Glavni cilj Ukrajine dogovor o prekidu vatre sa Rusijom, u Istanbulu nova runda pregovora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoje viđenje koje zapadnoevropske zemlje pomažu Ukrajini u borbi protiv Rusije, a koje ne.

Marijupolj, lučki grad na jugu Ukrajine, nalazi se na ivici humanitarne katastrofe i mora biti potpuno evakuisan, rekao je gradonačelnik Vadim Bojčenko.

Američki razarač US S "Forest Šerman" sa raketnim lanserom i oružjem različitog kalibra uplovio je u poljsku luku Gdanjsk.

Razarač će ostati u Gdanjsku do kraja marta, prenose poljski mediji.

"Stigli smo u luku Gdanjsk u rutinsku posjetu. Naš cilj je da pokažemo američko prisustvo na Baltičkom moru i uvjerimo naše saveznike NATO-a da možemo da reagujemo brzo na svaku potencijalnu agresiju u regionu", rekao je komandant američke mornarice Met Zablik.

On je najavio da će američki vojnici pomagati Gdanjsku u pružanju humanitarne pomoći izbjeglicama iz Ukrajine.

Visoki ukrajinski zvaničnik Vadim Denisenko rekao je uoči današnjih razgovora ukrajinskih i ruskih predstavnika u Turskoj da ne očekuje nikakav veći pomak, javlja Rojters.

"Mislim da neće biti ikakvog pomaka po glavnim pitanjima", rekao je Denisenko, savjetnik Ministarstva unutrašnjih poslova.

Materijalna šteta načinjena tokom rata u Ukrajini procijenjena je na 63 milijarde dolara, nova je procjena Kijevske škole ekonomije.

Prema procjeni ekonomskog uticaja ruske invazije na Ukrajinu od 24. februara do 24. marta, najmanje 4.431 stambena zgrada je oštećena, uništena ili zauzeta, kao i 92 fabrike i skladišta i 378 škola, prenosi BBC.

Uništeno je, oštećeno ili zaplijenjeno 12 aerodroma i sedam termo i hidroelektrana.

Britanska vojna obavještajna služba javila je da se raspored ruskih vojnih snaga u Ukrajini nije značajnije mijenjao, ali da su nešto više napredovale na jugu, gdje pokušavaju da zauzmu luku Marijupolj, prenosi Rojters.

Više od hiljadu Ukrajinaca evakuisano je u nedjelju humanitarnim koridoroima, saopštila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

"Evakuacija je sprovedena preko dva humanitarna koridora. Evakuisano je čak 1,1 hiljada ljudi", kazala je Vereščuk.

Kako je navela, riječ je o ljudima koji su evakuisani iz Donjecke i Luganske oblasti, prenose agencije.

Rusko Ministarstvo odbrane ranije je saopštilo da je ruska strana otvorila humanitarne koridore iz Kijeva, Černigova, Sumija, Harkova i Marijupolja od deset sati svakog dana.

Izjavom u Varšavi da Putin “ne može ostati na vlasti”, Džo Bajden pružio je ruskim propagandistima oružje u informativnom ratu i dramatično eskalirao retoriku.

Danas će u Turskoj početi nova runda pregovora ruske i ukrajinske delegacije. Pregovori će trajati do srijede.

Sastanak dvije delegacije licem u lice već je održan 10. marta u Antaliji u Turskoj i to između ministara spoljnih poslova Rusije i Ukrajine, Sergeja Lavrova Dimitra Kulebe. Međutim, taj sastanak nije doveo do konkretnog napretka.

Promjena režima u Rusiji nije cilj NATO-a uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu, podvukao je u nedjelju njemački kancelar Olaf Šolc.

Promjena režima u Rusiji "nije cilj NATO, niti američkog predsjednika", izjavio je kancelar na njemačkom javnom kanalu ARD.

"Imao sam priliku da s njim (predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom) opširno razgovaram u Bijeloj kući i takođe smo razgovarali o ovim pitanjima", dodao je on.

Bajden je u subotu u Varšavi rekao da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne treba da ostane na vlasti", a Bijela kuća je odmah uvjeravala da Bajden nije pozvao na "promjenu režima" u Moskvi.

"Demokratija, sloboda i pravo imaju budućnost svuda, a računam na to da je duboka želja koju imamo kao ljudska bića da živimo u demokratiji", objasnio je Šolc i dodao da je, "međutim, na ljudima i nacijama da se bore za tu slobodu".

"Ono što moramo da garantujemo jeste da nema kršenja integriteta i suvereniteta država", tvrdio je Šolc.

Na pitanje o isporukama oružja iz Njemačke koje Kijev smatra nedovoljnim, kancelar je odgovorio: "Radimo sve što je u našoj moći".

Oružje koje je Zapad već isporučio je, po njegovim riječima, omogućilo "značajne uspjehe".

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je nekoliko ruskih biznismena ponudilo da pokloni novac za pomoć Ukrajini, uključujući podršku njenoj vojsci.

Tokom videokonferencijskog intervjua sa nekoliko ruskih medija, Zelenski je rekao da je primio "signale" nekoliko ruskih biznismena, uključujući milijardera Romana Abramoviča, bliskog prijatelja Vladimira Putina, koji je na meti sankcija Evropske unije i Velike Britanije.

"Imali smo signale od njega i još nekoliko privrednika koji su predložili: 'možemo da pomognemo na ovaj ili onaj način, možemo da uradimo nešto'", rekao je on.

"Neki su rekli da su spremni da pomognu obnovu zemlje (Ukrajine) poslije rata. 'Spremni smo da svoje poslovanje prebacimo u Ukrajinu, živimo u Engleskoj ili negdje u Švajcarskoj, mi to hoćemo. Ali kako da se ne pojavimo na listi sankcija?'", prepričao je predsjednik Ukrajine.

"Neki ljudi ne žele da kažu svoje ime, a kažu da žele da pomognu našoj vojsci, iako su državljani Ruske Federacije", nastavio je on.

Zelenski je uvjeravao da biznismenima koji su spremni da doniraju novac za podršku ukrajinskoj vojsci, Ukrajina je spremna da "osigura njihovu bezbjednost, obezbijedi im posao i omogući njihov razvoj".

"Govorim konkretno o sankcijama u našoj državi. O tome možemo da razgovaramo, možemo da razgovaramo o promjeni državljanstva ovih ljudi", objasnio je on i naglasio da nije "obavezno da se to radi javno".

"Vol strit džurnal" je objavio u srijedu da je Zelenski navodno zamolio predsjednika SAD Džozefa Bajdena da ne sankcioniše Romana Abramoviča, vjerujući da bi on mogao da ima ulogu u mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije.

Trideset treći je dan rata u Ukrajini, u kojem je život izgubilo najmanje 1.119 civila. 

Volodimir Zelenski juče poručio da je spreman da pregovara o neutralnosti i nenuklearnom statusu, ali samo uz bezbjednosne garancije.