Kao i svaki diplomirani student pitala sam se i šta dalje... Ja sam se odlučila za magistarske studije u Kluž Napoku. Mnogi su me pitali zašto baš Kluž. Iz prostog razloga što se u ovom gradu ne možete osjećati kao stranac. Na ulici se čuju gotovo svi svjetski jezici dok se mogu vidjeti razni prolaznici koji ponosno nose određene dijelove svojih tradicionalnih kostima, oslikavajući upadljive kulturološke razlike koje se izuzetno cijene i njeguju u ovom gradu. Ovdje se niko ne osuđuje na rasnoj, vjerskoj ili polnoj osnovi, već vladaju harmonija i sklad usred svih tih kontrasta kojim Kluž obiluje.
Ipak bih se osvrnula na komentare državljana svoje zemlje upućene prije mog polaska u Rumuniju.
“Pa zar ideš tamo gdje žive samo Cigani i oni koji su toliko očajni da su do nedavno dolazili kod nas da rade teške građevinske poslove ne bi li zaradili koru hljeba?’’ Ipak, neki nepogrešivi osjećaj, nazvaću ga sopstvenom intuicijom, govorio mi je da se ne osvrćem na komentare već da ga pratim kako bih se konačno osjećala ispunjeno.
Prva razmjena u kojoj sam učestvovala odvela me u Alba Juliju, predivan rumunski gradić, od ogromnog istorijskog značaja za zemlju. Zahvaljujući tom Erasmus iskustvu, ponosno mogu reći da sam evoluirala u osobu otvorenog uma, spremnu da se suoči sa raznim izazovima i da se prilagodi različitim kulturološkim kontekstima. Na površini od 103 km² sam pronašla ljubav kao i prijatelje za čitav život, zbog kojih sam se opet vratila u ovu zemlju, ali ovog puta, u drugi grad, Kluž, u grad u koji sam se zaljubila na prvi obilazak. Jednodnevni boravak u Klužu je bio sasvim dovoljan da bi me opila ta internacionalna atmosfera koja vlada u ovom kosmopolitskom gradu. Boemski kafići, međunarodni muzički i filmski festivali, kao i uzbudljiv noćni život čine Kluž gradom koji jednostavno ima dušu.
Kluž Napoka, srce Transilvanije, drugi grad po broju stanovnika u Rumuniji, povezan sa najvećim svjetskim metropolama zahvaljujući velikom broju međunarodnih letova, predstavlja nezaobilaznu destinaciju ne samo za mnogobrojne turiste, već i za strane studente željne da napuste svoju zonu komfora i spremne da se otisnu u svijet. Tako više od 10 000 stranih studenata naziva Kluž svojim drugim domom. Ovdje trenutno postoji 11 univerziteta na kojima studira preko 100 000 studenata. Upravo zbog toga Kluž nosi titulu evropske prestonice mladih.
Nazivamo ga srcem Transilvanije, jer se nalazi baš u centralnom dijelu zemlje, na raskršću mnogobrojnih nacionalnih i međunarodnih puteva. Ovdje nećete naći srednjovjekovne mistične dvorce i palate Transilvanije o kojima su toliki autori pisali, ali ovaj grad definitivno posjeduje poseban šarm i odmah ćete biti zaraženi njime. Grad koji nikad ne spava, vrvi od mladih ljudi, željnih da se opuste nakon napornih ispita i prepuste klužanskoj noćnoj idili. Zato ih ovaj grad upravo nagrađuje brojnim dešavanjima, koncertima, festivalima, raznim aktivnostima koji čine da se kako domaća populacija tako i stranci osjećaju kao kod kuće. Tako sam bila u prilici da prisustvujem festivalu hrane, piva, filmskom festivalu, festivalu organizovanom povodom Međunarodnog dana djece itd.
Posebnu čar je imao Božićni bazar koji je svjetlucajući krasio glavni trg, sa predivnim klizalištem koje je okruživalo čuvenu statuu Mateja Korvina, ugarskog kralja, dok se iz drvenih kućica pružao miris kako tradicionalnih tako i internacionalnih jela koji me mamio ka njima. Sva ta čarolija ne bi bila potpuna bez novogodišnje melodije koja je doprinosila činjenici da se osjećam kao statista u nekom novogodišnjem filmu.
Brzi razvoj finansijskog sektora ove zemlje i sama činjenica da jedna od pet banaka ove zemlje (Banca Transilvania) ima sjedište baš u Klužu, učinili su ovaj grad finansijskim centrom Rumunije. U Klužu je skoncentrisana i glavna IT aktivnost u zemlji, što ga čini i rumunskim tehnopolisom.
Kontrast arhitektonskih stilova ovog grada odražavaju bitne istorijske momente kroz koje je prošla Transilvanija. Tako da se možete stresti sa monumentalnim građevinama austrougarskog stila, ali i sa svirepim, komunističkim zgradama koje govore o teškim trenucima za rumunski narod tokom vladavine Čaušeskua.
Treba pomenuti da je rumunska populacija izuzetno pobožna, pa je ovaj narod opsjednut gradnjom crkava. U prosjeku, u ovoj zemlji svakog mjeseca nikne 10 crkava. Ni Kluž nije izuzetak, tako na svakih 300 m nailazite na poneku crkvu koja zaista izgleda monumentalno i gorostasno.
Ono što me posebno oduševilo je to što sam zapazila brojne sličnosti između rumunskog i ostalih balkanskih naroda, pa su i oni jednako topli, srdačni i gostoljubivi kao i naš narod, što ih definitivno izdvaja od ostalih “evropskih zemalja”. Zato uprkos činjenici što sam 902,4 km daleko od svoje porodice i svojih najdražih, ja Kluž danas nazivam svojim domom.
Bonus video:
