Zelenski: Saveznici konačno isporučuju oružje, Moskva želi da izvrši invaziju na druge zemlje

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu da će voditi direktne razgovore sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim samo ako tekući razgovori između dvije zemlje donesu konkretne rezultate, saopštio je Kremlj.

Putin je rekao Mišelu da Kijev pokazuje da nije spreman da traži obostrano prihvatljiva rješenja i optužio ukrajinsku stranu da je „nedosljedna” u pregovorima.

Francuska isporučuje Ukrajini protivtenkovske rakete i oklopna vozila kako bi joj pomogla da se izbori sa ruskom invazijom, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron u intervjuu za list Uest Frans.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kazao je da planira da obavi telefonske razgovore sa ruskim i ukrajinskim kolegama u narednim danima, dodajući da se nada da bi ti pozivi mogli da dovedu do sastanka lidera u Turskoj kako bi se okončao rusko-ukrajinski rat.

Članica NATO-a Turska dijeli pomorsku granicu sa Ukrajinom i Rusijom u Crnom moru, ima dobre veze sa obema i preuzela je posredničku ulogu. Ona je bila domaćin razgovora između ukrajinskog i ruskog ministara spoljnih poslova u Antaliji, i pregovarača obije zemlje u Istanbulu, dok se zalagao za sastanak lidera.

"Nismo bez nade“, rekao je Erdogan novinarima na pitanje o mirovnim pregovorima između Kijeva i Moskve, prenosi Rojters.

„Naši prijatelji će stupiti u kontakt sa njima danas, planiramo da ponovo razgovaramo sa Putinom i Zelenskim danas ili sjutra“, rekao je on.

UN su danas upozorile rusku vojsku da bi njeno djelovanje u Ukrajini tokom invazije započete 24. februara moglo da predstavlja ratni zločin i konstatovale da je u toj zemlji "odbačeno poštovanje humanitarnog prava".

Ukrajina zbog opasnosti danas nije uspostavila humanitarne koridore za evakuaciju civila, saopštila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.

„Zbog opasnosti na rutama, danas neće biti humanitarnih koridora“, navela je Vereščuk na Fejsbuku.

Ona je svima koji čekaju evakuaciju poručila „da budu strpljivi i da izdrže“.

NATO mora da izbjegne direktnu vojnu konfrontaciju sa Rusijom koja bi mogla da dovede do trećeg svjetskog rata, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc u intervjuu za Der Spiegel na pitanje o neuspjehu Njemačke da isporuči teško naoružanje Ukrajini.

Upitan zašto misli da bi isporuka tenkova mogla da dovede do nuklearnog rata, on je rekao da ne postoji pravilnik koji kaže kada se Njemačka može smatrati stranom u ratu u Ukrajini, prenosi agencija Rojters.

„Zato je još važnije da svaki korak pažljivo razmotrimo i da blisko koordiniramo jedni s drugima“, rekao je on. „Izbjegavanje eskalacije ka NATO-u je za mene glavni prioritet.

„Zbog toga se ne fokusiram na ankete i ne dozvoljavam da me nerviraju reski prozivci. Posljedice greške bi bile dramatične".

Rusija ima za cilj potpunu kontrolu južne Ukrajine i regiona Donbasa da bi uspostavila kopnenu vezu do Krima, izjavio je danas visoki zvaničnik ruske vojske general Rustam Minekajev.

"Od početka druge faze specijalne operacije jedan od ciljeva ruske vojske bio je da uspostavi punu kontrola nad Donbasom i južnom Ukrajinom", rekao je general, javile su ruske agencije.

Time će se, kako je naveo, obezbijediti kopneni koridor do Krima i nanijeti šteta vitalnoj infrastrukturi ukrajinske privrede.

Prema riječima generala, druga faza specijalne operacije je počela prije dva dana.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u petak da nije došlo do promjena u ruskom rasporedu da strane kompanije plaćaju gas u rubljama nakon britanske odluke da ruskoj Gasprombanci da dozvolu za plaćanje gasa do kraja maja. 

Peskov je rekao da su svi rokovi za isplate navedeni u Putinovom predsedničkom dekretu krajem marta i da bi poravnanja trebalo da budu izvršena u skladu sa tim nalogom.

Peskov je u ponedeljak rekao da još ima vremena da takozvane „neprijateljske“ zemlje pređu na plaćanje gasa u rubljama koje dospevaju u maju.

Nakon što je Slovenija izrazila spremnost da Ukrajini pošalje tenkove uskoro bi isto mogla da učini i Rumunija, čime bi se prvi put tenkovi iz regiona priključili poklonjenim oklopnjacima drugih članica NATO u okviru pomoći Kijevu za odbranu od ruske invazije.

Kako navodi portal Balkanska bezbjednosna mreža, u njemačkim i slovenačkim medijima prvobitno je javljeno da će zvanična Ljubljana poslati tenkove T-72 Ukrajini, kao i da će zauzvrat od Njemačke dobiti tenkove i oklopna vozila iz zaliha.

Slovenija je izrazila želju za tenkovima Leopard 2 i borbenim vozilima pešadije Puma i točkašima Bokser, a Berlin je navodno izrazio spremnost da ustupi nešto starije oklopnjake Marder i Fuhs.

Portal, međutim, podsjeća da Slovenija nema tenkove T-72 već raspolaže sa 57 tenkova M-84, jugoslovenske proizvodnje, koji predstavljaju značajno unapređeni sovjetski T-72.

"Od starijih T-55 nasleđenih od SFRJ 32 primjerka je modernizovano na standard M-55S. Većina tenkova je konzervirana i smještena u kasarni u Pivki. Slovenija danas u operativnoj upotrebi ima jednu četu M-84 sa 13 tenkova", dodaje se.

U tekstu se navodi da se dio tenkova nalazi u Združenom multinacionalnom centru za spremnost američke vojske u Njemačkoj. Tamo zajedno sa posadama već godinama učestvuju u vježbama realna obuke jedinica NATO u ulozi protivničkih snaga.

Balkanska bezbjednosna mreža dodaje da bi primer Slovenije mogla da slijedi i Rumunija, koja ima 28 tenkova T-72, koji bi mogli da posluže ratnim naporima Ukrajine.

"Izvori navode da je svega pet rumunskih 'sedamdesetdvojki' u operativnoj stanju, ali da bi ostali mogli da se poprave ili koriste za djelove. Bukurešt je ove tenkove svojevremeno kupio od Izraela koji je do njih došao kao ratni plen nakon arapsko-izraelskog rata 1973. godine", dodaje se.

Vlada Rumunije namjerava da izmjeni postojeće zakone kako bi se omogućila donacija robe iz rezervi snaga namjenjenih za nacionalnu odbranu Rumunije, a u kontekstu ruske vojne invazije na Ukrajinu.

Ukrajinski transportni avion AN-26 srušio se u petak tokom "tehničkog leta" na jugu Ukrajine i bilo je žrtava, saopštile su lokalne vlasti, prenosi Rojters.

Ruski proizvođač gasa Gazprom isporučio je prirodni gas u Evropu preko Ukrajine u petak u skladu sa zahtjevima evropskih potrošača, navodi se u saopštenju.

Granatiranje otežava napore za evakuaciju građana iz Mariupolja, kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.

“Izvinjavamo se građanima Mariupolja koji danas nijesu dočekali evakuaciju. Granatiranje je počelo u blizini sabirne tačke, zbog čega je koridor zatvoren”, navela je Vereščuk na Telegramu.

Ona je istakla da se sve odvija veoma sporo.

“S ruske strane je sve kompliovano, sporo, haotično i, naravno, nepošteno”, rekla je Vereščuk.

Vereščuk je dodala kako je u srijedu konvoju od četiri autobusa dopušteno da preveze 79 civila iz Mariupolja u regiju Zaporižje što joj, kako je istakla, “daje nadu”.

Britanija je dala dozvolu za plaćanje do 31. maja ruskoj Gasprombanci i njenim filijalama, kako bi se obezbijedile isporuke gasa Evropskoj uniji, pokazao je dokument Ministarstva finansija, piše Rojters.

Licenca dozvoljava pojedincu ili kompaniji da nastavi sa plaćanjem po ugovorima koji su počeli prije 21. aprila i dozvoljava radnje kao što su otvaranje i zatvaranje bankovnih računa kako bi se izvršila takva plaćanja, pokazao je dokument objavljen na internetu.

Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da blokira čeličanu Azovstal u Ukrajini vjerovatno ukazuje na želju da se obuzda otpor u Mariupolju, navodi se u izvještaju britanske vojske u petak.

„Puni kopneni napad Rusije na fabriku vjerovatno bi doveo do značajnih ruskih žrtava, dodatno umanjujući njihovu ukupnu borbenu efikasnost“, dodaje se.

Nastavljeno je snažno granatiranje u istočnom Donbasu dok Rusija pokušava da napreduje dalje ka naseljima, uključujući Krasni Liman, Buhajikvu, Barvinkove, Liman i Popasnu, objavilo je Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva u redovnom biltenu.