Širom svijeta kreću istrage o eventualnim ofšor malverzacijama, na koje upućuju dokumenta iz afere Panama papers, a tome se, kako je Televiziji "Vijesti" potvrđeno iz Vrhovnog tužilaštva pridruzuje se i Crna Gora.
Vrhovni tužilac traži provjeru informacija o mogućim vezama osoba i kompanija iz Crne Gore sa aktuelnim poreskim skandalom.
Na domaćem terenu pažnju javnosti zaokuplja i podatak da je predstavnik kontroverzne panamske firme Mosak Fonseka bivši dugogodišnji Vladin savjetnik za privatizacije Mark Harison.
Poznavaoci ekonomskih prilika u Crnoj Gori kažu da sumnjive privatizacije nijesu nikakva novost, ali strahuju da bi takvi poslovi iz prošlosti, i nakon najnovijeg curenja dokumenata, mogli ostati pod velom tajne.
Treći dan od kada su procurila dokumenta u aferi Panamski papiri ,VDT Ivica Stankovic zatražio je od nadležnog tužilaštva da se provjere medijske informacije o navodnim zloupotrebama u kojima se pominje i Crna Gora, potvrđeno je Televiziji "Vijesti" iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
"U slučaju da se utvrdi da je u postupanjima kompanija iz Crne Gore učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, javnost će o tome biti blagovremeno obaviještena", navodi se u saopštenju.
Informacija da je u bazi podataka jedne od vodećih agencija za registrovanje ofšor firmi i ime britanskog advokata Marka Harisona, dugogodišnjeg savjetnika crnogorske Vlade za mnoge privatizacije, nije iznenadila domaće poznavaoce ekonomskih prilika.
"Sama činjenica da je on uključen u neku privrednu aktivnost, trebalo bi da sama po sebi ukazuje na to da tu nijesu čista posla", kazao je Zoran Radulović, novinar.
"Znam da je bio uključen u nekoliko privatizacija, znam za čuveni slučaj Jugopetrola i plaćanje provizije, tako da evo vidjećemo da li će se iko baviti u Crnoj Gori tim ozbiljno, ja se bojim da neće, dok je ova vlast jer svi su na ovaj ili onaj način bili povezani sa svim tim privatizacijama", kazao je nezavisni poslanik Mladen Bojanić.
Dok se čekaju podaci o tome da li advokat Harison zastupa panamsku kompaniju Mosak Fonseka i u Crnoj Gori i ko su im eventualni klijenti, analitičar Vasilije Kostić napominje kako ofšor biznis ne mora da znači nelegalno poslovanje.
Da li je bilo zloupotreba, kada je u pitanju naša zemlja, pokazaće istraga, poručuje Kostić.
"Ako se dokaže nešto tako, veća je nematerijalna od materijalne štete, iako ni materijalna šteta nikad nije zanemariva kada su u pitanju porezi i poreska plaćanja. Ali zašto mislim da je veća nematerijalna šteta, iz prostog razloga što se u toj negativnoj percepciji ofšor poslovanja i apriori neko diskvalifikuje, u tom slučaju se diskvalifikuje i zemlja i njen sistem dobija negativnu konotaciju, što nikako nije dobro", objasnio je Kostić.
Mladen Bojanić vjeruje da panamski papiri mogu omogućiti istražnim organima da otkriju tragove novca, pa i eventualno neki novi slučaj korupcije prilikom privatizacija, ali i da 700 miliona eura duga za poreze dovoljno govori o poslovanju u našoj zemlji.
"Oni su prijavili poreske obaveze ali ih niko ne naplaćuje i, na kraju krajeva, njima ne treba veći poreski raj od Crne Gore", objasnio je Bojanić.
Zoran Radulović, takođe nije optimista da bi eventualne finansijske istrage mogle biti sprovedene do kraja.
"Veliko je pitanje koliko će podaci, do kojih su sada došli zapadni mediji i ja vjerujem i zapadne obavještajne službe, koliko će ti podaci biti transparentni, bojim se da će ono što bi interesovalo crnogorsku javnost, prije svega kako smo i kome prodali svoje nacionalno bogatstvo, ostati i dalje pokriveno velom tajne", kazao je Radulović.
Novinari istraživači iz međunarodnog projekta "Organizirani kriminal i korupcija", najavili su da će podaci iz Panama papers o ofšor firmama sa Balkana i pojedincima koji imaju veze s njima biti poznati krajem aprila.
U moru dokumenata za sada je poznato da je iz Crne Gore u aferu uključeno 13 firmi povezanih sa ofšor destinacijama, po dva klijenta i krajnja korisnika, kao i 16 akcionara.
Bonus video:
