Ruske snage se povukle sa Zmijskog ostrva; Putin kaže da Moskva ne blokira ukrajinski poljoprivredni izvoz

Invazija Rusije na Ukrajinu - 127. dan

62672 pregleda23 komentar(a)
Detalj sa Zmijskog ostrva, Foto: Reuters
30.06.2022. 22:02h
09:47h

Stotine ukrajinskih vojnika završilo je vojnu obuku u Britaniji, uključujući i onu na višecijevnim sistemima za lansiranje raketa (MLRS) koje britanska vlada isporučuje Kijevu kao vid pomoći u borbi protiv ruske artiljerije.

Novinari su, kako prenosi Rojters, pozvani da zabilježe detalje obuke, gdje se moglo vidjeti kako ukrajinski vojnici pune i pucaju iz lakih topova kalibra 105 milimetara tokom vježbi u Solsberiju, u južnoj Engleskoj.

To je, kako se navodi, dio programa za više od 450 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga uz podršku Novog Zelanda, a prikazani su i MLRS sistemi u upotrebi.

To je dio šireg međunarodnog paketa podrške Kijevu, nakon ruske invazije 24. februara, kojom Zapad pokušava da pomogne Ukrajini da odbije ruske snage obezbeđujući sve naprednije sisteme naoružanja i obuku za njihovo korišćenje.

Tokom junske posjete Kijevu, britanski premijer Boris Džonson ponudio je pokretanje velike operacije sa potencijalom za obuku do deset hiljada ukrajinskih vojnika svakih 120 dana.

09:20h

Lisičansk je i dalje bio gađan jakom ruskom artiljerijskom vatrom, a regionalni zvaničnici su rekli da je posljednji veliki ukrajinski otpor na istoku bio podvrgnut "ogromnom" bombardovanju, dok su ruske snage granatirale i civilna naselja u regiji Dnjepropetrovsk, piše Radio Slobodna Evropa.

Šef vojne uprave regije Lugansk, Sergej Gajdaj, rekao je da je Lisičansk "stalno granatiran" od strane ruskih snaga koje pokušavaju da opkole strateški grad na vrhu brda - ključno bojno polje u pokušaju Moskve da osvoji industrijsko srce Ukrajine poznato kao Donbas.

Detalj iz Lisičanskafoto: Reuters

Nakon nekoliko sedmica borbi koje su ubile stotine civila i pretvorile grad u ruševine, Moskva je preuzela kontrolu nad susjednim Sjevjerodonjeckom i sada se usmjerava na Lisičansk.

"Borbe se nastavljaju na periferiji grada. Ruska vojska pokušava da napada neprestano", rekao je Gajdaj ukrajinskoj televiziji, a kasnije je objavio video na svom Telegram kanalu.

"Sada je vrhunac borbi. Učestalost granatiranja je ogromna", rekao je Gajdaj, dodajući da je u gradu, koji je prije rata imao skoro 100.000 stanovnika, ostalo još oko 15.000 civila.

Rusi su "doveli veliki broj vozila, ogroman broj ljudi. Granatiranje i napadi ne prestaju", rekao je Gajdaj.

Britansko ministarstvo odbrane reklo je u svom dnevnom obavještajnom biltenu 30. juna da su borbe u Lisičansku vjerovatno usredotočene oko gradske rafinerije nafte, nekih 10 kilometara jugozapadno od centra, dodajući da ukrajinske snage nastavljaju držati svoje položaje u gradu nakon povlačenja iz Sjeverodonjeck.

U regiji Dnjepropetrovsk ruske snage granatirale su sela Zelenodolsk i Velika Kostromka, rekao je načelnik regionalne vojne administracije Valentin Rezničenko.

"Neprijatelj nastavlja da teroriše gradove i sela okruga Krivij Rih.... U Zelenodolsku je neprijatelj uništio skladište sa 40 tona žitarica. Eksplozija je izazvala požar", napisao je Rezničenko na Telegramu.

Britanski obavještajci su saopštili da će sposobnost ukrajinskih snaga da nastave borbe koje usporavaju neprijatelja i izbjegavaju opkoljenje i dalje biti ključni faktor u ishodu rata.

Međutim, direktorica američke nacionalne obavještajne službe Avril Hejns rekla je 29. juna da su izgledi i dalje "prilično sumorni" i rekla je da ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine.

"I dalje smo u poziciji u kojoj gledamo na predsjednika Putina i mislimo da on zapravo ima iste političke ciljeve koje je imao ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine", rekla je Hejns na konferenciji američkog Ministarstva trgovine.

Hejns je kazala da američke obavještajne agencije smatraju da je najvjerovatniji scenario u bliskoj budućnosti da će rat postati žestoki sukob u kojem ruske snage ostvaruju samo postepene dobitke, ali ne i proboj prema Putinovom cilju.

Ali obavještajne agencije razmatraju još dva moguća scenarija: veliki prodor Rusije i uspješnu stabilizaciju linija fronta Ukrajine uz postizanje malih dobitaka, možda u blizini grada Hersona koji drže Rusi i drugih područja južne Ukrajine.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je čelnicima NATO-a okupljenim na ključnom samitu u Madridu da je Ukrajini potrebno naprednije teško naoružanje i dodatna finansijska podrška kako bi spriječila invaziju Rusije, upozoravajući da ambicije Moskve neće prestati s njegovom zemljom.

"Moramo da razbijemo rusku artiljerijsku prednost.... Potrebni su nam mnogo moderniji sistemi, moderna artiljerija", rekao je Zelenski na samitu NATO-a u Madridu putem video veze 29. juna, dodajući da finansijska podrška nije "ništa manje važna od pomoći sa oružjem".

NATO je odgovorio tako što je Rusiju označio kao najdirektniju prijetnju bezbjednosti saveznika i obećao da će modernizirati ukrajinsku vojsku.

Izmjena: 11:20h
08:58h

Ukrajina je prekinula diplomatske odnose sa Sirijom 29. juna nakon što je Damask priznao nezavisnost istočnih regiona Luganska i Donjecka.

Povezani članci

30. Jun 2022.

Ukrajina prekinula diplomatske odnose sa Sirijom

07:23h

Ukrajinska vojska je navodno uništila ruski raketni sistem Pancir na Zmijskom ostrvu, prenosi Kijev indipendent.

Operativna komanda Ukrajine "Jug" izvještava da su ruske snage 28. juna izgubile 40 vojnika, raketni sistem Pancir S-1 na Zmijskom ostrvu, dvije haubice "Msta-B" i samohodnu haubicu "Msta-S", kao i tri jedinice oklopnih i drugih vozila na južnoj liniji fronta.

07:20h

Institut za proučavanje rata saopštio je da Rusija i dalje ima teritorijalne ambicije izvan Donbasa, prenosi Kijev indipendent.

Američki istraživački centar je u svojoj najnovijoj procjeni naveo da ruske snage nastavljaju da se angažuju u ofanzivnim operacijama sjeverno od Harkova, ukazujući da Kremlj ima teritorijalne ambicije izvan Donbasa koje će nastaviti da troše ljudstvo i opremu, potencijalno po cijenu ofanzivne moći na kritičnije ose napredovanja.

07:17h

Opsežna istraga koju je sprovela grupa za ljudska prava Amnesti internešenel zaključila je da su ruske vojne snage počinile ratni zločin kada su u martu napale dramsko pozorište Mariupolju u Ukrajini, prenosi Kijev indipendent.

Zvaničnici Mariupolja su prvobitno procijenili oko 300 mrtvih.

Amnestijev tim za krizni odgovor intervjuisao je brojne preživjele i prikupio digitalne dokaze, zaključivši da su napad gotovo sigurno izvršili ruski borbeni avioni, koji su bacili dvije bombe od 500 kilograma koje su udarile jedna uz drugu i detonirale istovremeno.