„Svaki je lijek otrovan, samo o dozi zavisi hoće li to zaista biti.“ (Paracelsus, 1493-1541. godine)
Današnja društveno-materijalna situacija uzrokuje, naročito kod mladih, labilno stanje duha i svijesti navodeći ih na pogubnu samomedikaciju. Taj momenat je iskorišćen da se prihvate zablude o „sveiscjeljujućoj“ biljci koju nam „brane razne tajne organizacije kako bi stale na putu naše dugovječnosti“.
Kako bi na pravi način razumjeli primjenu neke supstance moramo se složiti da ukoliko nas blago boli zub nećemo uzeti morfijum (u Engleskoj, bolesnicima sa jakim bolom se daje heroin) a ako imamo težak oblik glaukoma može nam biti prepisan fluostigmin (nekada se koristio kao bojni otrov). Stoga, da bi neka supstanca postala lijek treba da se dokaže njeno izlječujuće dejstvo, pri čemu mora da postoji odnos koristi i štetnosti toga lijeka.
Medicinski kanabis je do sada registrovan, u pojednim državama, za liječenje mučnine i povraćanja kod pacijenata na hemoterapiji, oboljelih od HIV/AIDS i tretiranje bola i mišićnog spazma. Istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu, Journal of the American Medical Association, ukazalo je da postoje dokazi za primjenu kanabioida u tretmanu hroničnog bola i spazma, ali da je njihova primjena u terapiji mučnine i povraćanja, kao posljedice hemoterapije, dobijanja težine kod oboljelih od HIV-a i Turetovog sindroma neopravdana, zbog slabog dejstva i čestih neželjenih efekata. (Cannabinoids for Medical Use: A Systematic Review and Meta-analysis, JAMA., 2015)
Marihuana dokazano, toksično utiče na hipokampus (dio mozga povezanim sa pamćenjem i prostornom orijentaciom), amigdalu (dio mozga značajan za emocionalni život) i cerebralni korteks (spoljašnji sloj mozga važan za memoriju, pažnju, mišljenje i svijest). (Cannabis and the brain, BRAIN., 2003)
Ovo za posljedicu ima: Blago smanjenje koeficijenta inteligencije kod adolescenata koji su koristili marihuanu i značajno smanjenje IQ-a kod regularnih korisnika. Istraživanje je sprovedeno u trajanju od 25 godina nad 1.000 pojedinaca. (Early-Onset, Regular Cannabis Use Is Linked to IQ Decline, NIDANotes, 2013.)
Povećanu vjerovatnoću javljanja mentalnih oboljenja. (Psychotic experiences are linked to cannabis use in adolescents in the community because of common underlying environmental risk factors, Psychiatry Res., 2015.)
Upotreba u „rekreativne“ svrhe, kao socijalni antidepresiv, vodi produbljenju emocionalno-socijalnog problema, što je dokazno istraživanjem američke Akademije nauka. Ovo istraživanje je dokazalo zašto su korisnici marihuane skloniji depresiji, anksioznosti, razdražljivosti a i povećano osjetljivi na stres. (Regular marijuana users may have impaired brain reward centers, PNAS, 2014.)
Šta god radili u životu, morate prema sebi ostati iskreni. Ne zaboravite da su, početkom prošlog vijeka, cigarete bile preporučivane za kašalj i zaštitu grla.
Kanabis za sigurno ima veliki medicinski potencijal, ali samo kod teških oboljenja zbog svojih snažnih neželjenih efekata.
Bonus video:
