Škrelja: Učinjenom poslu mane nema DF: Neko će morati da odgovara
"Šta će biti ako se izbori odlože za 15. novembar, da li će se opet usvajati izmjene i dopune Zakon o finansiranju političkih subjekata?", pitala je Zdenka Popović.
Maja Vukićević (DF) rekla je da je "smiješno" kada DPS govori o zloupotrebama.
"Nije mi jasno na čiju je izjavu kolega iz DPS-a mislio. S druge strane, mi smo svi imali priliku da vidimo kako se finansirao DPS, kako su se finansirale njihove izborne kampanje”, rekla je ona.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je, obrazlažući Predlog, da je cilj da se otklone problemi koji postoje u radu lokalnih samouprava koji su izazvani pomjerenjem izbora za 23. oktobar, imajući u vidu da je trebalo da budu na proljeće.
"Imajući u vidu odredbe zakona, posebno norme koje se donose na zabrane i ograničenja, posebno obaveze lokalnih samouprava, ispostavilo se da zbog tog odlaganja izbora imamo faktički cijele godine kontinuitet blokade rada lokalnih samouprava, a imajući u vidu da sada imamo konačni rok kada će se izbori održati, namjera je da se ovom normom omogući nesmetano funkcionisanje lokalnih uprava", naveo je Damjanović.
Predrag Sekulić (DPS) rekao je da je teško sve predvidjeti zakonskim normama, a kao primjer je naveo DF koji je "posredstvom javnih preduzeća iz Srbije obezbjeđivao dodatno finansiranje političke kampanje".
"Govorimo o nekih 500.000 koje su 2020. godine uplaćene na račun jednog medijskog koncerna, sa željom da se podrži srpska stvar, kako je to saopšteno i u ovom parlamentu. To nije legalno, nije legitimno, iako niko iz tužilaštva nije obratio pažnju na to".
Počela je rasprava o prvoj tački dnevnog reda, odnosno Predlogu dopuna zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Njime je predviđeno da od 23. avgusta ove godine do održavanja lokalnih izbora 23. oktobra, važe zabrane i ograničenja koja se odnose na upotrebu državnih sredstava, državne mehanizacije i opreme, transparentnosti socijalnih davanja i budžetskih rashoda i otpisa dugova.
Dopune Zakona, koje je prethodno usvojila na sjednici 23. juna, Vlada je dostavila Skupštini, tražeći da se usvoje po hitnom postupku.
Đurović je rekla da je plan da Skupština danas radi do osam sati, s obzirom na kašnjenje zbog sjednica odbora.
Usvojen je dnevni red u cjelini, što znači da će se raspravljati i o Predlogu rezolucije o ruskoj agresiji na Ukrajini.
Za dnevni red su glasala 52 poslanika, jedan protiv i četiri uzdržana.
U dnevni red je uvršten i Predlog zaključka Ustavnog odbora u vezi izmjena člana 22 Zakona zaposlenih u javnom sektoru.
Predlog su podnijeli poslanici DPS-a Jovanka Laličić i Luiđ Škrelja.
Zaključkom je predviđeno da poslanici pripreme predlog za izmjenu člana 22 stav 2 i 3 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektom, koji ce biti u skladu sa Ustavom Cme Gore. "Skupština će zatražiti od Ustavnog suda Cme Gore da zastane sa postupkom u navedenom predmetu, radi izmjene predmetnog člana Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektom i zatražiti od Ustavnog suda da produži rok za tri mjeseca za dostavljanje obavještenja ili odgovora ", navodi se u zaključku.
Većinom glasova poslanika u dnevni red su uvršteni predlozi izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i o Glavnom gradu, kojima je predviđeno da Zeti dobije status opštine
Za prvi predlog su glasala 43 poslanika, osam protiv, 19 uzdržanih. Za drugi predlog su glasala 43 poslanika, pet protiv i deset uzdržanih.
U dnevni red je uvršten i Predlog izmjena i dopuna zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojeg je podnio Danijel Živković (DPS) kao i prethodna dva.
Milan Knežević je pozvao Dragana Ivanovića (SNP) da održi obećanje i povuče potpis sa Predloga izmjena zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore "inače će imati jasnu reakciju građana Zete", a dovodi u pitanje i glasanje o Sudskom savjetu.
On je pitao Đurović da li je u skladu sa procedurom da nakon uručenih potpisa na izmjene i dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji, sada postoji inicijativa za dopunu dnevnog reda koju podnosi samo jedan predstavnik poslaničkog kluba.
"Ne tražim Vam da mi spremate ručak, nego da se ponašate kao predsjednica Skupštine", poručio je Knežević.
Đurović ga je opomenula da vodi računa o ponašanju i da mu "ručak spremaju kući".
Kazala je da nije primjereno to što joj pominje ručak zato što je žena.
Knežević je odgovorio da to što je žena ne daje joj za pravo da krši Ustav.
Milosava Paunović (SNP) tražila je od Kneževića da se izvini Danijeli Đurović.
"Ako treba ja ću da Vam spremim ručak i zapaprim čorbu ako treba...I da se povuče ovaj predlog biće opet u proceduri za deset dana i ne vidim razlog za ovaj spin",. kazala je Paunović.
Knežević je rekao da ničim nije uvrijedio Đurović i da SNP treba da se izvini građanima Zete.
U dnevni red Skupštine uvršten je Predlog rezolucije o genocidu u Pivi i Velici koju su podnijeli poslanici Demokratske Crne Gore.
Za je glasalo 67 poslanika, tri su bila protiv, a četri uzdržana.
Poslanik Demokrata Vladimir Martinović rekao je, obrazlažući Predlog, da su, prema nepobitnim dokazima, "od istih nacifašističkih formacija" na prostoru Pive, početkom juna 1943. godine monstruozno i neselektivno ubijeno oko 1.290 civila, među kojima oko 550 djece, a u Velici 28. jula 1944. godine oko 550 civila, uključujući djecu i starije osobe.
On je rekao da S obzirom na to daje Cma Gora država koja počiva, pored ostalog, na impozantnoj antifašističkoj tradiciji svog naroda, utoliko je snažnija njena obaveza da se sjeća i izrazava pijetet prema žrtvama nacifašizma, da ne zaboravlja zločine počinjene na njenoj teritoriji i u cijelom svijetu.
"Usvajanjem ove Rezolucije, Crna Gora kao antifašistička država potvrđuje svoju snažnu volju i riješenost da se doprinese utvrđivanju pune istine o nacifašistickim zločinima, da učini sve kako se tragična stradanja ljudi, etničkih, vjerskih i drugih grupa, nikada i nigdje ne bi ponovila, te da razvija toleranciju, otvorenost, solidarnost, međunacionalno i međuvjersko razumijevanje i pomirenje, u duhu demokratije i vladavine prava, što je, uostalom, i opredeljenje države Cme Gore, potvrđeno preambulom Ustava Cme Gore", naveo je Martinović.
Dnevni red Skupštine dopunjen je sa Vladinim predlozima zakona o potvrđivanju protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Finske i Švedske
U dnevni red je uvršten i Vladin Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i Predlog carinskog zakona.
Predlog izmjena i dopuna Zakona o presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja koji su podnijele poslanice Branka Bošnjak i Vesna Pavićević takođe je uvršten u dnevni red, kao i Predlog izmjena zakona o visokom obrazovanju poslanika Dejana Đurovića (DF)
U dnevni red su uvršteni i SD-ov predlozi izmjena i dopuna zakona o visokom obrazovanju i o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), dok podršku nijesu dobili njihov Predlog izmjene zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) ni Predlog zakona o zaštiti strateških nacionalnih interesa u Aerodromima Crne Gore.
Živković je rekao da su službi Skupštine dostavili dopis da ostaju pri tekstu rezolucije i da Marta Šćepanović nije više poslanica.
I iz SDP-a su rekli da su i oni dostavili takav dopis službi Skupštine.
"To smo uradili 24. juna", kazala je poslanica Draginja Vuksanović Stanković (SDP).
Radunović je rekao da su se održali kolegijumi, ali je očigledno pogrešno shvaćeno šta treba da se uradi.
"Jedno je dostaviti obavještenje da ostajete pri aktu, a drugo je da skupite potpise onih koji ostaju pri aktu. A vi to nijeste uradili", naveo je Radunović.
Milan Knežević pitao je da li je po ovoj analogiji moguće aktivirati rezolucije iz nekih ranijih saziva sa potpisima onih koji više nijesu poslanici.
"Recimo rezoluciju o zaštiti pingvina i foka prilikom parenja", naveo je Knežević.
Dodao je da je ovdje riječ o poslanicima koji to nijesu i koji više ne mogu biti ovlašćeni predlagači.
Radunović je pitao zašto je Crna Gora jedina država u Evropi u kojoj se ovo donosi u parlamentu.
"Zato što je rezolucija stavljena u proceduru kada je trebalo da se formira nova Vlada...i onda su određeni ekstremistički elementi, koji stalno zavađaju, pokušali da u tešku poziciju stave DF kako bi ga diskvalifikovali da bude u valsti. Pravite glupost, jer DF podržava suverene zemlje i njihov status, ateritorijalni integritet, uopšte, svuda u svijetu. A zato imamo i specijalni razlog - zato što na taj nači branimo Kosovo u Srbiji. Ovo je bilo nepotrebno da radite, to je politički razlog".
Poručio je Đurović da ne pravi grešku i da ne stavlja na dnevni red dokument sa potpisima ljudi koji više nijesu poslanici.
Podsjetio je da je tu i potpis Marte Šćepanović (DPS) koja je sada predsjednica Opštine Kolašin.
Miodrag Lekić (Demos) kazao je da je stoje argumenti Radunovića, ali je predložio da se konsultuju stručne službe Skupštine kako bi se dobilo pravno tumačenja.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović je kazala da su na kolegijumu postigli dogovor i ne vidi problem oko toga.
Potpredsjednica Skupština Branka Bošnjak rekla je da je dosadašnja praksa bila da nikad nije dozvoljeno da na dnevni red bude nešto čiji je predlagač "negdje drugo", odnosno nije poslanik.
"Automatski se smatralo da to nije u proceduri. Ako neko odustane od nekoga akta, makar bio jedan među deset, služba povlači, a mi dajemo novi predlog. Činjenica je da smo na kolegijumu pričali o ovome i tražili od svih poslaničkih klubova da kažu da li ostaju pri svojim predlozima", rekla je ona.
Dodala je da je smatrala da se podrazumijevalo da oni koji nijesu poslanici da će biti zamijenjeni i da će biti dostavljen predlog sa novim imenima.
Danijel Živković (DPS) kazao je da što se tiče DPS-a sve je ispoštovano ionako kako je dogovoreno na kolegijuma, na šta mu je Milan Knežević (DF) dobacio da ne laže.
"Ne znam, kolega Kneževiću, ko je na Skaju i ko laže i ko ne laže, to ćemo imati prilike da vidimo u narednom periodu", kazao je Živković.
Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović zatražio je da se sa dnevnog reda Skupštine skine Predlog rezolucije o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
On je na sjednici Skupštine, koja je počela sa dva sata zakašnjena, kazao da je taj predlog na dnevnom redu protivustavno, jer predlagači nijesu poslanici niti Vlada.
"Nikad nije usvojen predlog čiji predlagači nijesu poslanici ili Vlada. U predlogu stoje ljudi koji nijesu poslanici – prvo Raško Konjević, ako nema drugog predlagača on bi trebalo da obrazlaže ovu rezoluciju, ali on je sada ministar. Tu su Fatmir Đeka i Ervin Ibrahimović koji takođe više nijesu poslanici...Ovo je kršenje Ustava, ako ste spremni na to, samo izvolite", poručio je Radunović.
Predlog rezolucije dostavljen je Skupštini 28. februara ove godine, prije formiranja manjinske Vlade.
Podnijela ga je grupa poslanika, među kojima su i oni koji su sada ministri u manjinskoj Vladi.
Skupština utvrđuje dnevni red današnje sjednice.
( Biljana Matijašević )