Ulica Njegoševa u strogom centru Nikšića i u njoj- čuvena zgrada Desetka.
Spolja poput tvrđave, u unutrašnjosti krije mrak, vlagu, memlu, zajednički wc i čučavce.
"Željezara naša, zgrada naša, a mi smo zgradini i Željezarini. Staramo zajedno i penzionišemo se, cio život nam je tu sveden", kazao je predsjednik stanara Desetke, Milan Bajović.
"Pojedini ljudi ovdje, njih pet porodica, koliko toliko su udostojili uslove za život. Ostalo ništa- niti kupatila, niti wc-a, uslovi su katastrofa. Ja se prva u 21. vijeku kupam u banji, žalosno", kazala je stanarka Bulica Čupić.
Zgrada je napravljena daleke 1956. godine, a stambene jedinice su dodijeljene samcima- radnicima Željezare, kao prelazno rješenje do trajnog rješavanja stambenog pitanja. Prodajom fabrike i podjelom imovine, zgrada je pripala MMK standardu, koji je potom kupila nikšićka firma Komp komerc Ranka Jovovića, a oni su zbog poreskog duga zgradu prepisali Ministarstvu finansija. Te promjene su se loše odrazile na život stanara koji su ostajući ovdje po 20 i više godina osnovali porodice, ali su im zbog neriješenog vlasništva ruke svezane.
"Da krenem sad nešto da radim, odmah stopiraju, kao što su neke. Bio je haos po zgradi. Došli iz opštine, stopirali, kažu nelegalna gradnja, ovako ćutiš i trpiš, neće da rješavaju ništa", kazala je Čupić.
"Masu i masu puta vodili razgovore, jer je bila neregulisana struja, pa voda, sad je to manje-više riješeno. Imamo problem sa grijanjem", kazao je Željko Bulatović, stanar.
Onemogućeno im je da se griju na drva jer su dimnjaci na zgradi uništeni, a osim toga imaju problem i sa kanalizacijom.
Na potezu je opština Nikšić, kojoj je, kako kažu, naloženo da riješi imovinsko-pravna pitanja, ali se stvar dugo oteže, a stanari ne pristaju na predloženi model- da budu zakupci, podsjećajući da su iz Željezare otišli bez stambenog kredita.
"Tražili smo i tražimo da prostor koji imamo otkupimo, da brinemo o imovini, da se to jednom reguliše, s opštinom, državom, nemam pojma više s kim", kazao je Bajović.
Desetka je dom za 40-ak porodica, od kojih je polovina stalno nastanjena, a na korišćenje imaju jednu ili dvije sobe. Kažu da su ih do sad branili i sudskim putem.
"Neko je pokušao preko opštine da nas na prvostepenu i drugostepenu komisiju iseli, međutim nije im uspjelo. Kasnije je otišlo Upravnom sudu i on je bio na našoj strani", kazao je Bajović.
Stanari koji su od opštine udaljeni svega stotinjak metara apeluju na predsjednika Veselina Grbovića da im se što prije obrati sa predlogom da otkupe stanove koji su, kako kažu, sve što imaju.
Bonus video:
