Zelenski: Saveznici konačno isporučuju oružje, Moskva želi da izvrši invaziju na druge zemlje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je večeras da saveznici konačno isporučuju oružje koje je Kijev tražio, dodajući da će to oružje pomoći da se spasu životi hiljada ljudi.

U video obraćanju, Zelenski je takođe rekao da komentari ruskog komandanta ranije tokom dana o potrebi povezivanja sa Moldavijom pokazuju da Moskva želi da izvrši invaziju na druge zemlje.

Jedan mornar je poginuo, a još 27 se vodi kao nestalo nakon što je ruska raketna krstarica Moskva potonula prošle nedelje, dok je 396 članova posade spašeno, javila je u petak novinska agencija RIA navode ruskog ministarstva odbrane.

Kako prenosi Rojters, Moskva kaže da je vodeći brod njene crnomorske flote, potonuo prošle nedelje nakon što je požar izazvao eksploziju municije. Ukrajina kaže da je pogodila brod protivbrodskom raketom.

Američka vojska očekuje da će više od 20 zemalja prisustvovati pregovorima o odbrani fokusiranim na Ukrajinu koje će biti domaćin u Njemačkoj sljedeće nedelje, a koji će se djelimično fokusirati na dugoročne odbrambene potrebe Kijeva, saopštio je Pentagon danas, prenosi Rojters.

Činilo se da je portparol Pentagona Džon Kirbi umanjio očekivanja o najavama o dugoročnoj pomoći na pregovorima 26. aprila, rekavši: „Ne ulazimo u ovo sa unaprijed pripremljenim setom završetaka."

On je dodao da je oko 40 nacija pozvano da prisustvuje razgovorima, koji se ne organizuju pod okriljem NATO alijanse, a uključuju i države koje nisu članice NATO-a.

Rusko ministarstvo pravde dodalo je opozicionog aktivistu Vladimira Kara-Murzu na listu „stranih agenata“, što znači da on podleže strogim zahtjevima za finansijsko izvještavanje i da mora da predoči sve što objavi uz odricanje odgovornosti, javlja Rojters.

Leonid Volkov, saveznik kritičara Kremlja i opozicionara Alekseja Navaljnog, takođe je sada na listi, objavilo je ministarstvo na svom sajtu, navodeći da su obojica ukrajinski agenti. Kritičari kažu da su liste dizajnirane da uguše neslaganje.

Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) će narednih nedelja birati nasljednika Rusije, koja je početkom aprila izbačena iz Saveta UN za ljudska prava, izjavio je danas predsjednik tog tijela UN-a Federiko Viljegas.

On je novinarima rekao da treba da bude izabrana zemlja iz istočne Evrope, ali nije naveo da li ima kandidata.

Generalna skupština UN-a je 7. aprila isključila Rusiju iz Savjeta UN za ljudska prava zbog njene invazije na Ukrajinu.

Rusija je potom odlučila da oslobodi svoje mjesto koje je imala do 2023. godine, čime je ta zemlja sada dobila status posmatrača, rekao je Viljegas.

Savjet UN za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi ima 47 članica koje se biraju na period od tri godine po regionalnim grupama. Rusija je zajedno sa Ukrajinom bila izabarana kao članica iz Grupe istočnoevropskih zemalja za period 2021-2023.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ukrajinski borci i strani plaćenici „bezbjedno blokirani“ u čeličani Azovstal gdje se drže u ukrajinskom gradu Mariupolju, prenosi Rojters.

Predsjednik Vladimir Putin naredio je juče svom ministru odbrane da blokira ogromni kompleks Azovstal umesto da pokuša da ga napadne.

Ministarstvo odbrane je takođe izvjestilo da je danas pogodilo desetine ciljeva u oblastima Donjecka i Harkova u Ukrajini.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš posjetiće Moskvu u ponedjeljak, gdje će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom poslije njegove februarske invazije na Ukrajinu, rekla je Eri Kaneko, pomoćnik portparola generalnog sekretara UN.

Gutereš će takođe imati radni sastanak i ručak sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, rekla je Kaneko.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je detaljno obavijestio kazahstansku stranu o napretku ruske specijalne operacije u Ukrajini i podijelio mišljenja o rusko-ukrajinskim pregovorima, koji se odvijaju veoma sporo.

„Naravno, na sastanku centralnoazijske petorke, a potom i na današnjim pregovorima, razmatrali smo situaciju u Ukrajini i oko nje. Detaljno smo upoznali naše kolege sa napretkom u specijalnoj vojnoj operaciji za zaštitu naroda Donbasa, i demilitarizaciju i denacifikovanje Ukrajine. Podijelili smo mišljenje o sporom napretku rusko-ukrajinskih pregovora“, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare posle razgovora sa zamjenikom premijera Kazahstana, ministrom spoljnih poslova Muhtarom Tleuberdijem, piše TASS, prenosi N1.

„Ne sumnjamo da naši saveznici i strateški partneri u Centralnoj Aziji imaju jasno razumijevanje osnovnih uzroka onoga što se dešava u Evropi, u evroatlantskom regionu i Evroaziji, kao i geopolitičku dimenziju trenutne situacije“, rekao je Lavrov.

Međunarodni monetarni fond (MMF) mogao bi dodatno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta ako zapadne zemlje prošire svoje sankcije Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, a cijene energenata dodatno rastu, prenosi Rojters.

Prva zamjenica generalnog direktora Gita Gopinat rekla je na panelu da je „apsolutna mogućnost“ da sukob Ukrajine i Rusije postane „zamrznuti konflikt koji ostaje dugo vremena“.

Rusija će vjerovatno pojačati svoje vojne napade na istoku Ukrajine i duž obale te zemlje, rekao je visoki zvaničnik EU, a naredne nedelje se smatraju potencijalno odlučujućim za rat.

„Ovo nije bajka sa neminovnim srećnim završetkom. Mislim da ćemo vjerovatno vidjeti veoma značajno povećanje intenziteta ruskih vojnih napada na istoku, mislim da ćemo vjerovatno vidjeti intenziviranje ruskih vojnih napada duž obala“, rekao je zvaničnik novinarima, prenosi Rojters.

„Mislim da ćemo sljedećih nekoliko nedelja vidjeti kao odlučujuće".

Španija je danas ponovo otvorila svoju ambasadu u Kijevu, koju je zatvorila poslije početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara, saopštila je španska vlada.

"Diplomatska delegacija na čelu sa španskom ambasadorkom u Ukrajini Silvijom Kortez danas je uz podršku specijalnih policijskih snaga ponovo otvorila ambasadu", navodi se u saopštenju španskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ambasadorka i diplomatsko osoblje evakuisani su 25. februara, dan poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.

Kanadska ministarka finansija Kristija Frilend rekla je da je nemoguće sarađivati sa Rusijom u G20, grupi koja se sastaje da razgovara o načinima za podsticanje globalnog ekonomskog rasta, sve dok ona vodi rat u Ukrajini, prenosi Rojters.

„G20 ne može efikasno da funkcioniše sa Rusijom za stolom“, rekao je Friland na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim ministrom finansija Serhijem Marčenkom.

Pošto rat podriva rast, „Rusiji nije mjesto za stolom zemalja koje su se okupile da bi održale globalni ekonomski prosperitet... Ne možete istovremeno biti lovokradica i lovočuvar“, poručila je Frilend.

Ruski glavni pregovarač potvrdio je novinski izvještaj da je danas održano "nekoliko dugih razgovora" sa šefom ukrajinske delegacije na mirovnim pregovorima između dvije strane.

Vladimir Medinski nije iznio detalje razgovora. Ranije ove nedjelje Kremlj je saopštio da je Rusija podnijela novi pisani predlog, ali je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da nije ni vidio ni čuo za to.

Britanski premijer Boris Džonson ocijenio je danas kao "realističnu" mogućnost da rat u Ukrajini traje do kraja 2023. godine zbog odlučnosti Rusije da nastavi svoju "gnusnu" ofanzivu.

Viši savjetnik Bijele kuće Dalip Sing rekao je da je uvjeren da je Evropa odlučna da zatvori preostali ruski izvoz nafte i gasa dok se rat Moskve u Ukrajini odugovlači.

„Uvjeren sam da Evropa shvata poruku i odlučni su da zatvore ovaj poslednji izvor prihoda od izvoza“, rekao je Dalip Sing, zamjenik savjetnika Bele kuće za nacionalnu bezbjednost, u intervjuu za CNN, prenosi Rojters.

Kaže da je uvjeren da je Evropa odlučna da zatvori poslednji izvor prihoda ruskog izvoza energije.

Kompanije Evropske unije možda će moći da ispoštuju ruski predloženi sistem plaćanja gasa u rubljama bez kršenja sankcija bloka protiv Moskve, ali još nije jasno kako bi takva procedura funkcionisala, saopštila je Evropska komisija.

Moskva je u martu izdala dekret kojim se predlaže kupcima energije da otvore račune u Gasprombanci, gdje bi se plaćanja u eurima ili dolarima pretvarala u rublje. Ta uredba ne sprečava nužno proces plaćanja koji bi bio u skladu sa režimom sankcija EU, navodi Komisija u dokumentu sa smjernicama poslatom zemljama članicama EU i objavljenom na internetu.

"Međutim, procedura za odstupanja od zahtjeva uredbe još nije jasna", navodi se u dokumentu.

Predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel, koji predstavlja zemlje članice EU, zatražio je danas u telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da garantuje humanitarne koridore u Marijupolju za pravoslavni Uskrs.

Kompanije Evropske unije (EU) možda će moći da ispoštuju ruski predloženi sistem plaćanja gasa u rubljama bez kršenja sankcija bloka protiv Moskve, ali još nije jasno kako bi takva procedura funkcionisala, saopštila je Evropska komisija (EK), prenosi Rojters.

Moskva je u martu izdala dekret kojim se predlaže kupcima energije da otvore račune u Gasprom banci, gdje bi se plaćanja u eurima ili dolarima pretvarala u rublje. Ta uredba ne sprječava nužno proces plaćanja koji bi bio u skladu sa režimom sankcija EU, navodi Komisija u dokumentu sa smjernicama poslatom zemljama članicama EU i objavljenom na internetu.

„Međutim, procedura za odstupanja od zahtjeva uredbe još nije jasna“, navodi se u dokumentu.