Rusija najavila otvaranje humanitarnih koridora iz "Azovstalja"; Zelenski Guterešu: Pomozite da spasimo zarobljene

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je u srijedu od generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša pomoć u spasavanju ljudi zarobljenih u fabrici Azovstal u Mariupolju, saopštio je kabinet Zelenskog, prenosi Rojters.

„Životi ljudi koji ostaju tamo su u opasnosti. Svi su nam važni. Molimo za vašu pomoć da ih spasemo“, naveo je Zelenski u saopštenju.

Rusija nastavlja da gađa nevojne ciljeve u Ukrajini, poput stambenih objekata i transportnih čvorišta, u pokušaju da oslabi odlučnost zemlje, saopštilo je u srijedu britansko ministarstvo odbrane, prenosi Rojters.

U redovnom ažuriranju vojnih obaveštajnih podataka, Britanija je takođe rekla da su se, uprkos ruskim kopnenim operacijama fokusiranim na istočnu Ukrajinu, nastavili raketni udari širom zemlje dok je Moskva pokušavala da ometa ukrajinske napore za snabdijevanje.

„Dok su ruske operacije posustale, i dalje su gađani nevojni ciljevi, uključujući škole, bolnice, stambena imanja i transportna čvorišta, što ukazuje na spremnost Rusije da gađa civilnu infrastrukturu u pokušaju da oslabi ukrajinsku odlučnost“, objavljeno je na Tviteru.

„Nastavak ciljanja ključnih gradova kao što su Odesa, Herson i Mariupolj naglašava njihovu želju da u potpunosti kontrolišu pristup Crnom moru, što bi im omogućilo da kontrolišu ukrajinske morske linije komunikacije, što negativno utiče na njihovu ekonomiju."

Ruska vojska saopštila je u srijedu da će otvoriti humanitarne koridore iz fabrike Azovstal u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju 5, 6. i 7. maja kako bi omogućila civilima da napuste objekat, prenosi Rojters.

U onlajn objavi, vojska je rekla da će koridori biti otvoreni od 08:00 do 18:00 po moskovskom vremenu (05:00 do 15:00 GMT) svakog dana. Tokom ovog perioda ruske snage će prekinuti svaku vojnu aktivnost i povući jedinice na bezbjednu udaljenost, navodi se u saopštenju.

Ruske snage ušle su na teritoriju mariupoljske fabrike Azovstal, rekao je šef vladajuće parlamentarne frakcije Ukrajine David Arahamia u komentaru u za RSE, prenosi Rojters.

„Pokušaji juriša na elektranu se nastavljaju već drugi dan. Ruske trupe su već na teritoriji Azovstala“, rekao je Arahamia, a prenosi RSE, dodajući da je od srijede uveče ostao kontakt između ukrajinske vlade i ukrajinskih boraca u fabrici.

Hrvatska će uputiti ukrajinskom stanovništu pet miliona eura humanitarne pomoći, saopšteno je danas u Zagrebu.

Vlada je na telefonskoj sjednici donijela odluku o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine povodom Međunarodne donatorske konferencije, sa doprinosom u iznosu od 5.000.000 eura.

U saopštenju vladine pres službe navodi se da se zadužuju ministarstvo spoljnih i evropskih poslova i ministarstvo unutrašnjih poslova za pripremu izvršenja i praćenja sprovođenja aktivnosti, kao i za uplatu doprinosa od četiri miliona eura.

Sjedinjene Američke Države su u stalnim razgovorima sa svojim partnerima o daljim sankcijama Rusiji i mogle bi da preduzmu „dodatne akcije“ kako bi izvršile pritisak na Moskvu da zaustavi agresiju na Ukrajinu, izjavila je u srijedu sekretarka finansija Dženet Jelen.

Jelen je rekla na konferenciji Volstrit džornala da neće razmatrati nikakve konkretne akcije, ali je rekla da su dalje mjere vjerovatne „ako Rusija nastavi ovaj rat protiv Ukrajine“, prenosi Rojters.

Rusija kaže da su njene akcije „specijalna vojna operacija“.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da neće prihvatiti sporazum sa Moskvom koji bi ruskoj vojsci omogućio da ostane na okupiranim teritorijama.

U, kako je nazvao, prvoj fazi sukoba, ukrajinska vojska zaustavila je rusku, rekao je Zelenski.

U drugoj fazi će Ukrajina, kako je naveo, proterati ruske vojnike sa svoje teritorije, a u trećoj će krenuti ka potpunom obnavljanju svog teritorijalnog integriteta.

Zelenski je rekao da neće prihvatiti sporazum o prekidu vatre koji bi omogućio ruskim snagama da ostanu na svojim trenutnim pozicijama i dodao da Ukrajina ne pristaje na "zamrznuti konflikt".

Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom od strane Ukrajine i priznanje nezavisnosti separatističkih regiona kao ključne uslove za zaustavljanje rata.

Holandski premijer Mark Rute rekao je u srijedu da Holandija procjenjuje da li može da se pridruži Njemačkoj, Belgiji i Velikoj Britaniji u isporuci veće količine teškog naoružanja Ukrajini.

Rute je ovo rekao nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom kojeg je pohvalio nepokolebljivost Ukrajine u borbi protiv Rusije za region Donbasa.

„Holandija će nastaviti da podržava borbu Ukrajine za odbranu demokratije i suvereniteta, kratkoročno i dugoročno“, napisao je on na Tviteru.

Američki predsjednik Džo Bajden rekao je u srijedu da će razgovarati sa drugim liderima iz Grupe sedam naprednih ekonomija ove nedelje o potencijalnim dodatnim sankcijama Rusiji zbog njenog rata u Ukrajini.

„Što se tiče dodatnih sankcija, uvek smo otvoreni za dodatne sankcije“, rekao je Bajden novinarima, prenosi Rojters.

„Ove nedelje ću razgovarati sa članovima G7 o tome šta ćemo ili ne."

Jedan diplomata rekao je Rojtersu da je Evropska komisija na listu osoba kojima će biti zamrznuta imovina stavila i ruskog patrijarha Kirila.

Kiril, iako je izražavao nadu da će rat uskoro biti okončan, nije osudio napad Rusije na Ukrajinu.

Na "crnoj listi" se već nalaze stotine vojnih oficira i biznismena bliskih Kremlju, koje EU optužuje da podržavaju rat u Ukrajini.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u srijedu da njegova administracija neće uvesti sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

„Želimo da ostanemo neutralni“, rekao je Lopez Obrador, pozivajući na dijalog.

Mađarska ne može podržati predloženi embargo Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije jer bi to uništilo njenu energetsku sigurnost, izjavio je u srijedu ministar vanjskih poslova Peter Sijarto, prenosi Rojters.

„Briselski paket sankcija bi zabranio isporuke nafte iz Rusije u Evropu, uz prilično kratko vrijeme, u slučaju Mađarske do kraja sljedeće godine“, rekao je Sijarto u video snimku na Fejsbuku, dodajući da Mađarska ne može da podrži mjere u sadašnjem obliku. .

Mađarska bi na ove mjere mogla da pristane samo ako bi uvoz sirove nafte iz Rusije naftovodom bio izuzet iz sankcija, rekao je ministar.

Češka Republika će tražiti period izuzeća od embarga na rusku naftu koji je predložila Evropska unija, čime će dobiti vrijeme za povećanje kapaciteta naftovoda, izjavio je u srijedu premijer Petr Fiala, prenosi Rojters.

„Spremni smo da podržimo ovu odluku (o sankcijama, uključujući naftu), s obzirom da će Češka imati izvjesno odlaganje dok se ne poveća kapacitet naftovoda koji mogu da isporučuju naftu u Češku Republiku“, rekao je Fiala.

„Pokušavamo da dobijemo to odlaganje za dvije, možda tri godine."

Bugarska će tražiti izuzeće ako Evropska unija pristane da dozvoli izuzeće za bilo koji embargo na rusku naftu, izjavio je u srijedu zamjenik bugarskog premijera Asen Vasilev.

"Bugarska, tehnološki, može bez ruske nafte, ali to bi značajno podiglo cijene goriva. Dakle, ako Evropska komisija razmatra izuzeća, mi bismo željeli da iskoristimo takva izuzeća", rekao je on u intervjuu za finansijske novine Kapital, prenosi Rojters.

Guverner ukrajinske centralne banke Kirilo Ševčenko prisustvovaće ad hoc sastanku Generalnog savjeta Evropske centralne banke u Frankfurtu u srijedu, navodi se u saopštenju ECB, prenosi Rojters.

„U svjetlu izuzetne trenutne situacije, predsjednica ECB Kristin Lagard pozvala je Kirila Ševčenka, guvernera Narodne banke Ukrajine, da prisustvuje sastanku kao specijalni gost“, saopštila je ECB.

Za razliku od Upravnog savjeta ECB-a za utvrđivanje politike, Generalni savjet takođe uključuje šefove centralnih banaka svih država članica Evropske unije, pored predsjednika ECB i potpredsjednika.

Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko rekao je da su se u srijedu vodile teške borbe kod čeličane Azovstal gdje se drže poslednji branioci grada i neki civili.

Bojčenko je na nacionalnoj televiziji rekao da je izgubljen kontakt sa ukrajinskim borcima koji su još uvijek u prostranoj čeličani i da je među onima koji čekaju evakuaciju iz fabrike više od 30 djece, prenosi Rojters.

Slovačka želi trogodišnji prelazni period kako bi ušla u fazu uvođenja embarga na naftu koji je predložila Evropska unija Rusiji, izjavio je u srijedu ministar ekonomije Ričard Sulik.

Slovačka, koja se u velikoj mjeri oslanja na ruske isporuke sirove nafte, podržala je sankcije EU, rekao je Sulik, ali i dalje traži izuzeće kako bi joj dala vremena da obezbijedi alternativne zalihe nafte.

Predložene mjere Evropske komisije uključuju postepeno ukidanje isporuke ruske sirove nafte u roku od šest mjeseci i rafinisanih proizvoda do kraja 2022. godine.

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da postoji "problem" u odnosima Njemačke sa Ukrajinom nakon što je njemački predsjednik prošlog mjeseca spriječen da posjeti Kijev, dodajući da je na Ukrajini da pomogne u rješavanju spora, prenosi Rojters.

„Problem je za njemačku vladu i njemački narod što je od predsjednika zatraženo da ne dolazi“, rekao je Šolc novinarima posle razgovora sa njegovim kabinetom.

„Ukrajina takođe mora da odigra svoju ulogu“, rekao je Šolc na pitanje kako se tenzije mogu smiriti, ali nije naveo konkretne primjere šta bi Kijev mogao da uradi da popravi situaciju.

Njemački ministar finansija Kristijan Lindner rekao je da vlada istražuje da li bi sankcionisane osobe mogle imati zakonsku obavezu da otkriju kakvu imovinu imaju u Njemačkoj, prenosi Rojters.

Trenutno se razgovara o novom instrumentu sankcija u tom smislu, rekao je Lindner u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kancelarom Olafom Šolcom i ministrom finansija Kristijanom Lindnerom.

Stotine škola u naseljenim mjestima širom Ukrajine, kako se navodi, pogođeno je teškom artiljerijom ili u vazdušnim udarima od početka ruske invazije, što "naglašava dramatičan uticaj konflikta na dječije živote i budućnost", saopštio je Unicef.