Crna Gora će, nakon dobijanja nove vlade, proces evropskih integracija nastaviti većom dinamikom i sa boljim rezultatima, ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), Aleksandar Andrija Pejović.
On je, na javnoj debati „Pregovori o pristupanju Crne Gore EU – Četvrta godišnica uspješnog rada“, kazao da nakon izlaska Velike Brianije iz EU podrška u Crnoj Gori stoji na stabilne dvije trećine.
U predizborno vrijeme, kako je naveo Pejović, sve političke stranke ostaju posvećne članstvu Crne Gore u EU, kao finalnom cilju.
„Vjerujem da nas taj proces u narednih nekoliko mjeseci neće omesti u onome što smo zacrtali i da ćemo nakon dobijanja nove vlade nastaviti sa većom dinamikom i boljim rezutatima, kako bismo i petu godišnjicu obilježili sa još većim uspjehom“, ocijenio je Pejović.
On je rekao da su radne grupe, koje su i osnov pregovaračkog procesa, u četiri godine ponijele najveći dio posla, ukazujući da se broj ljudi u njima često mijenjao.
Poglavlje 18 – Statistika, kako je naveo Pejović, zahtjeva najveći trud i horizontalnu koordinaciju, jer statistika predstavlja osnov za sva druga pogavlja.
On je ukazao da su za četiri godine održana 63 sastanak skrininga u Briselu, a nakon toga i 11 međuvladinih konferencija, na kojima su otvarana i zatvarana poglavlja.
Najveći broj sastanaka, prema riječima Pejovića, bio je unutar radnih grupa i koordinatora podoblasti.
On je podjsetio da je Crna Gora prva država koja je otvorila pregovore kroz novi pristup.
„Ponosni smo što smo uspješni u tome. Svi novi budući kandidati koji započnu pregovarački proces će raditi na ovom osnovu“, dodao je Pejović.
Kako je rekao, usvojeno je 29 pozicija što, kako je pojasnio, znači da Cna Gora treba na Vladi da usvoji još četiri pozicije i zaokruži proces.
„Ove četiri pozicije su u završnim fazama ili se rade i nadam se da ćemo do zime završiti ovaj proces i preći u ono što je prirodni novi period, a to je rad na završetku pregovaranja u raznim poglavljima, i primicanje kraju procesa“, istakao je Pejović.
Prema njegovim riječima, plan je da se u 2017. godinu uđe sa završeni m poslom i mogućnošu da kroz malteško i estonsko predsjedništvo, Crna Gora završi proces otvaranja a onda i zatvaranja poglavlja.
Kako navodi Pejović, zokružen je legislativni paket i skoro 60 zakona iz oblati vladavine prava je promijenjeno u poslednje tri godine zahvaljujući akcionim planovima.
On je kazao da su, iz dugog seta aktivnosti iz oblasti administrativnih kapaciteta i institucionalnog povezivanja, osnovane sve istitucije koje su obećane i unaprijeđene druge institucije.
„Možemo reći da smo nakon završenog posla u zakonodvnom i administartivnom dijelu došli do faze kad možemo i Briselu i EU predstaviti konkrente rezultate. Imamo sve bolje rezutate u podizanju optužnica, u istragama i polako se primičemo sve boljim rezutatima u sudskim presudama“, istakao je Pejović.
Prema njegovim riječima, značajan napredak je napravljen i kada su u pitanju finansijske istrage i oduzimanje imovine stečene kriminalom.
Crna Gora, kako je rekao Pejović, ima dobre rezultate u oblasti migracija. „ A to je veoma obećavajuće, s obzirom na to da su migracije tema koja zaokuplja ne samo Balkan nego i čitavu EU u poslednjih godinu“.
„Vjerujem da ćemo ove godine, zbog izbora i činjenice da parlament nije radio u punom kapacitetu, imati manje rezultate nego što smo planirali, a ono što ne uspijemo će biti sigurno prioritet nove vlade i parlamenta“, rekao je Pejović.
On je rekao da je finasijska podrška bila veoma značajna, za period 2017 – 2013 bilo je 235 miliona EUR direktne podrške koja je išla za pregovore i pripreme države za buduće članstvo u EU.
„Imali smo 102 nacionalna projekata sa ukupnom vrijednošću od 165 miliona EUR, koja je bila usmjerena na prve korake usklađivanja sa pravnom tekovinom zakonodavstva i jačanje institucija“, naveo je Pejović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora u potpunosti koristi fondove EU, a jedan od dva odsto je neiskorišćeno jer je, kako je pojasnio, ostavljena za tehnička pitanja kao rezerva.
Kada je riječ o prekograničnoj saradnji, Pejović je ukazao da je 36,5 miliona EUR bilo na raspolaganju za 214 projekata koji su korišćeni za saradnju sa državama susjedima.
„Iako smo najmanja zemlja imamo najveći broj bilateralnih prekograničnih projekta sa državama korisnicima IPE“, rekao je on.
Pejović je kazao da je proteklih godina rađeno da informisanju javnosti i da je građanima približen pregovarački proces.
Direktor Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru, Norbert Bekman Dirkes, kazao je da su Crna Gora i druge države na Balkanu dio Evrope i da je neophodno da u budućnosti imaju mogućnost da postanu dio EU.
„Ako smo sigurni da EU ima više prednosti nego izazova, moramo obaviti taj posao zbog budućnosti mladih, slobode, bezbjednosti i svih onih vrijednosti koje njeguje EU“, rekao je Dirkes.
Kako je naveo, otvoriti poglavlje je jedna stvar, a zatvoriti potpuno druga.
„Kako biste bili uspješni u tome potrebno je veliko iskustvo. Biće veliki izazovi pred vašim timom i potrebni su svi ljudi koji taj proces mogu učiniti uspješnim“, poručio je Dirkes.
Pregovarač za pogavlja 27 i 28, Daliborka Pejović, kazala je da je u poglavlju 27 - Zaštita životne sredine napravljen ozbiljan i važan iskorak.
Ključni problem, prema njenim riječima, je adekvatan koncept uprvljanja u oblasti politike otpadom.
Tu, kako je dodala Pejović, još ni EU ni Crna Gora nemaju povoljan i poželjan okvir koji će biti zadovoljen i kompatibilan trendovima EU.
„Smatram da smo na dobrom putu, da sa već započetim procesom izgradnje infrastrukture dostižemo vrlo brzo ove ciljeve, čak i mnogo brže nego što oni očekuju“, rekla je Pejović.
Pored obezbjeđenja izdašnih finansijskih sredstava, kako je istakla, poseban izazov će biti obezbijediti 1,4 milijarde eura.
Prema riječima Pejović, u budućnosti će se raditi na jačanju inspekcijskog nadzora u oba poglavlja.
„Naša su očekivanja da ćemo kroz Direktivu o bezbjednosti hrane i direktivu koja se tiče zarazne bolesti, jačanjem administartivnih kapaciteta i obezbjeđivanjem budžetskih sredstava naredne godine napraviti odlične smjerice za ono što su bila očekivanja Vlade“, navela je Pejović.
Pregovarač za poglavlje 23 i 24, Snežana Radović, kazala je da je realizacija akcionih planova izuzetno visoka.
Prema njenim riječima, bilans ostvarenih rezutata počinje da biva sve popunjeniji i postaje centar samih pregovora u oblasti vladavine prava.
Sve sprovedene reforme i ostvarene rezultate ne radimo samo da bi ispunili neke uslove i nastavili sa napretkom, već zbog toga što duboko vjerujemo da je reforma sistema u Crnoj Gori važna za građane“, rekla je Radović.
Pregovarač za poglavlja 11, 12, i 13, Danijela Stolica, kazala je da je poglavje 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor veoma značajno za Crnu Goru, jer će se ispunjavanjem standarda bezbjednsoti hrane stvoriti uslovi da crnogorski prehrambeni proizvodi budu ravnopravi sa onima koji dolaze iz EU i budu na evropskom tržištu.
Govoreći o poglavlju 13 - Ribarstvo, ona je rekla da moraju biti sprovedene reforme i reorganizacija unutar Ministarstva kako bi bili spremni za sprovođenje zajedničke politike u toj oblasti.
Ona je kazala da su sve obaveze iz poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj ispunjene, pregovaračka pozicija usvojena i da očekuje da će uskoro i ono biti otvoreno.
Pregovarač za pogavlja 2 i 19, Ljiljana Simović, kazala je da je u poslednjem izvještaju o napretku ocijenjeno da nije bio napretka u obasti slobode kretanja radnika, ali je donošenjem novog Zakona o strancima ta zamjerka otklonjena.
Bonus video:
