UŽIVO Tramp održao pobjednički govor: Ušli smo u istoriju, ovo će biti zlatno doba Amerike
U Sjedinjenim Američkim Državama održani predsjednički izbori, na kojima su kandidati bili Kamala Haris iz Demokratske partije i Donald Tramp iz Republikanske partije. Za pobjedu je potrebno 270 elektorskih glasova. Rezultati anketa su pokazivali da su kandidati bili skoro izjednačeni. Potpredsjednički kandidat Kamale Haris je Tim Volc, a Donalda Trampa - Džej Di Vens. Sva dešavanja pratite uživo na portalu Vijesti.
Kompanija "Edison riserč" sprovela je anketu kako se osjećaju građani u američkoj državi Pensilvaniji, prenosi agencija Rojters.
47 posto glasača u Pensilvaniji reklo je da ima povoljno mišljenje o Donaldu Trampu, u poređenju sa takođe 47 posto koliko ih je to reklo u izlaznoj anketi kompanije "Edison riserč" iz 2020. godine. 51 posto ga je sada ocijenilo nepovoljno, u poređenju sa 52 posto u 2020.
46 posto glasača u Pensilvaniji reklo je da ima povoljno mišljenje o Kamali Haris, u poređenju sa 50 posto koji su to isto rekli za predsjednika Džozefa Bajdena u izlaznoj anketi iz 2020. godine kada je on bio kandidat Demokratske stranke.
53 posto je sada imalo nepovoljno mišljenje o Haris, u poređenju sa 49 posto koji su Bajdena tako ocijenili 2020.
Kompanija "Edison riserč" sprovela je anketu kako se osjećaju građani u američkoj državi Viskonsin, prenosi agencija Rojters.
44 posto glasača u Viskonsinu reklo je da ima povoljno mišljenje o Donaldu Trampu, u poređenju sa 43 posto koliko ih je to reklo u izlaznoj anketi kompanije "Edison riserč" iz 2020. godine. 52 posto ga je sada ocijenilo nepovoljno, u poređenju sa 55 posto u 2020.
47 posto glasača u Viskonsinu reklo je da ima povoljno mišljenje o Kamali Haris, u poređenju sa 52 posto koji su to isto rekli za predsjednika Džozefa Bajdena u izlaznoj anketi iz 2020. godine kada je on bio kandidat Demokratske stranke.
52 posto je sada imalo nepovoljno mišljenje o Haris, u poređenju sa 46 posto koji su Bajdena tako ocijenili 2020.
Kompanija "Edison riserč" sprovela je anketu kako se osjećaju građani u američkoj državi Nevadi povodom kandidata za predsjednika SAD, prenosi agencija Rojters.
47 posto glasača u Nevadi reklo je da ima povoljno mišljenje o Donaldu Trampu, u poređenju sa 48 posto koliko ih je to reklo u izlaznoj anketi kompanije "Edison riserč" iz 2020. godine. 52 posto ga je sada ocijenilo nepovoljno, u poređenju sa 50 posto u 2020.
44 posto glasača u Nevadi reklo je da ima povoljno mišljenje o Kamali Haris, u poređenju sa 52 posto koji su to isto rekli za predsjednika Džozefa Bajdena u izlaznoj anketi iz 2020. godine kada je on bio kandidat Demokratske stranke.
55 posto je sada imalo nepovoljno mišljenje o Haris, u poređenju sa 47 posto koji su Bajdena tako ocijenili 2020.
Kandidati na predsjedničkim izborima u SAD gdje je danas u toku glasanje, oborili su rekord u prikupljanju sredstava, prikupivši ukupno 15,9 milijardi dolara, saopštila je organizacija Open Sikrets (OpenSecrets) koja je sakupila podatke.
To se odnosi na predsjedničke kandidate, demokratkinju Kamalu Haris i republikanca Donalda Trampa, kao i na one koji se kandiduju za mjesto u Kongresu. Premašen je prethodni rekord postavljen 2020. godine, koji je iznosio 15,1 milijardu dolara.
To je više nego dvostruko više od izbornog ciklusa 2016, kada je potrošeno 6,5 milijardi dolara.
Što se tiče trke za Bijelu kuću, potpredsjednica Kamala Haris je ta koja je privukla najviše sredstava, sa prikupljenih više od milijardu dolara, a mali donatori imali su doprinos do 40 odsto. Tome je dodato 586 miliona od političkih komiteta koji je podržavaju.
Njen rival Tramp je prikupio 382 miliona dolara, od kojih 28 odsto dolazi od malih donatora. Odbori za podršku prikupili su 694 miliona dolara. Najveći donator je Timoti Melon, 81-godišnji bankar koji je dao 197 miliona dolara republikanskim kandidatima i Trampu.
Nekoliko ličnosti, Ričard i Elizabet Juhlejn, Mirijam Adelson, Ilon Mask i Kenet Grifin takođe su dali više od 100 miliona dolara republikancima.
Sa demokratske strane, Majkl Blumberg je glavni donator sa 93 miliona dolara. Džordž Soroš je dao 56 miliona dolara preko svog odbora za podršku.
Najveći dio iznosa, 10,5 milijardi dolara, potrošeno je na reklamne kampanje.
Kampanje Trampa i Haris potrošile su ukupno 2,6 milijardi dolara na oglašavanje od marta do 1. novembra. Ukupno 1,6 milijardi dolara je potrošeno za Haris i 993 miliona dolara za Trampa.
Poruke koje je prenijela Kamala Haris uglavnom se tiču poreza, prava na abortus, zdravlja i ekonomije. Tramp se fokusirao na imigraciju, inflaciju, kriminal, poreze i ekonomiju.
Iako Amerikanci sve više vremena provode na internetu, društvene mreže su činile samo 17 odsto reklamne potrošnje dva predsjednička kandidata.
(Beta, Ne.V.)
Prve izlazne akneket američke televizije CNN pokazuju da su ljudi prilično pesimistični stanjem u SAD.
Sedam posto građana je entuzijastično, 19 posto je zadovoljno, 43 posto je nezadovoljno, a 29 posto je ljutito.
CNN je pitao građane da li su najbolji dani Amerike u budućnosti ili prošlosti - 61 posto je reklo da su najbolji dani Amerike u budućnosti, a 34 posto da su u prošlosti.
Što se tiče popularnosti aktuelnog predsjednika SAD Džozefa Bajdena, 58 odsto ga podržava, a 41 odsto ne.
Pobjednik današnjih predsjedničkih izbora u SAD upravljaće nacijom od više od 330 miliona ljudi, ali će ishod gotovo sigurno zavisiti od samo nekoliko desetina hiljada glasača, malog dijela stanovništva u šačici saveznih država.
To je zato što je ove godine situacija neizvjesna u samo sedam od 50 država, dok su sve ostale, prema anketama, ubjedljivo naklonjene demokratama ili republikancima.
Među tih sedam ključnih država, najnaseljenija Pensilvanija se ističe kao ona koja će najvjerovatnije odlučiti da li će kandidat Demokratske stranke Kamala Haris ili republikanac Donald Tramp biti sljedeći predsjednik.
Agencija Rojters piše da su to pokazale i strategije kandidata, koji su veliku većinu sredstava za oglašavanje i događaja u kampanji usmjerili na ovih sedam država koje osciliraju između dvije političke stranke.
Za razliku od izbora za druge savezne kandidate i državne funkcije, predsjednički izbori u SAD se ne zasnivaju isključivo na broju glasova. Umjesto toga, koristi se sistem poznat kao Elektorski koledž, gdje kandidat koji pobijedi u svakoj državi, kao i u Vašingtonu D.C., dobija elektorske glasove te države, koji su uglavnom zasnovani na broju stanovnika.
Kandidatu je potrebno da osvoji većinu od 538 elektorskih glasova - 270 - što je moguće čak i kada izgubi na nivou ukupnog nacionalnog glasanja, kao što se desilo Trampu kada je pobijedio na izborima 2016. godine.
U slučaju neriješenog rezultata od 269-269, Predstavnički dom SAD bira pobjednika, pri čemu delegacija svake države dobija jedan glas. Analitičari kažu da bi taj scenario vjerovatno bio u korist bivšeg predsjednika Trampa.
Ako sve države osim kolebljivih glasaju prema očekivanjima, to bi Kamali Haris donijelo 226 elektorskih glasova, a Trampu 219, dok bi preostalih 93 glasova bilo neizvjesno.
Za sedam država nije poznato kakvu odluku će donijeti, a to je trio takozvanog Pojasa rđe - Mičigen, Pensilvanija i Viskonsin, te kvartet Pojasa sunca - Arizona, Džordžija, Nevada i Sjeverna Karolina.
Na izborima za predsjednika SAD izjašnjavali su se i stanovnici američke prijestonice. Kandidatu koji osvoji najviše glasova u Vašingtonu, koji većinski podržave demokrate, pripadaju samo tri elektorska glasa. Glas Amerike je sa nekim biračima, koji su glasali u biblioteci "Martin Luter King, razgovarao o tome šta očekuju od izbora.
Na osnovu čega se određuje ko će da bude novi predsjednik SAD?
Kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp izjavio je danas da bi bio spreman da prizna poraz ukoliko izbori budu fer.
Demokratska kandidatkinja Kamala Haris pozvala je ranije danas Amerikance da "izađu i glasaju" tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji.
Očekuje se da će sedam saveznih država odrediti ishod američkih predsjedničkih izbora.
Sve što treba da znate o izbornom danu i noći u SAD pročitajte OVDJE
Pogledajte biografije predsjedničkih kandidata:
( Ne.V., B.R., S.S. )