Iako civilni sektor proziva Vladu da nije primijenila mjere iz Plana o kvalitetu vazduha za opštinu Pljevlja, te da se već sada mora raditi na novom dokumentu, državna sekretarka Daliborka Pejović tvrdi da je urađeno sve što je planirano, ali i da zbog kompleksnosti problema situacija u tom gradu ne može biti bolja u skorije vrijeme.
Govoreći o projektu mjerenja koncentracije radona koje će početi na jesen Pejović je kazala da svako ko želi može provjeriti da li ovog otrovnog gasa ima u stanu, kao i da bi se ubuduće na granicama mogao kontrolisati građevinski materijal kao jedan od izvora ovog otrovnog gasa.
Vlada primjenjuje mjere za poboljšanje kvaliteta vazduha u Pljevljima koje su planirane za period od 2013. do 2016., tvrdi državna sekretarka ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović.
"Primijenili smo mjere sve koje smo planirali. Ono što je nama sada najvažnije je da izmjestimo kotlanu iz Skerlićeve i mislim da će projekat biti gotov tokom marta, iskreno se nadam da ćemo ubrzo početi izgradnju tog novog objekta zajedno sa sekundarnom mrežom", kazalka je Pejović
Osim kratkoročnih neophodne su i dugoročne mjere, bez kojih ipak, Pljevljaci ne mogu udisati čistiji vazduh.
"Ukoliko se riješi problem sekundarne mreže, izgradi nova toplana i eventulano izgradi novi blok Termoelektrane to je sigurno 4-5 godina. To su naša predviđanja", rekla je Pejović
Iz Grin houma međutim ističu da građani Pljevalja više ne mogu čekati. Tvrde i da nadležni nijesu primijenili mjere iz Plana, o čemu svjedoči i trenutno stanje sa vazduhom u Pljevljima.
"U tom smislu je neophodno napraviti novi plan sa mjerama koje bi zaista smanjile to zagađenje, ako govorimo o nekim hitnim mjerama, ono što se nudi kao instant rešenje bilo bi oslobađanje obaveze plaćanja struje građana Pljevlja što bi automatski dovelo do smanjenja zagađenja", istakao je Nikola Ninković iz Grun houma.
Vlada se u narednom periodu mora baviti i planovima za smanjenje otrovnog gasa radona kojeg u Crnoj Gori ima dva puta više nego što je svjetski prosjek. U narednih godinu i po biće poznati rezultati prisustva radona u školama i vrtićima, a do tad svako ko želi - može provjeriti da li ovog radioaktivnog gasa ima u kući ili stanu.
"CETI raspolaže znanjem i opremom da to uradi. Oni to efikasno rade, na sajtu ćemo objaviti njihove telefone i građani to mogu uraditi kad god žele", kazala je Pejović.
Otrovni gas bez ukusa i mirisa svakodnevno udišemo, a najčešće kroz pukotine dolazi iz zemljišta. Radona ima i u građevinskom materijalu, zbog čega iz Vlade najavljuju kontrolna mjerenja pri uvozu materijala.
"Sada smo već pokrenuli inicijativu da kroz izradu novog zakona o prostoru i izgradnji objekata ovo bude obavezan uslov, da se pri uvozu svi građevinski materijali ispitaju na koncentraciju radona", dodala je Pejović.
Radon je opasan zato što se smatra drugim najčešćim uzročnikom raka pluća, poslije pušenja.
Bonus video: