Denis Jaroslavski je ljut.
Kao komandant ukrajinske Specijalne izviđačke jedinice borio se u jesen 2022. godine u iznenadnoj ukrajinskoj ofanzivi u Harkovu koja je potisnula prvobitnu rusku invaziju nazad sve do granice.
Ali sada se Denis i njegovi ljudi suočavaju se mogućnošću da će morati da ponove sve to ispočetka.
Ruske snage su posljednjih dana ostvarile male, ali značajne prodore duž granice u Harkovskoj oblasti.
Njihovi prodori duboki su svega nekoliko kilometara, ali pokrivaju oko 100 kilometara ukrajinske teritorije.
- Stanje na frontu se pogoršalo, povukli smo se, kaže ukrajinski komandant
- Rusi kažu da napreduju oko Harkova, Ukrajinci udaraju po Belgorodu
- Da li bi Rusija ove godine mogla da porazi Ukrajinu
- Otkrivena velika korupcija u vezi sa oružjem u Ukrajini, kaže tajna služba
Na bolje čuvanom istoku Ukrajine, Rusiji su bili potrebni mjeseci da postigne isto.
Denis želi da zna šta se desilo sa ukrajinskom odbranom.
„Nije postojala prva linija odbrane. Vidjeli smo to. Rusi su samo ušetali. Samo su ušetali, bez ikakvih minskih polja", kaže on.
On mi pokazuje snimak sa drona nastao prije nekoliko dana na kojem se vidi kako kolona ruskih trupa neometano prelazi granicu.
Kaže da su zvaničnici tvrdili da se odbrana podiže uz ogromne troškove, ali prema njegovom mišljenju, ta odbrana naprosto ne postoji.
„To je bio ili čin nemara ili korupcije. To nije bio neuspjeh. Bila je to izdaja."
Svi su znali da će najvjerovatnije doći do ovog upada.
I ukrajinske i zapadne obavještajne službe su znale da Rusija gomila snage se druge strane granice - uz procjene da je tu sakupila i do 30.000 vojnika.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin takođe je javno saopštio cilj da stvori tampon zonu unutar Harkovske oblasti kako bi zaštitio rusku teritoriju od ukrajinskih artiljerijskih napada.
Ali izgleda da je Ukrajina bila nepripremljena - uprkos negiranjima zvaničnika.
Denis, koji je govorio iz parka u Harkovu, kaže da će u roku od sat vremena biti ponovo na prvoj liniji fronta sa svojim ljudima blizu grada Vovčanska, svega pet kilometara od ruske granice.
Ruske trupe su navodno već stigle do oboda grada.
Denis mi kaže da strahuje da bi on uskoro mogao ponovo da se nađe u ruskim rukama.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Posjetili smo grad ranije, pridruživši se lokalnom policajcu Alekseju, koji je okupljao stanovnike koji su željeli da odu na sigurno.
Vozio je brzo da bi izbjegao ruske dronove koji su im letjeli iznad glava i stalnu baražnu artiljerijsku vatru.
Grad je prije rata imao oko 20.000 stanovnika.
Većina je otišla na početku rata i taj broj je spao na 3.000 stanovnika, ali još stotine su počele da odlaze u posljednjih nekoliko dana.
„Lakše im je da odu sada, prije nego što poginu ili budu ranjeni", Aleksej kaže:
U Harkovu, Rusija koristi dobro poznate taktike za prodor, pretvarajući ukrajinske gradove i sela u ruševine.
Aleksej procjenjuje da Rusija svakih sat vremena ispaljuje oko 50-60 granata na grad.
A tu su potom i jedreće bombe, koje se ispaljuju iz ruskih lovaca desetinama kilometara od prve linije fronta, daleko od domašaja ukrajinske svedene protivvazdušne odbrane.
Rusija ispaljuje oko 100 jedrećih bombi dnevno duž fronta dugog 1.000 kilometara.
Čuli smo pet, šest njihovih vrisaka nalik zvuku mlaznog motora u roku od sat vremena, nakon kojih su uslijedile eksplozije od kojih se zatresla zemlja.
Sergejevu kuću je uništila jedna takva jedreća bomba.
Stojeći u ruševinama iz kojih kulja dim rekao mi je da je njegova supruga Svetlana bila teško ranjena u napadu.
On je negovao rane na vlastitim rukama, spržene u eksploziji.
Rekao mi je da bi volio da ode, „ali šta mogu da uradim?".
Pokazao mi je na tri svoje koze koje nije želio da ubije.
Nekim čudom su uspjele da prežive, zajedno sa njegovom mačkom.
Sergeju je teško da se oprosti od posljednje imovine.
Većina onih koji su ostali u Vovčansku su stariji i siromašni građani.
Ali 65-godišnjem Aleksandru je dosta svega.
Gledali smo ga kako se krsti, ostavljajući dom u kojem je odrastao.
Nježno je dodirnuo zemlju, podigao dvije torbe i ušao u policijsko vozilo.
Rekao je da želi da ide u Nemačku, ali da nema pojma kako da stigne tamo.
Otvaranje novog fronta ovdje na sjeveru znači opterećivanje ograničenih ukrajinskih resursa.
Američko odlaganje odobrenja dodatne vojne pomoći dovelo je do nestašice municije u Ukrajini.
U prosjeku, Ukrajina može da ispali svega jednu artiljerijsku granatu na svakih ruskih deset.
To se sada polagano rješava, sa američkom pomoći koja uskoro pristiže.
Ali harkovska ofanziva takođe ističe probleme koje je sama Ukrajina presporo rješavala, kao što je mobilisanje dovoljno trupa i izgradnju adekvatnih odbrambenih linija.
Pojačanje koje se šalje u Harkov moralo je da bude povučeno sa drugih djelova fronta i iz ograničenih rezervi.
Ukrajinski zvaničnici i dalje insistiraju na tome da gradu Harkovu ne preti kopnena invazija.
Ali što više budu Rusi prodirali, vjerovatnije je da će naći u dometu ruske artiljerije.
U parku u Harkovu, Denis kaže kako vjeruje da će ruske snage pokušati da se usredsrede na Istok i zauzimanje čitavog Donbasa.
Ali on kaže da Rusija takođe pokušava da iskoristi ukrajinske slabosti na čitavih 1.000 kilometara fronta.
U Harkovu su pronašli jednu.
„Naravno da sam ljut", kaže Denis.
„Kad smo branili ovu teritoriju 2022. godine, izgubili smo hiljade ljudi. Rizikovali smo vlastite živote.
„A sada ponovo gubimo ljude jer neko nije podigao utvrde."
Pogledajte video sa početka rata 2022: BBC ekipa na prvoj liniji fronta u Harkovu
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Bonus video:
