Spajić: Odnosi sa Hrvatskom prioritet, zahvalni smo što nam pomažu na evropskom putu

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić pitao je premijera kakva je njegova vizija strateškog razvoja Crne Gore i na koji način bi Razvojna banka Crne Gore podžala buduće strateške infrastrukturne i razvojne projekte u Crnoj Gori.

Spajić je odgovorio da je njihova vizija razvoja Crne Gore jednostavna – da Crna Gora što prije postane članica Evropske uije, da standard građana do tog trenutka bude bar na nivou susjedne Hrvatske ili veći i da vladavina prava postane norma.

"A to možemo postići samo ako ne propustimo ni najmanju šansu da se približimo ovom cilju. Stoga sam uvjeren da je program koji nudi naš Pokret, a sprovodi 44. Vlada, jedina održiva platforma za razvijenu i evropsku Crnu Goru", rekao je Spajić.

On je kazao da je fokus na boljoj infrastrukturnoj povezanosti Crne Gore, pa tako posvećeno rade na unapređenju kvaliteta saobraćajne infrastrukture što podrazumijeva nastavak gradnje druge dionice puta Bar-Boljari. sređene aerodrome, brze autoceste...

"Strateški pravac razvoja Crne Gore i snažan fokus na proces EU integracije nameće potrebu daljeg razvoja i snaženja finansijskih institucija, što se između ostalog ostvaruje osnivanjem Razvojne banke Crne Gore, a to je takođe predmet Vašeg pitanja...  Osluškujući potrebe privrede locirali smo nedostatnost kreditne podrške uzimajući u obzir da su privatne banke zainteresovane za kratkoročne kredite, logično vodeći se profitabilnosti. U tom smislu, a u namjeri da se omogući snažniji podsticaj privrednicima država će formirati Razvojnu banku odnosno pristupiti tranformaciji Investiciono razvojnog fonda u Razvojnu banku sa ciljem obezbjeđivanja dugoročne kreditne podrške privrednicima, kao odgovor na zahjeve i potrebe naše ekonomije", rekao je Spajić.

Jedan od glavnh ciljeva je, rekao je premijer, stvaranje mogućnosti za kreiranje novih finansijskih instrumenata po uzoru na državne razvojne banke u članicama EU, kao i snaženje izvoznog potencijala crnogorskih preduzeća kroz osiguranje izvoza od netržišnih rizika.

"Ovo je naročito značajno za inkluziju mikro, malih i ranjivih segmenata privrede, kao i podršku balansiranom regionalnom razvoju kroz finansiranje infrastrukturnih projekata i ostalih projekata kojima se unapređuju uslovi za razvoj biznisa i kvaliteta života u lokalnim zajednicama, s posebim akcentom na opštine s nižim prosjekom razvijenosti".

Na osnovu preporuka Evropske komisije, budući razvoj crnogorske privrede mora se intenzivnije fokusirati na kreiranje rješenja baziranih na zelenoj ekonomiji i digitalnoj transformaciji, kao i unapređenju infrastrukture.

"To za Razvojnu banku ima poseban značaj u dijelu dodatnog snaženja partnerske saradnje i obezbjeđenja sredstava od strane međunarodnih finansijskih institucija, koje sve više insistiraju na definisanju konkretnih ciljeva po osnovu učešća zelenog finansiranja. Partnerska saradnja sa razvojnim bankama u državama članicama EU će doprinijeti sticanju dodatnih stručnih znanja i iskustva vezano za proizvode razvojnih banaka u državama članicama EU. Parlalelno sa Razvojnom bankom plan je da do kraja godine bude operativan i Kreditno- garantni fond koji će podstaći komercijalne banke da se snažnije okrenu ovoj vrsti usluga čime će se nesumnjivo obezbijediti višestruka podrška privredi i samim tim podstaći njena konkuretnost. To će zasigurno pokrenuti „ekonomski točak“ i dati impuls snažnijem razvoju crnogorske ekonomije u godinama koje dolaze", zaključio je premijer.

Predsjednik poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Slaven Radunović poručio je da njegova partija treba da na stranačkim organima donese neke odluke, te zamolio Mandića da se skupštinske obaveze od tog dana odlože, a da kolegijum bude ranije.

Mandić je odgoovrio da će kolegijum biti u 10, a da će se tad odrediti kada će Milović doći u parlament.

Poslanik DPS-a Oakar Huter je dobacio da se "možda i Kosovo do tad otprizna", na šta je Knežević odgovorio "možda se i kapela vrati". Konatar je zatražio da se kolegijum održi danas, ali i optužio Mandića da "kupuje vrijeme do rekonstrukcije Vlade", a da sastanak koji je posvećen tome treba da se održi u utorak. Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović zatražila je da se precizira satnica kolegijuma, na šta je Mandić rekao da ne može biti sad, a da može bit"eventualno nalon završetka premijerskog sata".

Poslanici opozicije pitali su da li će se održati premijerski sat koji je najavljen za 26. jul, budući da je najavljeno da će premijer tada biti na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu.

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da je Vlada usvojila platformu prema kojoj će Spajić 24. jula otputovati u Pariz, a da će tamo boraviti pet dana.

"Sve ovo znači da predsjednik vlade neće prisustvovati premijerskom satu zakazanom 26. jula osim ako treba svi poslanici da otputuju u Pariz. Ne može ova država da izdrži toliko dječačkih snova", kazao je on.

Premijerski sat održava se danas nakon što je prethodni pokušaj onemogućen od strane poslanika DPS-a.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o svemu dogovoriti na kolegijumu u ponedjeljak.

Nikolić je dodao da se "ovo nikad nije gledalo u paralmentarnoj praksi".

Poslanik SD-a Nikola Zirojević je ponovio pitanje da li će biti premijerskog sata za sedam dana, na šta je Mandić odgovorio da je pomjeren, ali da će u ponedjeljak biti održan kolegijum na kom će se dogovoriti novi termin.

Predsjednik poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar je Mandića podsjetio da je opozicija odredila da na današnjoj sjednici na pitanja odgovara i ministar pravde Andrej Milović "s obzirom na to da je imao određene opservacije na rad premijera i programske politike Vlade" i pitao kada će on odgovarati na pitanja.

Šef Skupštine je odgovorio da će premijer odgovarati u skladu sa poslovnikom, a nakon njega Milović.

Konatar je konstatovao da postaje besmisleno, ako se uvede praksa da se ne zna kad ko odgovara na pitanja.

Premijer Milojko Spajić odgovara u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj Premijerskom satu.

Prije postavljanja pitanja, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je izjavio da je državljanin Crne Gore Ekrem Bajrović na Kosovu osuđen na 12 godina zatvora i pozvao Spajića i poslanike da usvoje protestnu notu.

Mandić je odgovorio lideru DNP-a da Crna Gora ima obavezu da vodi računa o onima koji su se našli u toj situaciji.

Poslanik Albanskog foruma (AF) Nikola Camaj je kazao da jeste za to da se izlazi u susret svim građanima Crne Gore, ali da se ne ulazi u unutrašnje stvari drugih država. "Crna Gora je priznala Kosovo i ako neko misli drugačije, apsoulutno je ligitimno pravo da tako misli i pokrene neke procedure", poručio je on.