Šta za građane donosi potencijalna privatizacija zdravstenog sitema, veliko je pitanje. Pogotovo nakon što je kompanija VGH prošle sedmice najavila da je zainteresovana da ulaže u javno zdravstvo i njime upravlja. Taj projekat bi vrijedio 375 miliona eura, a VGH bi narednih 30 godina upravljala bolnicama u Crnoj Gori. Za Adisa Balotu, čelnika Fonda zdravstva iz SDP-a, to nije dobra ideja.
"Takav model, model saradnje privatno - javnog partnerstva u osnovnom paketu usluga ne poznaje trenutno ni jedna država u Evropskoj Uniji. Osnovni paket usluga ne dozvoljava ovakav koncept upravljanja, jer ukoliko dolazi do privatnog profita, do privatnih biznisa u okviru ovog segmenta, počinje trka za novcem", smatra Adis Balota, direktora Fonda zdravstva.
A trka za novcem nije i ne može biti dobra za naše građane, smatraju u Sindikatu doktora medicine, koji okuplja skoro devet stotina ljekara.
"Smatramo da zdravlje građana ne može da bude predmet koncesija, s obzirom da je zdravstveni sistem jedne zemlje jedan od osnovnih stubova društva, vi ne možete privatizovati zdravstveni sistem, pravosuđe i prosvjetu, jer time gubite nezavisnost", navodi Milena Popović Samardžić iz Sindikata doktora medicine.
Dodatnu sumnju na sve bacilo je to što, prema pisanju Vijesti, kompanija VGH nema nikakvog iskustva u upravljanju bolnicama i nije registrovana na Malti, a dvije godine nakon potpisivanja ugovora sa Vladom te države, nije zaživio projekat upravljanja tamošnjim bolnicama. Ministar zdravlja, s druge strane, poručuje da nije zabrinut.
"Ono što ja znam sa komunikaciji sa ljudima sa kojima sam bio za ovih desetak dana, projekat se na Malti realizuje, s druge strane, stvarno ne znam za nikakva dešavanja u vezi sa tim poslom na Malti, ali generalno, korupcije nema bez države, prema tome, svak o svom poslu ili o svome obrazu treba da vodi računa", navodi Šegrt.
Međutim, u Sindikatu doktora medicine ne kriju skepsu.
"Vitals Global Heltchare je kompanija čiji je kapital nepoznat, porijeklo njihov kapitala je nepoznato, njihova vlasnička struktura je takođe nepoznata, to je firma koja se dovodi u vezu sa kompanijama iz of šor zone, što baca sumnje na cijeli projekat", dodaje Popović Samardžić.
U Fondu zdravstva kažu da bi se eventualno moglo pregovarati o onim uslugama koje država ne može da obezbjedi.
"Možemo da govorimo o zdravstvenom turizmu, možemo da govorimo i o estetskoj hirurgiji, nekim drugim granama i tu se može govoriti o potrebi za privatno javnim partnerstvom, što se tiče osnovnog paketa usluga u Domovima zdravlja, nijedna pametna država to ne bi smjela da dozvoli", kazao je Balota.
Naša država ipak ide u nastavak ove priče, najavljuje ministar.
"Sada radimo na osnovu njihove inicijative pripreme za raspisivanje tendera, biće javna rasprava prije tendera, a onda će sve biti transparentno, tako da mene to ne brine", kaže Šegrt.
Doktora Predraga Bajića iz Centra za abdominalnu hirurgiju Kliničkog centra, brine to što je u posljedjih 20 godina došlo do urušavanja zdravstvenog sistema.
"Od 96 godine kada je počela laparaskopska hirurgija u Crnoj Gori i kada je urađena žučna kesa, mi nismo odmakli dalje, mi ne izvodimo operacije na debelom crijevu, na želucu, znači nema sistemskog planiranja i razvoja zdravstva."
Šta čeka pacijente iz Crne Gore, jednačina je sa više nepoznatih. Sa nedovoljnim ulaganjima i lošim planiranjem, čini se, ništa dobro.
Bonus video:
