Gimnazija na engleskom jeziku od septembra?

Oni koji se bave obrazovanjem kažu da je to dobar potez, ali I da u skolskom sistemu nešto ne štima ako poslije 15 ili više godina učenja jezika nivo znanja nije viši od osnovnog.
110 pregleda 18 komentar(a)
gimnazija, Foto: Screenshot (YouTube)
gimnazija, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 20.04.2016. 17:38h

Nepoznavanje stranih jezika jedan je od glavnih problema obrazovnog sistema zbog kog ministar prosvjete Predrag Bošković učenje engleskog najavljuje i u vrtićima.

“Zbog toga ćemo engleski imati od predškolskog do kraja visokog obrazovanja, a pokušaćemo i već od naredne školske godine da krenemo sa Gimnazijom na engleskom jeziku“, kazao je crnogorski ministar prosvjete Predrag Bošković.

Trenutno engleski jezik počinje da se uči već u prvim razredima osnovne škole, pa sve do fakulteta. Ipak veliki broj ljudi nakon svih tih godina upisuje privatne kurseve ali ne da bi usavršili znanje.

“Poslije 15, 16, 17 godina zaključno sa fakultetom, mi imamo slučajeve da nam dolaze ljudi koji nemaju poznavanje za A1 ili A 2, to su osnovni nivoi. I umjesto da privatne škole usavršavaju, mi se bavimo elementarnim. To znači da sistem obrazovanja ne daje dovoljno kvalieteta, dali zbog kadra, brojnosti, ali definitivno ne daju“, kazao je Slaviša Šćekić, vlasnik privatne škole stranih jezika "Double L".

A dobro poznavanje engleskog jezika mladima otvara vrata velikog evropskog tržišta, zbog čega će se, kako najavljuju iz Vlade, ovom pitanju posvetiti.

“Na tome smo stavili akcenat iz razloga što je engleski jezik sadašnjosti i jezik budućnosti i bez engleskog jezika djeca sjutra ne mogu naći zaposlenje. To je jedna od tri stvari na koje aktivno radimo“, kazala je Arijana Nikolić Vučinić iz Ministarstva prosvjete.

Poliglotama se međutim ne može pohvaliti ni država kao najveći poslodavac. Predsjednik Vlade Milo Đukanović jedan je od rijetkih premijera u regionu koji već više od 2 decenije koliko je na visokim funkcijama koristi usluge prevodica, a u njegovoj zvaničnoj biografiji ne piše da li zna neki strani jezik. Problem sa znanjem stranih jezika imaju i državni službenici.

“Mislim da situacija ni tu nije sjajna, ali je mnogo bolja nego prije 5 godina. Mislim da se mora uložiti mnogo više, jedan državni projekat treba napraviti da na primjer od danas 2 godine nemamo nikoga ko ne poznaje jezik“, smatra Šćekić.

Do tad bi se možda mogao povećati I broj poslovnih ljudi koji govore strane jezike, a koji se sada takođe ne mogu pohvaliti tim znanjem . To je, prema riječima Slaviše Šćekića koji je i član Izvršnog odbora Unije poslodavaca veliki hendikep za sve koje se uspješno bave biznisom ali ga ne umiju predstaviti stranom tržištu.

Bonus video: