Ukrajinska vojska: Ruski vojnici u regionima Lugansk i Donjeck ubili najmanje 14 civila
Rat u Ukrajini - 90. dan
Ukrajinska vojska saopštila je da su ruske trupe danas ubile najmanje 14 civila i ranile još 15 tokom masovnih napada u istočnim regionima Lugansk i Donjeck, u fokusu posljednje ofanzive Moskve, prenosi Rojters.
U objavi na Fejsbuku navodi se da su ruske trupe koristile avione, višecjevne raketne bacače, artiljeriju, tenkove, minobacače i projektile u svom napadu na dva regiona, čije velike djelove kontrolišu separatisti koji govore ruski.
Rusija zaglavljena u Ukrajini: Isrcpljujući rat, stotine vojnika izgubljeno u pokušaju da se pređe rijeka
Mađarska je proglasila zakonsko "vanredno stanje" kao odgovor na ruski rat u susjednoj Ukrajini, objavio je premijer Viktor Orban u utorak, 24. maja.
Jačanje sistema naoružanja i naoružavanje Ukrajine su od ključnog značaja tokom ruske invazije, složili su se lideri nekih evropskih zemalja i šef NATO-a danas na panelu za bezbjednost u Evropi tokom sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren rekla je da Evropska unija može udružiti snage kako bi obezbijedila složene sisteme naoružanja koji su Ukrajini potrebni.
Belgijski premijer Aleksander De Kru rekao je da je potrebno više koordinacije u odlučivanju o tome koji su sistemi naoružanja potrebni Evropskoj uniji kao dugoročni bezbjednosni cilj.
Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski rekao je da je zajednička nabavka oružja važna dugoročno, ali da je od ključne važnosti da se sada pomogne Ukrajini.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je najbolji način podrške Ukrajini obezbjeđivanje oružja, što saveznici čine na visokom nivou i ponovio da iako podržava Ukrajinu, NATO neće biti dio sukoba.
Otvarajući sjednicu šef predsjedničke administracije Ukrajine Andrij Jermak poručio je državama da ne moraju da vode rat ali ih pozvao da pomognu Kijevu da ga vodi.
On je predložio formiranje međunarodne savjetodavne radne grupe koja bi ponudila bezbjednosne garancije Ukrajini, među kojima su obezbjeđivanje oružja, finansiranje obnove i odbrane, održavanje sankcija Rusiji i pridruživanje EU.
Ruske snage su granatirale fabriku azota u Sjeverodonjecku na istoku Ukrajine, pri čemu su četiri osobe poginule, rekao je regionalni guverner Luganska Sergej Gajdaj, prenosi BBC.
On je rekao da je Rusija usredsredila sve svoje resurse na zauzimanje Sjeverodonjecka i Lisičanska, "ali da nije napravila nikakav napredak u posljednja tri mjeseca".
"Tako da nastavljaju da granatiraju gradove, posebno mjesta gdje se ljudi okupljaju", rekao je Gajdaj u postu na Telegramu.
"Jutros su Rusi ponovo otvorili vatru na fabriku Azot, gde je, to svi znaju, uređeno nekoliko skloništa od bombi. Od toga su poginule četiri osobe."
Gajdaj je rekao da je jedan civil smrtno ranjen u ruskoj vatri u centru Sjeverodonjecka.
U međuvremenu, pro-pobunjenički informativni centar Lugansk izvijestio je, citirajući "očevidca", da je postrojenje granatirano od strane ukrajinskih artiljeraca.
U njemu se navodi da je, prema preliminarnim informacijama, "nekoliko radnika poginulo, a nekoliko ranjeno".
Poljska je poslala "veoma veliki broj" tenkova u Ukrajinu, rekao je poljski predjsednik Andžej Duda, prenosi BBC.
Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Duda je rekao da je transfer umanjio odbrambene sposobnosti Poljske.
"Računamo na podršku zajednice, a to je NATO, i računamo na podršku SAD i Njemačke", rekao je on.
U aprilu je poljski premijer Mateuš Moravjecki prvi put priznao da je Poljska poslala tenkove u Ukrajinu.
Nisu objavljeni nikakvi detalji, ali mediji sugerišu da su oni snabdheli Ukrajinu tenkovima T-72 iz sovjetske ere.
Duda je rekao da poljska vojska sada koristi mnogo njemačkih tenkova Leopard 2.
"Kada bi nas naši njemački saveznici podržali sa serijom tenkova koji bi zamijenili one koje smo dali Ukrajini, bili bismo veoma zahvalni. Imali smo takvo obećanje, čujemo da Njemačka nije voljna da ispuni ovo obećanje, to je veliko razočaranje za nas", rekao je on.
Aktivisti neformalne grupe građana "Rusi, Ukrajinci, Belorusi i Srbi zajedno protiv rata" precrtali su danas nekoliko latiničnih slova "Z", simbola ruske vojne operacije u Ukrajini, na stubovima u prolazu Bezistan u centru Beograda.
Ukrajinske vlasti obavijestile su Kipar o zapljeni akcija i hartija od vrijednosti u vrijednosti od 393 miliona eura povezanih sa tom ostrvskom državom, koje pripadaju ruskom milijarderu i drugim biznismenima, saopštili su danas kiparski zvaničnici.
U saoštenju se navodi da je Ukrajina pokrenula to pitanje "relevantnim vlastima Republike Kipar" i da se ne mogu iznijeti informacije o tome da li su kompanije registrovane na Kipru korišćene za zaštitu imovine od sankcija uvedenih od početka invazije.
Ukrajinska generalna tužiteljka Irina Venediktova identifikovala je sankcionisanog ruskog biznismena kao milijardera Mihaila Fridmana iz Alfa banke.
Kancelarija Venediktove je ranije saopštila kako je neimenovani ruski oligarh i biznismen, prisutan u ukrajinskom bankarskom sektoru, pokušao da zaštiti bogatstvo od sankcija tako što ga je usmjerio u Kipar.
"Kipar je potpuno posvećen efikasnoj primjeni sankcija UN i restriktivnih mjera Evropske unije i svako kršenje je kažnjivo po zakonu. Fridman nema kiparski pasoš", navodi se u saopštenju.
Kipar će takođe oduzeti državljanstvo osmorici Rusa i članovima njihovih porodica koji se nalaze na listi sankcija EU.
Promoskovske vlasti ukrajinske oblasti Herson zatražiće rusku vojnu bazu u regionu, javile su u utorak ruske državne novinske agencije, prenosi CNN.
Agencije RIA-Novosti i TASS citirale su Kirila Stremusova, zamjenika šefa ruske administracije Hersonske oblasti, da "treba da postoji vojna baza Ruske Federacije u Hersonskoj oblasti. Mi ćemo to tražiti, a za ovo je zainteresovano čitavo stanovništvo".
Ruska vojska je sredinom marta preuzela kontrolu nad djelovima oblasti Herson, a zvaničnici koje podržava Rusija tvrde da su zauzeli niz državnih funkcija.
Ukrajinski zvaničnici procjenjuju da je oko polovina stanovništva Hersona sada napustila region, od kojih mnogi kažu da su pobjegli od teške ruske vladavine.
Činilo se da su ruski napori za referendum o takozvanoj "Hersonskoj narodnoj republici" koji bi odražavao pojavu separatističkih država koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini stavljeni na čekanje, piše CNN.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da rat u Ukrajini predstavlja dokaz da poslovanje sa autoritarnim vlastima Rusije ili Kine predstavlja rizik po bezbjednost Zapada.
Stoltenberg je rekao da je slobodna trgovina donijela prosperitet ali da dolazi sa "cijenom jer dio ove trgovine, dio ekonomske interakcije sa autoritarnim režimima potkopava našu bezbjednost".
Stoltenberg je, govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, dodao da je ideja da Evropa može da koliko hoće kupuje gas od Rusije pogrešna.
"To je opasno. Kupovina daje Rusiji oruđe za zastrašivanje i upotrebu protiv nas i to je sada jasno", rekao je on.
Stoltenberg je upozorio na bilo kakvo pretjerano oslanjanje na sirovine ili naprednu tehnologiju ili dozvoljavanje strane kontrole nad nacionalnom infrastrukturom kao što su 5G mreže.
"Ovdje se radi o Rusiji. Ali i o Kini. Još jedan autoritarni režim koji ne dijeli naše vrijednosti. A to podriva međunarodni poredak zasnovan na pravilima", zaključio je on.
Tijela 200 ljudi pronađena su u ruševinama višespratnice u gradu Mariupolju koji je pod ruskom kontrolom, rekao je savjetnik gradonačelnika Petro Andrjuščenko na Telegramu, prenosi BBC.
Tijela su pronađena sa "visokim stepenom raspadanja", rekao je Andrjuščenko, dodajući da su mještani odbili da ih pokupe i da su ruske vlasti napustile lokaciju, ostavljajući smrad širom okruga.
Andrjuščenko je dodao da je veliki broj leševa spakovan u improvizovanoj mrtvačnici u Mariupolju i da se "grad pretvorio u trajno groblje".
Veći dio grada je uništen u nedjeljama teškog ruskog bombardovanja i intenzivnih uličnih borbi.
BBC navodi nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri ove tvrdnje.
Neprihvatljivo je da neke zemlje staju na stranu Rusije zbog ukrajinskog rata, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc u utorak na konferenciji za novinare u Pretoriji.
"Postoje neke zemlje koje su glasale na strani Rusije. To ne mogu da prihvatim i to je neprihvatljivo", rekao je Šolc na zajedničkoj konferenciji za novinare sa južnoafričkim predsjednikom Sirilom Ramafozom u Pretoriji.
Južna Afrika se u martu uzdržala od rezolucije UN kojom se osuđuje Rusija zbog njene invazije na Ukrajinu.
"Još uvijek je važno razgovarati o efektima rata u Ukrajini kako bi se osiguralo da će se on okončati", rekao je Šolc.
Velika Britanija je u utorak saopštila da nema planova za slanje britanskih ratnih brodova koji bi pomogli u izvozu hrane, kao što je žito, iz blokirane ukrajinske luke Odesa.
„Putinova odvratna blokada Odese sprečava da hrana stigne ljudima kojima je potrebna“, rekao je portparol vlade.
„Nastavićemo intenzivno da radimo sa međunarodnim partnerima na pronalaženju načina da se nastavi izvoz žita iz Ukrajine. Međutim, trenutno nema planova za slanje britanskih ratnih brodova u Crno more.“
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da Moskva namjerno usporava ofanzivu na Ukrajinu kako bi omogućila evakuaciju civila, prenosi Rojters.
"Proglašava se primirje i stvaraju humanitarni koridori kako bi se ljudi izvukli iz okruženih naselja. Naravno, to usporava tempo ofanzive, ali to se radi namjerno kako bi se izbjegle žrtve među civilnim stanovništvom", kazao je Šojgu.
Ako rat u Ukrajini izazove nestašicu hrane u sjevernoj Africi, to će dovesti do masovnih migracija u Evropu, rekao je poljski predsednik Andžej Duda, prenosi Rojters.
"Ako se ispostavi da postoji glad u sjevernoj Africi... I Španija i cijela južna Evropa imaće ogroman problem migracije", rekao je Duda na panelu u Davosu.
Danas bi trebalo da se fokusiramo na to da Ukrajina može da izvozi svoje žito, dodao je.
Pritvoreni ruski opozicionar i protivnik Kremlja Aleksej Navaljni osudio je na sudskom saslušanju predsjednika Vladimira Putina, nazvavši ga "ludakom" koji je počeo "glupi rat" sa Ukrajinom.
Finska i Švedska će poslati svoje delegacije u Ankaru, gdje će u srijedu pokušati da riješe tursko protivljenje njihovim zahtjevima za članstvo u vojnom savezu NATO, izjavio je ministar vanjskih poslova Finske Peka Havisto.
( Vijesti online, Mina, Beta )