Proslava 25 godina Vijesti: "Veliki praznik za cijelu Crnu Goru"

Predsjednik Bjelopoljskog demokratskog centra Zdravko Janjušević kazao je da svako demokratsko i civilizovano društvo teži da ima nezavisne i objektivne medijea, a da su se "Vijesti" same borile da omoguće to i u Crnoj Gori”.

"Dolazak na medijsko tržište prije 25 godina takvog medija bio je više nego značajan za crnogorsku medijsku scenu. U svom dugogodišnjem radu 'Vijesti' su podstakle, promovisale i afirmisale slobode i medijski pluralizam.

"Neupitno je da su 'Vijesti' otvorile značajne teme o kojima se ranije ćutalo. One su zdravi kritičar sumnjivih procesa, arena za ukrštanje argumenta u kojoj je imperativ bio i ostao stremljenje ka evropskim vrijednostima. 'Vijesti' nikada nijesu dozvolile nametanje tema, omogućile su da građani iskažu svoj stav i da se čuje glas ljudi koji su obespravljeni, čiji problemi su zaboravljeni.

"Svako demokratsko i civilizovano društvo teži da ima nezavisne i objektivne medije. 'Vijesti' su se same borile da omoguće to i u Crnoj Gori. Moramo priznati da nimalo nije bilo lako opstati u ovakvom ambijentu, gdje su više puta na meti napada bili novinari, zaposleni imovina. Hvala Vijestima što su doprinijele da medijska scena nije jednoobrazna", kazao je Janjušević.

Ekolog Aleksandar Perovi ćrekao je da je Nezavisni dnevnik “Vijesti” dao izuzetan doprinos razvoju ekološkog aktivizma u Crnoj Gori, baveći se temama od značaja za životnu sredinu i javni interes, te dajući na vidljivosti aktivnostima civilnog sektora.

"Problemi sa kojima smo se kao društvo nosili i još nosimo, kao što je aerozagađenje, okupacija prostora, nelegalna, pa i planska gradnjom na najljepšim predjelima, betoniranje obale, devastacija zaštićenih područja, pohara prirodnih resursa, zarobljavanja rijeka u cijevi malih hidroelektrana, industrijsko zagađenje, ekokriminal, bili bi neuporedivo izraženiji da nije bilo 'Vijesti' koje su posljednjih 25 godina na posljednjoj liniji odbrane javnog interesa.

"Prve naslovnice koje su u fokus javnosti stavljale ekološke teme, istraživačko novinarstvo kojim se ulazilio u suštinu problema i iznosile istine građanima, vrijednosti su koje 'Vijesti' ulazile u domove širom Crne Gore i vjerujem da će to ostati urezano u istoriju medija.

"Iz ugla naše organizacije, ne mogu, a da ne istaknem ogroman medijski prostor koji smo dobijali, naročito u onim građanskim inicijativama koje su mnogi smatrali za unaprijed izgubljene bitke, što novinarima 'Vijesti' nikada nije smetalo da zajedno sa nama budu prisutni i na terenu i utiču da javnost sazna istinu. Upravo taj međusobni odnos i povjerenje koje imamo sa novinarima, prijateljstva koja su se razvila kroz sve ove godine tokom kojih komuniciramo na gotovo dnevnom niovu, daje mi za pravo da istaknem profesionalnost, posvećenost i brigu za društveni interes.

"Naročito sam ponosan što su 'Vijesti' dale prostor da se kroz autorske tekstove u vidu kolumni, gdje sam imao čast da budem zastupljen, ekološki aktivizam podigne na viši nivo i javnosti prenesu i lični utisci, što ima posebnu vrijednost za sve nas koji nismo išli 'uz dlaku' vladajućim elitama i kritički se odnosili prema promašenim politikama i štetnim projektima.

Uz iskrene čestitke na jubileju, moram podjeliti da su 'Vijesti' u našoj porodici prisutne od prvog broja, a u našoj kancelariji od prvog dana rada i radujem se nastavku te dobre prakse", rekao je Perović.

Programski direktor MANS-a Dejan Milovac kazao je da se danas, kad se obilježava druga godišnjica takozvanih ‘tekovina 30. avgusta’, bolno vidljiv nastavak "najmračnije prakse DPS prakse" u odnosu prema medijima. I to one koja, kako je kazao, uz napade i zastrašivanje ima dugoročne posljedice po slobodu medija u Crnoj Gori.

"Teško se nešto novo može napisati kada je u pitanju crnogorska medijska scena, a da ne ponovimo otužnu sliku o prisilnoj i auto-cenzuri, gotovo nepostojećem istraživačkom novinarstvu, prijetnjama i zastrašivanju, napadima i ubistvima, političkoj trgovini i koketiranju sa sumnjivim kapitalom, o greškama koje smo ponavljali, a iz kojih nismo učili.

"Ono što nismo dovoljno ponavljali jeste lekcija o tome da smo kao građani slobodni tačno onoliko koliko su slobodni mediji. I oni koji se predstavljaju kao nezavisni, ali i oni na kojima je jasan potpis politike i/ili organizovanog kriminala.

"Nije tajna da su posljednih decenija upravo mediji bili jedina opozicija partijama na vlasti, da su neke od najvećih kriminalnih afera otkrivene upravo perom novinara, a ne naredbom tužioca ili policije. Isto tako smo svjedočili da su upravo mediji 'odrađivali' najprljavije poslove političkih partija, vodili kampanje, crtali mete, uništavali živote, dolivali gorivo na plamen podjela, mržnje ili šta je već bilo 'naručeno'.

"Crna Gora je na vrlo konkretnim primjerima spoznala i najblistavije i najmračnije strane novinarstva i 'novinarstva' i po tome se ne izdvaja od većine zemalja u okruženju. Takođe, da li postoji nezavisni mediji je pitanje koje možemo postaviti u bilo kojoj zemlji na svijetu i vrlo vjerovatno dobiti odgovor da je veoma mali broj medija čija sloboda nije ograničena nekom agendom, bilo da je ona profitna, politička ili neka treća.

"Nažalost, i u Crnoj Gori svjedočimo pravoj poplavi medija koji sebe pretvaraju u oglasne table političkih partija, sumnjivog kapitala, organizovanog kriminala ili nečeg što malo ima zajedničkog sa objektivnim i nepristrasnim izvještavanjem. Većina medija više nema informativnu ulogu, već se ona doživaljava kao spremnost da se javnosti ponudi samo jedna (verzija) istine, najčešće dobro plaćena novcem ili obećanim političkim uticajem.

"Posebnu odgovornost u pružanju otpora takvoj zloupotrebi novinarstva imaju upravo oni mediji koji sebe predstavljaju kao pioniri nezavisnog pera u Crnoj Gori.

"Da se Crna Gora jako teško mijenja, vidjeli smo u protekle dvije godine nakon okončanja trodecenijske neprikosnovene vladavine DPS-a. Danas kada obilježavamo (jer se slaviti malo šta ima) drugu godišnjicu takozvanih 'tekovina 30. avgusta', bolno je vidljiv nastavak najmračnije prakse DPS prakse u odnosu prema medijima. I to one koja uz napade i zastrašivanje ima dugoročne posljedice po slobodu medija u Crnoj Gori.

"Političke partije novih parlamentarnih većina (dok čekamo narednu) su dobro naučile lekciju koju je DPS predavao posljednih 30 godina - zloupotreba medija u političke svrhe (sa zbirkom zadataka iz prakse).

"Po istoj matrici su informativne emisije i stotine stranica iz Đukanovićevih pretvoreni u Abazovićeve “putopise” o korišćenju državnih resursa za promociju sopstvene političke partije i besramnu terensku kampanju. Izuzetno se teško odričemo refleksa služenju gospodaru, a tek nas (kada se elite dogovore) čekaju izbori.

"Za to vrijeme, ionako nedovoljno razvijeno istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori prijeti da se svede na dojave iz jedne ili druge obavještajne službe i prljavu kampanju koja nema za cilj služenju javnom, već isključivo nečijem političkom interesu. U posljednje dvije godine smo vidjeli i da su partije na vlasti potpuno nezainteresovane (kao i prije 30. avgusta) za istraživačko novinarstvo koje ne glorifikuje 'njihovu' borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i koje od političara na pravi superheroje slikajući se ispred hangara, šlepera, zaplijenjenih cigareta i narkotika.

"Kao i DPS, nove vladajuće elite od novinara pokušavaju da naprave držače mikrofona, izvršioce naručenih tekstova, do kraja nezainteresovane za sve ono što ih okružuje. Za kamione i avione, za šverc i političke trgovine, za čerupanje državnog budžeta i sve ono što samo naivni mogu da misle da je iskorijenjeno pobjedom opozcije na izborima prije dvije godine.

"Nepravedno bi bilo reći da veliki broj redakcija i urednika nema svoj dio zasluga za takvo stanje i činjenicu da se danas pravi istraživački rad novinara doživljava kao incident, a ne nešto u šta treba ulagati resurse.

"A upravo je istraživačko novinarstvo, zasnovano na čvrstim činjenicama i fokusirano na zaštitu javnog interesa, jedina odbrana od političkog uticaja, trgovine uticajem i flerta sa sumnjivim kapitalom.

"Naivno bi bilo reći da sve ono što se Crnoj Gori dešavalo nije uticalo na medijsku scenu u Crnoj Gori, i da će još dosta vode proteći Moračom prije nego što budemo mogli da kažemo da je stanje u medijima bolje nego za vrijeme DPS-a.

"Možda najbolji opis promjena koje su se desile (i onih koje nas tek čekaju), dao jedan moj prijatelj nakon 30. avgusta: 'Znaš kad se nešto prljalo 30 godina i baš se ‘zapeklo’ od prljavštine? E sad, znaš kad to kreneš da pereš, koliko je ona prva voda prljava?E, mi smo ti još na toj prvoj vodi'." 

Direktor NVO "Alfa centar" Miloš Perović kazao je da su "Vijesti", sve vrijeme otkako postoje na crnogorskom medijskom prostoru, uspjele da nepristrasno i blagovremeno informišu građane i uvijek ostanu dosljedne ideji da je upravo čitalac glavni razlog njihovog rada i postojanja.

"Imajući u vidu da naša organizacija gotovo više od deceniju i po posvećeno radi na demokratizaciji crnogorskog društva, od ključnog značaja je kvalitetna saradnja sa medijima, posebno onim koji su najčitaniji i najgledaniji, a prema svim relevantnim istraživanjima to je posljednjih četvrt vijeka medijska kuća “Vijesti” i njihov nezavisni dnevnik “Vijesti”.

"Ovaj, slobodno mogu da kažem, nezavisni crnogorski medijski gigant, uspio je da sve ovo vrijeme otkad postoji na crnogorskom medijskom prostoru, nepristrasno i blagovremeno informiše naše građane i uvijek ostane dosljedan ideji da je upravo čitalac glavni razlog njihovog rada i postojanja", kazao je Perović.

Dodaje da su "Vijesti", iako nije bilo nimalo lako, uspjele da odole brojnim izazovima i zadrže laskavi epitet da su dnevne novine kojima građani najviše vjeruju.

"Osim na informisanju, 'Vijesti' su efikasno radile i na edukaciji građana pružajući nesebičnu podršku civilnom sektoru i svim njihovim projektima i aktivnostima koje su usmjerene na građane i za dobro građana.

"Smatram da je za kvalitetan rad civilnog sektora neophodna i kvalitetna sinergija sa medijima, a to je upravo ono što naša organizacija ima sa medijskom kućom 'Vijesti'.

"Siguran sam da će se naša uspješna saradnja nastaviti i u budućnosti, te da ćemo zajedno, kao i do sada, profesionalno i odgovorno raditi na promovisanju i zastupanju stava da svaki građanin ima pravo na miran, bezbjedan i dostojanstven život", rekao je Perović.

Član Tužilačkog savjeta Stevo Muk kazao je da su "Vijesti" jedan od najvažnijih aktera procesa demokratizacije i evropeizacije naše države i društva.

"Osnivači, suvlasnici, urednici i novinari Vijesti bili su izloženi kontinuiranim političkim, medijskim pritiscima i fizičkim napadima, kampanjama, bojkotima. Najopasniji napadi su dolazili iz samog centra političke i ekonomske moći, kroz državne i paradržavne strukture, kao i povezanih centara organizovanog kriminala. To svjedoči o dosljednosti i ispravnosti ukazivanja na opasne autoritarne odlike vlasti, te korupciju i kriminal kao ključne opasnosti za društvo i državu", rekao je Muk.

Ističe da nije manje značajan prostor koji su Vijesti pružale osnaživanju procesa evropske i evroatlantske integracije Crne Gore.

"Vijesti predstavljaju ključnu medijsku podršku izgradnji prostora za predstavljanje i sučeljavanje različitih mišljenja i stavova. U dugom trajanju, Vijesti su pružile prostor za iskazivanje civilnog društva, alternativnih ideja, organizacija i pokreta. To je bilo naročito važno u vrijeme kada su državni i režimski mediji zatvarali prostor za drugo i drugačije mišljenje.

"O Vijestima najbolje govori kontinuitet najvećeg povjerenja javnosti, što je dokaz liderskog mjesta na medijskoj sceni Crne Gore", zaključio je Muk.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović kazao je da su "Vijesti" postale svojevrstan hroničar našeg vremena.

"ND Vijesti ovih dana obilježavaju 25 godina postojanja i rada, što je izuzetno važan jubilej koji govori da su ove novine postala svojevrstan hroničar našeg vremena. Stoga ovom prilikom, u svoje i ime Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), u pućujem iskrene čestitke uredništvu, novinarima i svim zaposlenima u ND Vijesti.

"Iz perspektive UPCG, Vijesti su imale posebnu ulogu u formiranju 'drugačijeg mišljenja', kao osnovnog elementa demokratskih procesa, i uspjele su da zadrže originalnost i sopstvene principe u ovim izrazito turbulentnim godinama, čak i po cijenu da se kao takvi svima (uvijek) i ne dopadnu. Čini mi se da je to i jedna od karakteristika saradnje koju je UPCG u protekle dvije i po decenije ostvarila sa Vijestima i njihovom ekonomskom redakcijom koja je, predvođena Marijom i Goranom, imala sluha kako za djelovanje Unije, tako i brojne probleme crnogorske biznis zajednice na koje smo konstantno upućivali.

"Godinama smo se zalagali za izgradnju poslovnog ambijenta koji je stabilan, predvidiv i podsticajan za razvoj održivih preduzeća, a nadležne podsjećali da ekonomija konačno mora dobiti primat nad politikom.

"To su Vijesti prepoznale i, kroz novinske tekstove i intervjue sa predstavnicima UPCG, doprinijele aktuelizaciji i rješavanju važnih ekonomskih pitanja, te vidljivosti ostvarenih rezultata i pokrenutih inicijativa UPCG - počev od onih koje se odnose na izmjene i dopune brojnih zakonskih i podzakonskih akata, borbu protiv sive ekonomije, olakšani pristup finansijskim sredstvima, bolju usklađenost potreba tržišta rada i obrazovnog sistema, borbu protiv korupcije i sl.

"Time su Vijesti potvrdile da prepoznaju ne samo ulogu i značaj UPCG, već i pravo i obavezu Unije da analizira, zahtijeva i otvoreno kritikuje uočene anomalije i propuste i predlaže rješenja koja kreatorima politika i donosiocima odluka mogu pomoći da postupaju u interesu privrede - onih koji stvaraju, zapošljavaju i doprinose ekonomskom napretku države. Identičan pristup imala je i Unija za brojne ekonomske teme koje su prethodnih godina bile predmet interesovanja novinara Vijesti.

"Smatram da medijima pripada jedna od ključnih uloga u demokratizaciji društva i države. Zato je izuzetno važno da njihov rad počiva na nezavisnoj uređivačkoj politici i profesionalnom, objektivnom i nepristrasnom izvještavanju koje će građanima dati priliku za pravovremeno i tačno informisanje, a zatim im i pomoći da donesu sud o svim važnim pitanjima, odlukama i procesima koji čine njihovu društvenu zbilju. Iako to nije lako, naročito u ovim izuzetno teškim i izazovnim vremenima, očekujem da će rukovodstvo ND Vijesti pokazati mudrost i u godinama koje dolaze praktikovati način informisanja koji ispunjava stečeni kvalitet, kredibilitet i povjerenje javnosti.

"Na takvom putu, UPCG će biti podrška i partner od povjerenja za sva pitanja koja su u službi razvoja privrede, povećanja zaposlenosti i snažnijeg ekonomskog rasta", kazao je Mitrović

Akademik Šerbo Rastoder kazao je da se, iako je istorija novinarstva u Crnoj Gori stara tek oko vijek i po (151 godinu), ne bi moglo reći da su novinarstvo i novine pojava koja već nema tradiciju.

"Zanimljivo je da su u vremenima apsolutizma novine imale funkciju 'oglasa' vlasti (Glas Crnogorca, Pobjeda), dok je u pluralizmu uglavnom svaka politička grupacija težila da ima 'svoje' novine. Razlog tome je shvatanje da su novine sredstvo propagande, a ne izvor informacija i da su novinari 'terenski politički radnici', a ne svjedoci i profesionalni hroničari.

"Kada danas prelistavamo Narodnu riječ (1919-1929), Crnu Goru (1920-1929), Podgorički glasnik (1921), Bokeški glasnik (1921), Službeni glasnik Zetske oblasti (1924-1929), Slobodnu misao (1922-1941), Glas naroda (1926-1928), Radni narod (1927-1928), Glas Zete (1928-1930), Zetu (1930-1941), Zetski glasnik (1931-1941), Epohu (1930-1931), Glas Boke (1932-1941), Udar (1935-1936), Glas Crne Gore (1939), sigurno ćemo shvatiti da će tradicija nedjeljnih novina biti ne samo dominantna, nego i 'produžena' još nekoliko decenija.

Naime, od pojave prvog broja Pobjede (24. X 1944) pa sve do 1. I 1975, kada će se pojaviti prvi dnevni list (ako zanemarimo kratko pojavljivanje Dnevnog lista, 1914-1915), čitaoci u Crnoj Gori nijesu morali 'čekati' nedjelju dana da bi se informisali o crnogorskoj zbilji. I u Crnoj Gori će postati normalno da novine “traju jedan dan”.

"Šta nam govore navedeni podaci? Prvo, iako je po broju potencijalnih čitalaca Crna Gora oduvijek bila skučen prostor, broj novina koji je izlazio u njoj nikada nije bila potreba za informisanjem, koliko potreba za promocijom određenih (najviše političkih) ideja. Da bi se to i ostvarilo, nužno je bilo stvoriti sljedeće pretpostavke: prvo, dovoljan broj pristalica određene (političke) ideje. Sudeći po štampi, toga je u Crnoj Gori bilo uvijek više nego dovoljno. Od radikalne ljevice do radikalne desnice. Od radikalnog crnogorstva do radikalnog srpstva. Drugo, ako nijeste vlast ili bliski vlasti, morali ste imati kapital koji vam omogućava izlaženje novina. Iskustva su različita, od koncentracije i objedinjavanja trgovačkog i bankarskog kapitala do 'kompromisa' sa vladajućom klikom.

"Jedno je sigurno, broj pretplatnika nikada nije bio dovoljan da se pokriju troškovi izdavanja novina. Izdavanje novina je u Crnoj Gori uvijek bio 'biznis' koji se razvijao brže od drugih, iako se unaprijed znalo da je 'profit' više nego upitan. Gdje su Vijesti u svemu ovome?

"Prvo, one su čedo pluralizma i najava obrisa demokratije. Četvrt vijeka trajanja u crnogorskom kontekstu više nije najava već proces. I to proces aktivnog učešća u izgradnji društva. Bez obzira na trenutnu poziciju u tom društvu, koja ne može biti i nije bila uvijek ista, Vijesti su zauzele stranu pouzdanog 'svjedoka', što je za mene kao istraživača prošlosti i nekog ko čita 'novine' iz posljednja dva vijeka, najvažnije.

"Pri tome, imajući na umu da je 'istinito samo ono što je provjerljivo', postavlja se pitanje koliko je moguće 'vjerovati' ili 'ne vjerovati' Vijestima? Objektivno, morate poći od naučne pretpostavke da novine po difoltu 'lažu'. Kao neko ko je već Vijesti koristio kao 'istorijski izvor' (Moderna istorija Crne Gore 1989-2017, I-III) mogu pouzdano posvjedočiti da su Vijesti izuzetno kredibilan svjedok kojem se može vjerovati više nego drugima. Do ovoga saznanja se dolazi komparativnom analizom činjenica preuzetih iz Vijesti sa onima preuzetim iz drugih izvora.

"Navedeno saznanje upućuje na još jedno važno razmišljanje vezano za procjenu objektivnosti informacije iz novina. Mjesto novina u odnosu na predmet ili pojavu o kojem izvještava. Ako biste htjeli da budete naučno patetični, onda biste rekli da je to pozicija profesionalnih standarda. Ako biste ipak bili skloni posmatranju konteksta, uočavate da Vijesti čuvaju poziciju objektivnog svjedoka, tako što se približavaju vatri, ali vode računa da ih ne ispeče, i nikada nijesu ni toliko daleko da se smrznu", kazao je Rastoder.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da su, bez ikakve sumnje, prvo Monitor, a kasnije dnevne novine "Vijesti", odigrali neprocjenjivo važnu ulogu u razvoju demokratije i borbi za prostor slobode.

"Bio je to tračak svjetlosti u sivilu jednoumlja Đukanovićevog autokratskog režima, koji je na sve načine gušio slobodno izražavanje.

"Takođe, dosljedno suprotstavljanje nacionalističkim histerijama i plemenskim kultovima i istrajnost u izgradnji Crne Gore, kao građanske države sa multietničkim i multikonfesionalnim skladom, zaslužuju duboko poštovanje.

"To zaisigurno Vijesti čini vrlo ljekovitom pojavom na domaćoj medijskoj sceni, nekad i spasonosnom.

"Ali takođe želim da izrazim i kritički stav prema, nerijetko, neprimjereno izraženom navijačkom odnosu prema nekim političkim subjektima u Crnoj Gori i manjku osjećaja mjere pojedinih urednika kada je svrstavanje i uplitanje u politički život u pitanju, što jedan nezavisni i profesionaaln medij sebi ne smije dozvoliti, makar ne u toj mjeri.

"Poštujete novinare, favorizujete one koji nijesu ničiji 'vojnici' već profesionalci sa stavom, istrajni borci za istinu i pravdu jer to je, u ovom našem vrjednosno urušenom društvu, nešto što nam čuva vjeru u pravdu i moral.

"Samo takvi nam izazivaju osjećaj zahvalnosti za dobijanje dnevne doze pravih informacija, koje nas podstiču na razmišljanje često začinjeno srdžbom prema onima koji zloupotrebljavaju moć, a to ozdravljuje i vuče društvo naprijed i vas čini dugovječnima. Srećan jubilej", navela je Bošnjak.

Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) Milka Tadić Mijović kazala je da su "Vijesti" prije svega čuvar javnog interesa, ono što je trebalo da bude, kako je kazala, decenijama zarobljen javni servis.

"Tragati za istinom i činiti sve da se ona objavi ma koliko da košta, bio ključni motiv koji nas je pokrenuo da osnujemo Monitor, u doba kad je zemlju, onu veliku, preplavila mržnja i laž.

"Vijesti su bile nastavak te misije. Samo što se preko njih istina širila brže i dopirala do većeg broja građana i građanki. Zbog toga su bile i opasnije po režim, koji je opresijom, brutalnim kampanjama i nasiljem nastojao da 'zaustavi tog Rojtersa'.

"Ali, uprkos sili, nije baš išlo i evo - Vijesti slave svojih četvrt vijeka. Izdržati, uprkos burama i olujama, to je najvažnije.

"Vijesti su prije svega čuvar javnog interesa, ono što je trebalo da bude decenijama zarobljen javni servis. One su pluralistička tribina na kojoj struje različita mišljenja. Vijesti su, kao pravo javno glasilo, raspamećivale nosioce moći i njihove propagandiste. Često su ljutile i opoziciju. Istraživale su zloupotrebe, pisale o razaranju društvenih resursa, nacionalizmu, manipulacijama i uništavanju Crne Gore. Takvo izvještavanje je polako krunilo trodecenijski sistem i doprinijelo prvom izbornom porazu DPS-a.

"Oni koji su stvarali Vijesti znali su da od slobodnih medija moćni treba da strahuju. I strahovali su. Zato je iza svakog nasilja nad osnivačima, urednicima i novinarima, stajala skrivena ruka vlasti i njenih monopolskih krugova iz mafije i biznisa. Stoga do danas skoro nijedan od tih napada nije riješen.

"Bilo je u ovih četvrt vijeka dana kad se nijesam u svemu slagala sa Vijestima. Sa nekim od urednika, još dok sam bila u Monitoru, pomalo sam i ratovala. Ali, zar i to nije normalno? Zar moramo o svemu da mislimo isto da bismo se razumjeli, da bismo se voljeli", navela je Tadić Mijović.

Filozofija kasabe ne da Crnoj Gori da iskorači, da se promijeni. Ovih četvrt vijeka trajanja Vijesti su jedan neprekidni rat protiv takvog duha, protiv takvog falsifikovanja Crne Gore, kazao je u osvrtu povodom jubileja "Vijesti" urednik ART-a Balša Brković.

Bivša predsjednica Opštine Kolašin Željka Vuksanović kazala je da su “Vijesti”, ukazujući na društvene i socijalne probleme, otkrivajući korupciju i zloupotrebu vlasti, više uradile na zaštiti slobode, dostojanstva i prava građanstva i javnog interesa od mnogih institucija kojima je to bila osnovna nadležnost.

"Godinu 1997. pamtim po dva važna događaja: moje najstarije dijete krenulo je u školu i počele su da izlaze prve nezavisne dnevne novine 'Vijesti', oba u istom danu, 1. septembra. Poslije teških godina rata bez rata, raznih istina bez istine, zatvorenosti i sputanosti, konačno nada za mogući boljitak...

"Dvadeset pet godina kasnije mogu reći da su oba 'projekta' uspjela, ali ne što su uspješno završena nego zato što još uspješno traju. Potreba za cjeloživotnim učenjem i obrazovanjem kao i potreba za nezavisnim, činjeničnim i objektivnim izvještavanjem nikad nije bila očiglednija.

Događanja prethodnih 25 godina dovoljna su bila za vijek života kako čovjeka tako i medija. Nije bilo lako zabilježiti bezbrojne slike stvarnosti, pritom ostati na kursu nezavisnog novinarstva i istovremeno biti u službi potrebe da se ljudi pravovremeno i kvalitetno informišu.

Hvaljene, ali i osporavane, 'Vijesti' su ipak ukazujući na društvene i socijalne probleme, otkrivajući korupciju i zloupotrebu vlasti više uradile na zaštiti slobode, dostojanstva i prava građanstva i javnog interesa od mnogih institucija kojima je to bila osnovna nadležnost.

Želim ovom prilikom da pomenem da su mi Vijesti u obavljanju funkcije opozicione odbornice bile najkorisnije oružje i glavni saveznik. Uz pomoć Vijesti od prodaje je sačuvana zgrada Zavičajnog muzeja u centru Kolašina. Da je državno Tužilaštvo stalo u zaštitu javnog interesa makar djelimično koliko su to Vijesti radile mnoge nekretnine u Kolašinu bi bile spasene od rasipništva kolašinskih vlastodržaca.

"Dezinformacije koje se brže nego ikada šire internetom uvode nas u vrijeme kada se istina od laži sve teže raspoznaje. Već postojeće brojne izazove sa kojima se mediji i novinari suočavaju, ove pojave karakteristične za današnje vrijeme usložnjavaju do nivoa koji u nekom prethodnom vremenu nijesmo mogli pojmiti. Ipak Vijestima nadljudski napori nijesu strani, te čvrsto vjerujem da će i u naredom periodu nastaviti da uprkos svemu postižu ono što drugi ocijene kao 'nemoguće', te da će na taj način kao i do sada pomoći očuvanju našeg društva i unapređenju demokratskih vrijednosti", kazala je Vuksanović.

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević rekao je da je teško zamisliti medijsku scenu Crne Gore bez "Vijesti".

"Najčešće nisam u saglasju sa uredničkom politikom, ali nikada nisam zbog toga osjetio da je nekome uskraćen prostor. Naprotiv, u periodima najvećeg medijskog mraka u Crnoj Gori znali ste da iznesete pravu sliku događaja koji nisu bili na fonu vaše uređivačke politike poput protesta DF-a 2015. godine, suđenja za tzv. državni udar i litija...

"Različiti naknadni pogledi na ta dešavanja ne umanjuju značaj onoga što su 'Vijesti' uradile u toku njihovog trajanja. Posebno bih pohvalio ekipu u Nikšiću sa kojom lokalna samouprava ima odličnu saradnju. Kao najdražu uspomenu vezanu za 'Vijesti' i dalje čuvam poster košarkaške reprezentacije SRJ iz Indijanapolisa 2002. godine na kojoj Dejan Bodiroga podiže pehar svjetskog prvaka koji je osvojila naša zemlja", kazao je Kovačević.

Etnomuzikolog Davor Sedlarević kazao je da su "Vijesti" kao dobar prijatelj koji vam u oči kaže ono što drugi ne smiju, pa ga nekad izbjegavate, ali ipak morate da čujete njegovo mišljenje.

"Vijesti su medij koji je dao izuzetan doprinos promociji plesno-muzičkog nasljeđa Kolašina, ali i cijele Crne Gore. U okolnostima kada je bilo teško pisati o lošem stanju na tom polju, o devastaciji, izmišljanju 'prikladne i politički poželjne kulture' i kvazinauci, serija izvještaja pokrenula je ova, za nacionalni identitet i naučni segment, krucijalna pitanja. Međutim, svaki medij čine ljudi koji svojim požrtvovanjem i prijeko potrebnim senzibilitetom i svestranošću ulivaju sagovorniku povjerenje da će sve biti prenešeno baš onako kako je i rečeno i da neće biti zloupotrebe - tako česte pojave u današnjem medijskom prostoru.

"U izvještavanju 'Vijesti' iz Kolašina svih ovih godina nijesu postojale postoje tabu teme, naprotiv - stiče se utisak da su sva pitanja podjednako važna: za nekog je to saobraćajni kolaps, za neke nedostatak vode, a nekom je samo potrebna mala pomoć da 'izgura' važan projekat. Nebitno da li je vlast ili opozicija, objektivna riječ i ponekad oštar kritički osvrt bez obzira na neželjene 'posljedice' jesu ono što izaziva pažnju i ne polarizuje čitaoce: 'Vijesti' će otvoriti svaka 'struja' sa blagom strepnjom kako ćete biti komentarisani u lokalnom kafiću uz 'prvu jutarnju'.

"Ne može se reći da je novinarstvo u Crnoj Gori poželjan i bezbrižan poziv. U dubokoj podijeljenosti građana ove zemlje, gdje praktično pobjeda bilo koje političke opcije ne donosi, po mom mišljenju, ključnu stvar - a to je pomirenje, postoji ipak veća odgovornost medija nego u uređenijim društvima. 'Vijesti' su kao dobar prijatelj koji vam u oči kaže ono što drugi ne smiju, pa ga nekad izbjegavate, ali ipak morate da čujete njegovo mišljenje", naveo je Sedlarević.

Spelolog Željko Madžgalj kazao je da su "Vijesti", u teškim vremenima ratnog okruženja, procesa izgradnje odgovornog i demokratskog društva i sticanja nezavisnosti Crne Gore, imale ogromnu ulogu i nemjerljiv doprinos.

"Sa ponosom se sjećam da sam 1997. godine bio prvi dopisnik Vijesti iz Bijelog Polja. Već u tom prvom broju na naslovnici sam imao kraći tekst. Zbog osnivanja regionalne revije 'Polje' kasnije je moja saradnja sa ‘Vijestima’ prestala, ali smo nastavili saradnju kroz zajedničke projekte našeg udruženja - nezavisnih štampanih medija u Crnoj Gori. Nije ih bilo mnogo (nedjeljnik Monitor, lokalni i regionalni časopisi 'Onogošt standard' iz Nikšića, 'Polje' iz Bijelog Polja i 'Plima' iz Ulcinja), a lokomotiva nezavisnog i profesionalnog novinarstva svojom snagom i uticajem sigurno su bile 'Vijesti'. U teškim vremenima ratnog okruženja, procesa izgradnje odgovornog i demokratskog društva i sticanja nezavisnosti Crne Gore, Vijesti su imale ogromnu ulogu i nemjerljiv doprinos", kazao je on.

"Vijesti" kao moderan medij trajale su i traju, razvijajući se brže od crnogorske demokratije, bez obzira na mnoge prepreke koje su im postavljane na put četvrtvjekovnog razvoja”, kazala je Milojka P. Perović.

"Kao osoba, koja je po povratku u Nikšić 1992. godine, u Crnoj Gori zatekla medijski mrak i jednoumlje, pojavu nezavisnog dnevnika 'Vijesti' na tržištu štampanih medija doživjela sam kao sjaj u tami.

"Počelo je 'da se razvedrava', jer smo dobili nezavisni dnevnik koji se bavi svim segmentima društva, sa dobronamjernim kritičkim osvrtom na pojave koje koče razvoj demokratije u Crnoj Gori.

"Tu su i vijesti iz svijeta, reportaže i tekstovi o problemima građana, pojedinaca, ugroženih grupa, i mnogo toga što kod čitaoca rađa empatiju i humanost. 'Vijesti' kao moderan medij trajale su i traju, razvijajući se brže od crnogorske demokratije, bez obzira na mnoge prepreke koje su im postavljane na put četvrtvjekovnog razvoja.

Prije tačno 12 godina sam objavila prvi tekst u njihovoj rubrici “Forum”, koja čitaocima daje mogućnost da iznesu sopstvene stavove o svojim i/ili problemima u društvu. Moja uspješna saradnja sa 'Vijestima' traje i danas.

"Onima koji mi 'savjetuju' o čemu i u kom 'tonu' da pišem, preporučila sam i preporučujem da lično iskoriste mogućnost saradnje sa medijem koji je otvoren za sve čitaoce", kazala je Perović.

Ambasador Francuske Kristijan Timonije "Vijestima" je poželio da i dalje budu simbol istraživačkog novinarstva.

"Koristim priliku da redakciji i svim novinarima ND Vijesti iskreno čestitam ovaj važan datim sa željom da i dalje budete simbol istraživačkog novinarstva i radite na promovisanju objektivnog i profesionalnog izvještavanja koje predstavlja osnovu svakog demokratskog društva."

Ambasador Njemačke Peter Felten kazao je da mediji igraju važnu ulogu u demokratskim društvima.

"Vijesti su već 25 godina sastavni dio medijskog pejzaža u Crnoj Gori. Mediji igraju važnu ulogu u demokratskim društvima. Oni imaju kontrolnu funkciju, ali njihovo izvještavanje takođe treba da pruži informacije i oživi javni diskurs. To je velika odgovornost sa kojom se svi mediji iznova suočavaju”.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović poželio je "Vijestima" da istraju u borbi za pravednije društvo jednakih šansi, protiv, kako je kazao, domaćeg totalitarizma, nepravde i isključivosti.

"Protekle dvije i po decenije Crna Gora je potrošila grčevito tražeći izlaz iz ćorsokaka mafiokratije, partijske privatizacije državnih resursa i oštrih nacionalnih podjela. Sve te godine obilježilo je djelovanje 'Vijesti' kao dnevnika koji ima nesumnjiv uticaj na društveno političku zbilju ispunjavajući ambicioznu novinarsku misiju ventila demokratije. 'Vijestima' želim da istraju u borbi za pravednije društvo jednakih šansi, protiv domaćeg totalitarizma, nepravde i isključivosti", naveo je Komnenović.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je da "Vijesti", slaveći svojih četvrt vijeka postojanja, postavljaju novi graničnik u društvenom životu Crne Gore.

"Trajući, propitivajući, otvarajući teme o različitim političkim i društvenim temama, data je nova dinamika ukupnoj državi. Želim Vam da i u narednih 25 godina ostanete na istom putu, otvarajući pitanja od čijeg će rješavanja zavisiti dobrobit svakog pojedinca i društva u cijelini", naveo je on u čestitki.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da su "Vijesti", što se tiče crnogorskog društva, naš prozor u svijet.

"Redovno čitam i pratim 'Vijesti' i vidim ih kao medij koji je, uprkos svim pritiscima i izazovima, uspio da opstane dvije i po decenije. To je rezultat za pohvalu i divljenje, a posebno cijenim rad novinarki i novinara 'Vijesti' koji se trude da istinito, objektivno i profesionalno izvještavaju crnogorsku javnost o svim dešavanjima, koja su često i ne baš tako lijepa.

"Svjesna sam težine i odgovornosti njihovog posla i zahvalna što su pravi posrednici između donosilaca odluka i građana. Što se tiče crnogorskog društva, 'Vijesti' su definitivno naš prozor u svijet. Nadam se da će tako ostati i u budućnosti", navela je ona.