Apelacioni sud objavio je obrazloženje presude Rožajcima Safetu, Amini i Mersudinu Kaliću, kojom su oni pravosnažno oslobođeni optužbe da su oprali skoro osam miliona eura stečenih prodajom droge.
Sud je utvrdio da taj novac potiče od poslova njihovih firmi, kredita i prodaje vozila i nekretnina. Takođe, utvrđeno je da su Kalići imali stvarne račune i nisu imali špekulativne transakcije niti poslovali preko of šor kompanija. Finansijskim vještačenjem ipak nije utvrđeno porijeklo 3 i po miliona eura ali sud tvrdi da to što nemaju dokumentaciju za te pare, ne znači da su ih Kalići stekli na nelegalan način. Ako se budu žalili, ovaj slučaj mogao bi koštati državu milione eura a još se ne poteže pitanje odgovornosti tužilaca koji su vodili ovu propalu optužnicu.
Žalba je neosnovana. Tim riječima počinje obrazloženje odluke Apelacionog suda kojom su najpoznatiji Rožajci – Safet Kalić, njegova supruga Amina i brat Mersudin pravosnažno oslobođeni optužbe za pranje novca stečenog prodajom droge. Na desetak stranica, sudije Apelacionog suda dali su svoje viđenje ovog slučaja i zbog čega ni po njima nema dokaza da je rožajska trojka od 2005. do 2011. godine oprala 7,7 miliona eura.
"Da finansijskim vještačenjem nije potvrđeno da bilo koji iznos novca koji je istraživao kod privednih subjekata - optuženih, potiče od krivičnog djela, a posebno ne od trgovine narkoticima od strane Kalić Mersudina za koju trgovinu je osuđen u Njemačkoj 1996.godine na kaznu zatvora u trajanju od 11.godina, nakon čega je deportovan iz te države, pri čemu je prvostepeni sud, pravilno cijenio nalaz i mišljenje vještaka finansijske struke V.M. kao stručan, jasan i baziran na pravilima nauke", navodi se u obrazloženju.
Pravila finansijske nauke u ovom slučaju primjenjivana su na milionskim iznosima koji su ostvarivale Kalićeve firme. U većem dijelu, stoji u obrazloženju, potvrđeni su pravni osnovi transakcija kroz prihode od dnevnih pazara, dobijenih kredita, prodaje nepokretnosti i pokretnih stvari. To što se vještak nije mogao izjasniti o porijeklu ukupno tri i po miliona koliko je Kalićima uplaćeno kao pravnim i fizičkim licima, ni za ovaj Sud ne znači da je stečen krivičnim djelom.
"Nepostojanje odgovarajuće dokumentacije sama po sebi ne znači i automatski da je novac nelegalan i da isti ima porijeklo iz konkretnog krivičnog djela. Naprotiv, optuženi su u poslovanju svojih povezanih privrednih društava, sem novca ostvarenog obavljanjem registrovane djelatnosti koristili novac od prodaje vozila, stanova, zemljišta, željeza i zakupnine, koje radnje su dokazane odgovarajućim pisanim dokazima i iskazima svjedoka", navodi se u obrazloženju.
Da li svjesno da im je optužnica doživjela krah, Tužilastvo je žalbom tvrdilo da je Sud bio u obavezi da provjeri i od kojih sredstava su Kalići, koji nijesu bili u stalnom radnom odnosu, za enormno velike iznose kupili jahtu, stan na Svetom Stefanu, poslovne prostore. Na takve navode sudije su Tužilaštvu, reklo bi se, održale osnovnu lekciju.
"Optuženima se ne stavlja na teret da su novac, dobijen od prodaje vozila koja su kupili novcem pribavljenim krivičnim djelom, za koja je presudom Pokrajinskog suda u Ahenu Kalić Mersudin oglašen krivim, stavili u legalne novčane tokove, već se optuženima stavlja na teret da su novac stečen prodajom droge uveli u legalne novčane tokove. U tom pravcu neosnovani su navodi žalbe tužioca kada navodi da je činjenično stanje time ostalo nepotpuno utvrđeno, jer činjenice na koje se tužilac poziva u žalbi nisu bile predmet konkretne optužnice, kada bi postojala obaveza suda da utvrđuje postojanje ili nepostojanje tih činjenica", navodi se u obrazloženju.
A onda je stigla još jedna – o osnovnim elementima krivičnog djela pranje novca.
"U poslovanju optuženih kao fizičkih lica i sa njima povezanih pravnih subjekata korišćena su stvarna imena, oni su bili stvarni imaoci računa sa potpunom i provjerenom identifikacijom, nijesu korišćeni berzanski poslovi, poslovi osiguranja, klirinški poslovi, nijesu korišćene of šor kompanije, šifrovani računi, tuđa imena, nijesu vršeni transferi višeslojnog prenosa sredstava sa inostranstvom i domaćim kompanijama, što je sa pozicije propisa o pranju novca bitna činjenica da su poslovi preko pravnih lica radjeni javno.... Istovremeno od strane banaka preko kojih su poslovali optuženi i njihova privredna društva, Uprava za sprečavanje pranje novca nije obavještavana o bilo kakvim sumnjivim transakcijama", navodi se u obrazloženju.
Iz Tužilaštva su TV "Vijesti" saopštili da su u toku prošle sedmice dobili odluku Apelacionog suda i da je analiziraju pa zato nisu odgovorili da li će preispitati postupanje tužilaca koji su bili zaduženi za ovaj slučaj, a koji će građane Crne Gore, po svemu sudeći koštati nekoliko miliona eura.
Bonus video:
