Đukanović: PES nije imao hrabrosti da ide sa DPS-om, te dvije partije bi imale stabilnu većinu

Profesor Fric Rademaher iz Evropskog centra za bezbjednosne studije George C. Marshall kazao je da je NATO najjača alijansa u istoriji.

Ipak, moramo raditi mnogo više. Nama trebaju signali sa terena i sposobnost i želja da agregiramo nabavke kroz multilateralne formacije. Mislim da se mora izdvajati više", rekao je Rademaher.

Predsjednik AIES Verner Faslabend rekao je da kada je predsjednik Rusije Vladimir Putin išao u Pjongjang, da je Sjeverna Koreja uspjela da mu isporuči dva miliona komada oružja jer je on na čelu autoritarnog režima.

Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da premijer i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić "nije imao hrabrosti da ide sa DPS-om", te da bi te dvije partije imale stabilnu većinu.

"Milatović ne želi da ide sa velikosrpskim nacionalizmom, ali da vidimo da li će shvatiti poruku koju mu šalju njegovi birači", rekao je Đukanović.

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao je da status quo na Balkanu nije dobra poruka, te da se nada da će doći do daljnjeg proširenja NATO-a u regionu.

On je dodao da u Briselu postoji volja za proširenje, ali da do njega još uvije nije došlo, kao i da mnoge njegove kolege smatraju da bi Crna Gora mogla biti prva sljedeća članica EU.

Đukanović je ocijenio da je Crna Gora pokazala da ima kapacitet da se priključi evropskoj porodici ali da ne može da ne primijeti zastoj i regresiju koja se desila u posljednje četiri godine - na bezbjednosnom planu, ali i na polju zdravstva, obrazovanja...

"Mi smo u toku četiri godine promijenili tri vlade. Od prve koja je bila kleronacionalistička, preko druge koja je bila anticrnogorska, velikosrpska i diletantska, do ove koja je jednako velikosrpska i populistička", kazao je i dodao da Crna Groa ima odškrinuta vrata zbog rata u Ukrajinu, ali da "domaći zadatak ne može drugi uraditi".

Bivši predsjednik je ocijenio da je od 2006. do 2020. mnogo urađeno, te da je Crna Gora bila najsiromašnija u Jugoslaviji.

"Vi danas u regionu imate samo dvije ponude - multietnička demokratija, reforma, članstvo u EU ili nacionalizam. Nama niko nije poklonio ulazak u NATO", konstatovao je.

Pahor je kazao da Rusija računa na Dodika kao izvođača radova.

Đukanović je konstatovao da Srbija ima mogućnost da bude na evropskoj strani, a da balansira na tankoj žici između istoka i zapada, što je pobjeda na kratak rok.

"Dominantno politikom zapada je Srbiji dozvoljeno da igra jednu takvu politiku koja je, po meni, bila neuspješna, sa stanovišta interesa građana da budu na zapadu, zapadnih država koje su željele Srbiju u svojim redovima i sa aspekta regiona kojem treba bezbijednost", poručio je.

Pahor je dodao da Rusija nije ostvarila svoje ciljeve u Ukrajini, te da stoga može tražiti novo žarište na Balkanu.

Đukanović je kazao da vladajuće partije nemaju većinu u Podgorici.

"Na lokalnim izborima u Podgorici 2022. godine PES i DeMokrate su imali oko 33 odsto, a na ovim izborima oko 21 odsto. Na tim izborima ojačani beznačajnom partijom kakva je GP URA koja ima tri ili četiri odsto su imali 46 odsto, a na ovim izborima 21 odsto. To je strmoglav pad tih politika i to govori da je došlo do otrježnjenja građana u Crnoj Gori", saopštio je.

Na pitanje moderatora kako će se formirati vlast u Podgorici, on je konstatovao da u Crnoj Gori bez hrabrosti nema čiste politike.

"Tu je situaciju imao Spajić prošle godine. Njegova partija je imala 23 poslanikia, DPS 21. Zajedo 44 što je više nego dovoljna većina da dvije partije koje se deklarišu za EVropu, za NATO stabilno vladaju sljedećih ne četiri, nego osam godina jer je realno da bi se u prve četiri napravio ozbiljan iskorak ka članstvu u EU što bi bila najjača legitimacija te Vlade za izbore koji će uslijediti. Nije imao hrabrosti za to. Prema tome, Milatović je danas pred istim iskušenjem i njemu je slika jasna - on ne vidi budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića", istakao je.

Lunić je kazao da je koncept masovne vojske iz 19. vijeka.

"Ono što bi trebalo istaći je da u regionu neki političari smatraju da bi trka u naoružanju mogla biti ko ima više tona čelika. U budučnosti, to može biti ko ima bolju vještačku inteligenciju."

Lunić je rekao da je vojna neutralnost Srbije donijeta u predvečerje proglašenja nezavisnosti Kosova.

"Da bi bila kredibilna, mora biti istorijski utemeljena i priznata od strane drugih država. Mi nismo tražili multilateralni priznanje. Jugoslavija je bila dio Male Antante, pokreta Nesvrstanih, čak i pregovarala sa NATO-om o ulasku... Moramo se integrisati na Zapadnom Balkanu", naveo je on.

Volker je podsjetio da su se i Švedska i Finska pridružile NATO-u.

"I Srbija će morati da se opredijeli da li pripada istom civilizacijskom okviru. Tramp je dao glas frustracijama naroda u SAD da ta država previše daje, a da se Evropljani besplatno voze na tom talasu. Zato evropski saveznici moraju da daju više. Otkad Tramp nije predsjednik, već su dale više. Moramo pokazati Putinu da smo jaki i da funkcionišemo zajedno", rekao je Volker.

Kurt Volker kazao je da lideri regiona i EU nisu uspjeli da nađu način da osnaže multikulturaline institucije.

"Da smo taj posao završili brzo, bili bismo u drugačijoj situaciji."

"Članstvo u NATO-u jeste ključni korak za sve, drago mi je što su Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora uspjele u tome. Važno je da zemlja zna da nema razloga za brigu", kazao je on.

"Ispada da Srbija troši na vojni budžet 3.5 odsto svog BDP-a i to je stavlja na drugo mjesto u Evropi. Ne postoji opasnost od sukoba, te samim tim, ni potrebe za tolikim naoružanjem. I Hrvatska i Srbija su počele da nabavljaju rafale, a nemaju sredstava za njihovo održavanje, obuku...", kazao je Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike.

Na pitanje o uvođenju obaveznog vojnog roka, kazao je da vojska ne može biti vaspitna ustanova.

Peter Grk, nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije i generalni sekretar Bledskog strateškog foruma, kazao je da političke elite moraju da shvate da dok otvaraju rane iz prošlosti, vrijeme leti.

"Vidimo šta se dešava u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Ono što EU treba je zajednički glas iz regiona da žele da se integrišu u EU i da se taj savez konsoliduje na nivou cijele Evrope. Nedostatak političke volje i problemi iz prošlosti su glavni problem", kazao je on.

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, rekao je da se mladima mora davati šansa da ostanu u toj državi.

"Treba da imamo kratkoročne sporazume kojim ćemo BiH držati na putu EU članstvu. Mislim da će Crna Gora biti lučonoša tog procesa na Zapadnom Balkanu, iako taj put nije lak", dodao je.

Džejms Šer je rekao da je važno da svi koji odlučuju u EU shvate da bez podrške Kine, Irana i Sjeverne Koreje, Rusija ne bi mogla voditi rat u Ukrajini.

Bitno je da se napravi integrisana evropska odbrambena industrija, kazao je on.

Martin Sklenar, bivši ministar odbrane Slovačke, kazao je kako vjeruje da je Evropa "naučila lekciju".

"EU je morala da pokrene stvari u februaru 2022. Potrebno je bilo pokrenuti promjene, kao što se SAD mijenjala poslije 11. septembra (2001). EU mora jačati Ukrajinu, pomagati je onoliko koliko treba. Trebalo bi da se zapad posveti tome da pobijedi ovaj rat. Ono što je važno za (predsjednika Ukrajine Volodimira) Zelenskog je da se podignu limiti za doniranje oružja", kazao je on.

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je kako očekuje da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme.

Smatra da je potrebno da to bude što prije.

Krapović je rekao da je Vlada spremna da narušeni odnos revitalizuje kroz dijalog i da misli da će se to brzo i desiti.

"Sukob u Ukrajini se različito reflektuje u svijetu, ali posebno u regionima gdje nema jedinstvenog stava. Mi smo na meti uticaja".

Na pitanje moderatora o ulasku Sjeverne Makedonije u EU, Lajčak je kazao da ne postoji "ne, hvala" u pregovorima, a da se sertifikat dobija kad se proces završi.

On je dodao da ih očekuju ustavne promjene.

Na pitanje novinara da li ispunjavanje obaveza prema NATO-u otežava ulazak prosrpskih stranaka u Vladu, Krapović je kazao da neispunjavanje obaveze dovodi do kazne, a to se do sad nije desilo.

"Crna Gora nosi svoj teret unutar onoga što joj je zadato. Čini mi se da je to, makar sa aspekta Ministarstva odbrane, dobro urađeno", rekao je i dodao da Crnu Goru ništa ne ometa u nošenju tereta.

Lajčak je rekao da "imamo novu situaciju i novi zamajac" za Zapadni Balkan na evropskom putu.

"Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. BiH je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH", dodao je.

Krapović je rekao da ono što radi većina je da doprinosi pomirenju društva.

"Nijedna odluka nije donesena da se napravi šteta, pogotovo ne članici EU kao što je Hrvatska. Sa njima dijelimo dio istorije. Ministar spoljnih poslova Hrvatske je kazao da 30 godina nije riješeno nijedno otvoreno pitanje Hrvatske i Crne Gore. To je naslijeđeno od prethodne vlasti. U ime Vlade i u ime partije koji predstavljam, želim da kažem da će se svaki zločin i genocid nazvati pravim imenom", poručio je Krapović.

Na pitanje moderatorke Jasmine Kos, da je premijer Hrvatske rezoluciju o Jasenovcu okarakterisao kao instrumetalizaciju druge države, Krapović je rekao da Crna Gora donosi svoje odluke, te da se radi o nastavku osude svih zločina.

Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.

"Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je, imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije", dodao je.

Kaže i da godinu dana nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.

"EU je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose", naveo je.

"Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih", kazao je Lajčak.

Ministar odbrane Dragan Krapović rekao je da, kad su u pitanju planovi na unutrašnjem planu, kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Smatra da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.

"Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore", dodao je.

Krapović je rekao da vidi kao prijetnju maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.

"Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakium, biće ispunjen od strane trećih strana", poručio je.

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak kazao je da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.

Na ponovljeno pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju, Milatović je kazao da je bitnije pitanje ko će sa principima "od kojih ne odustaje" - Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio "nekadašnjeg građanskog bloka".