Cilj evropskog zakonodavstva u pregovaračkom poglavlju 10, Informatičko društvo i mediji, je da korisnicima osigura usluge po povoljnim cijenama, stimuliše konkurenciju na ovom polju i suzbije digitalni jaz u pristupu internetu, istakao je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović na javnoj debati o 10. pregovaračkom poglavlju.
"Pravna tekovina EU u ovom poglavlju obuhvata standarde o elektronskim komunikacijama, elektronskom potpisu, elektronskoj trgovini, ostalim uslugama informatičkog društva i audiovizuelnim medijskim uslugama. Preuzimanje evropskih propisa i praksi u ovoj oblasti doprinijeće da imamo jeftiniji, brži i sigurniji internet, ograničenu cijenu usluga mobilne telefonije u romingu, veći izbor između usluga operatora mobilne telefonije i niže cijene, kao i brži razvoj elektronskog tržišta koji podrazumijeva elektronsku upravu, elektronsko zdravstvo, inteligentne transportne sisteme, elektronsko poslovanje i dr. Kad je riječ o romingu, Evropska unija je već postigla značajne pomake u ograničenju cijena mobilne telefonije u romingu donošenjem odluke da se u 2017. potpuno ukine roming u EU i omogući otvoren pristup internetu", kazao je Pejović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, program menadžer u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Patrik Šmelcer je istakao da je Crna Gora pokazala dobre rezultate u ovom poglavlju.
"Kao jednu od pozitivnih novina naveo je prelazak na digitalni signal prošle godine. Ukazao je da je jedno od najvažnijih pitanja u ovom poglavlju nezavisnost regulatornih tijela, kao i nezavisnost Javnog servisa. U tom pravcu se osvrnuo na potrebu izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama, kako bi se crnogorsko zakonodavstvo u ovoj oblasti uskladilo s evropskom dobrom praksom", navodi se u saopštenju.
Član Pregovaračke grupe za 10. poglavlje Anđelko Lojpur je istakao da ovo poglavlje bilježi stalni napredak što je konstatovano i u Izvještaju o napretku.
On je podsjetio na infrastrukturni karakter ovog poglavlja, odnosno njegovu povezanost i prožimanje s ostalim pregovaračkim oblastima.
"Kada je riječ o informatičkim uslugama, nivo razvoja ovog segmenta će dobrim dijelom opredijeliti i ukupne razvojne tokove Crne Gore na dugi rok, budući da je nacionalna ekonomija dominantno okrenuta uslugama", istakao je Lojpur.
On je podsjetio da se u EU skoro 90 odsto društvenog proizvoda stvara u području usluga, oko 250 miliona Evropljana se svakodnevno služi internetom, kao i da je u Evropi oko sedam miliona ljudi zaposleno u ICT sektoru koji učestvuje s pet odsto u BDP-u EU sa oko 650 milijardi eura godišnje.
Naglasio je da polovina rasta produktivnosti dolazi od ulaganja u ICT, a da tzv. digitalna Ekonomija raste po godišnjoj stopi od oko 12 odsto.
Načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije i šefica Radne grupe za 10. poglavlje Ružica Mišković je predstavila ključne aktivnosti realizovane od otvaranja poglavlja i najavila planove za 2016. koje se odnose na izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama, usvajanje Strategije razvoja informacionog društva do 2020. i usvajanje novog Zakona o elektronskom potpisu.
"U cilju potpunijeg usaglašavanja s pravnom tekovinom EU, kao i saglasno zahtjevima EK u kontekstu završnih mjerila pristupićemo izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama. Kad je riječ o usvajanju novog Zakona o elektronskom potpisu, ova obaveza proističe iz nove regulative iz ove oblasti, koju zemlje EU direktno počinju da primjenjuju od 1. jula 2016", istakla je Mišković.
Najavila je održavanje videokonferencije s predstavnicima EK na kojoj će se precizirati detalji u vezi sa završnim mjerilima i istakla uvjerenje da će Crna Gora u skorijem roku uspjeti da privremeno zatvori ovo poglavlje.
Bonus video:
