca pobjeglo je u Poljsku od ruske invazije 24. februara, uključujući 141.500 u ponedjeljak, saopštila je poljska granična straža.

Spasilac se vidi pored stambene zgrade oštećene granatiranjem u Mikolajevu, Ukrajina.

Civili će danas početi da napuštaju opkoljeni ukrajinski grad Sumi u skladu sa sporazumom sa Rusijom o uspostavljanju „humanitarnog koridora“, izjavila je potpredshednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk, prenosi Rojters.

"Dogovoreno je da prvi konvoj krene u 10 časova (9 časova po našem vremenu) iz grada Sumi. Konvoj će pratiti lokalno stanovništvo ličnim vozilima", rekla je ona u televizijskoj izjavi.