Primjena evropskih propisa iz poglavlja 14 i 15, koja je Crna Gora otvorila danas u Briselu, doprinijeće, između ostalog, boljem kvalitetu usluga u oblastima saobraćaja i energetike, ocijenio je državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač, Aleksandar Andrija Pejović.
„Veoma smo zadovoljni dinamikom pregovora. Današnjim otvaranjem pregovora u poglavljima 14 i 15, koja se odnose na saobraćajnu politiku i energetiku, Crna Gora je dostigla rezultat od 22 otvorena poglavlja, čime na najbolji način završavamo godinu“, rekao je Pejović agenciji Mina-business.
On je kazao da će primjena evropskih propisa iz oblasti energetike donijeti značajne koristi za građane i društvo u cjelini, kao i da su ušteda energije, povoljnije cijene i viši nivo kvaliteta usluga za krajnje korisnike, samo neke od prednosti tog poglavlja.
„Svi znamo da je nagli rast potreba za energijom jеdаn оd nајvеćih prоblеmа s kојim sе susrеlа mоdеrnа civilizаciја. Najnovija istraživanja pokazuju da je izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta i primjenom savremenih tehnologija mоgućа uštеdа oko 30 odsto еlеktričnе еnеrgiје“, naveo je Pejović.
On je dodao da se korištenjem obnovljivih i еkоlоški prihvаtlјivih izvоra, kao što su hidroenergija, biomasa i otpad, sunčeva i energija vjetra, talasa, plime i osjeke, dobija efikasniji vid potrošnje.
„Posebno važno je da će uvođenje pametnih brojila, koja su proklamovana evropskim standardima, dovesti do povoljnijih cijena i višeg nivoa kvaliteta usluga za krajnje korisnike i smanjiti ilegalno korištenje električne energije, čime će i računi za struju biti niži“, saopštio je Pejović.
On je podsjetio da je Crna Gora kao početno mjerilo za otvaranje poglavlja o energetici dobila zadatak da izradi Akcioni plan za obavezne naftne rezerve, koji je Vlada usvojila u aprilu. Obavezne rezerve nafte ili naftnih derivata su, kako je dodao, zalihe koje se koriste za osiguranje snabdijevanja u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, usljed vanrednih okolnosti.
„Sprovođenje Akcionog plana, koji podrazumijeva obavezu obezbjeđivanja rezervi nafte i koje odgovaraju količini od 90 dana neto uvoza do 2023. godine, predstavlja kadrovski i finansijski izuzetno zahtjevan zadatak za Crnu Goru“, rekao je Pejović.
On je saopštio da drugi važan zadatak u toj oblasti predstavlja sprovođenje takozvanog Trećeg energetskog paketa EU, koji zahtijeva veću nezavisnost regulatora, razdvajanje snabdijevanja i distribucije, kao i kreiranje uslova za energetski slobodno tržište.
Pejović je podsjetio da je Vlada u julu utvrdila predloge zakona o energetici i o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, kojim je prenijela pravnu tekovinu koju predviđa taj paket. On je dodao da, nakon njihovog donošenja u Skupštini, slijedi sprovođenje tih izuzetno zahtjevnih obaveza.
„Kada je riječ o obezbijeđivanju obaveznih rezervi nafte, to je novina za Crnu Goru. Regulisanje te oblasti bilo je izuzetno zahtjevno i za članice EU. U prilog tome govori činjenica da je Energetska zajednica za zemlje članice donijela odluku kojom se omogućava da se ta obaveza sprovede do 1. januara 2023“, naveo je Pejović.
On je saopštio da je, u skladu s odlukom Energetske zajednice, Crna Gora i Akcionim planom predvidjela ispunjavanje te obaveze do predviđenog roka.
„Stoga ćemo u narednom periodu, u pravcu ispunjavanja obaveza iz Akcionog plana, uložiti potrebne napore u pogledu zapošljavanja dodatnog kadra i sprovođenja neophodnih obuka. Tako će se u Ministarstvu ekonomije naredne godine formirati novi sektor za obavezne rezerve nafte, koji će biti zadužen za pripremne aktivnosti za obezbjeđivanje ovih rezervi“, kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, nakon toga je planirano i formiranje posebne nezavisne institucije, odnosno centralnog tijela za obezbjeđivanje obaveznih rezervi nafte ili naftnih derivata.
„Kada je riječ o ispunjavanju obaveza iz Trećeg energetskog paketa, planirano je dalje jačanje administrativnih kapaciteta u Ministarstvu ekonomije i Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE)“, naveo je Pejović.
On je saopštio i da će usklađivanje s evropskim propisima u oblasti saobraćajne politike i njihova puna primjena doprinijeti sigurnijem i efikasnijem prevozu, boljem kvalitetu saobraćajnih usluga, kao i unaprijeđenju postojeće i izgradnji nove putne infrastrukture.
„Osim toga, propisima iz poglavlja 14 definiše se djelotvornija zaštita prava putnika i sprovođenje socijalnog zakonodavstva, kao i standardi za smanjenje štetnog uticaja saobraćaja na životnu sredinu“, objasnio je Pejović.
On je dodao da, imajući u vidu da je strateški cilj EU smanjenje smrtnosti na putevima 50 odsto do 2020. godine, sve države članice moraju primijeniti standarde koji se odnose na vožnju i saobraćajnice.
„Crna Gora je prepoznala važnost tih standarda i svojim zakonodavnim aktivnostima i efikasnijom kontrolom na putevima doprinosi smanjenju broja nesreća. To nam je svima zajednički cilj i dobro je da i naša zemlja prati ritam postizanja tih visokih evropskih standarda kroz obrazovanje i obuku vozača, sprovođenje pravila o prevozu na putevima, sigurniju putnu infrastrukturu i minimalne standarde za tunele duže od 500 metara, sigurnija vozila, inteligentne transportne sisteme, hitne službe i druge službe za pomoć na putu“, rekao je Pejović.
On je naveo da se primjenom evropskih propisa iz oblasti saobraćajne politike garantuje zaštita prava putnika.
Tim propisima definisana su prava putnika u slučaju nesreća sa smrtnim ishodom ili povredom, gubitka ili oštećenja prtljaga, kao i o nediskirminaciji i obaveznoj pomoći osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Tim propisima su definisana i prava putnika u slučaju otkazivanja ili kašnjenja prevoza, ali i minimum informacija koje treba pružiti putnicima.
„U cilju unaprijeđenja sigurnosti na putevima, zdravlja i bezbjednosti vozača, EU je definisala uslove koji se tiču organizacije radnog vremena za one koji obavljaju drumski prevoz. Tako su od 2006. godine sva vozila koja prevoze putnike i koja imaju masu veću od 3,5 tone u obavezi da instaliraju digitalne tahografe koji daju preciznu informaciju o vremenu i brzini vožnje i odmoru vozača“, saopštio je Pejović.
On je dodao da je na taj način omogućena lakša kontrola nad radnim vremenom vozača.
Pejović je podsjetio i da ocjene Evropske komisije iz Izvještaja s analitičkog pregleda govore da je Crna Gora dostigla zadovoljavajući nivo usklađenosti crnogorskog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u oblasti saobraćajne politike, ali je da potrebno dalje raditi na usvajanju i primjeni evropskih standarda u željezničkom, pomorskom i drumskom saobraćaju.
„Najveći stepen usklađenosti postignut je u sektoru civilnog vazduhoplovstva, gdje je Crna Gora još od 2007. godine, potpisivanjem Sporazuma o uspostavljanju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja, započela intenzivan rad na usklađivanju zakonodavstva u toj oblasti i primjeni, kako evropskih, tako i međunarodnih standarda“, rekao je Pejović.
On je podsjetio da je Crna Gora uspješno završila sve pripremne aktivnosti za uspostavljanje režima „jedna sigurnosna provjera“, koji će krajem februara početi da se primjenjuje na crnogorskim aerodromima.
„Taj režim omogućava da putnici, prtljag i teret koji su prošli jednu sigurnosnu kontrolu u svojim početnim destinacijama obave transfer na vezani let, a da se ne moraju opet podvrgavati drugoj kontroli. Uspjeh ostvaren u toj aktivnosti je najbolji dokaz koliko je Crna Gora daleko stigla u oblasti vazdušnog saobraćaja i, skupa sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Kanadom, pripada malom broju zemalja koje nemaju dodatnih sigurnosnih provjera prilikom ulaska na evopske aerodrome“, kazao je Pejović.
Kad je riječ o pomorskom saobraćaju, on je dodao da je Crna Gora tokom ove godine ratifikovala dvije konvencije – Atinsku, o prevozu putnika i njihovog prtljaga morem, i Pariški memorandum o razumijevanju o kontroli države luke.
„Očekujemo i da postanemo članica Pariskog memorandum. Zahvaljujući tom mehanizmu, postići će se veći standardi kontrole i sigurnosti u pomorstvu“, saopštio je Pejović.
On je podsjetio da se u oblasti željezničkog saobraćaja od prošle godine primjenjuju dva nova zakona, koji su u znatnoj mjeri usklađeni s pravnom tekovinom EU, dok se potpuna usklađenost postiže kroz podzakonske akte koje Crna Gora donosi u skladu s Programom pristupanja EU.
„Sveukupno gledano, Crna Gora treba da osigura dalje usklađivanje i pouzdanu primjenu socijalnih, sigurnosnih i tehničkih pravila u drumskom saobraćaju, sigurnosnih i bezbjednosnih uslova u pomorskom sektoru, bezbjednosnih i pravila interoperabilnosti u željezničkom saobraćaju, kao i standarda za prevoz opasnih materija u drumskom“, naveo je Pejović.
Kada je riječ o vazduhoplovstvu, on smatra da je potrebno nastaviti s napretkom koji je postignut sprovođenjem prve prelazne faze Sporazuma o jedinstvenom evropskom vazdušnom prostoru.
„Slijedi nam dalje usklađivanje s propisima i standardima u svim oblastima saobraćaja. Prije svega, tokom narednog perioda, u fokusu će biti rad na donošenju novih zakona i podzakonskih akata, zatim osiguranju nezavisnosti regulatornog tijela u željezničkom sobraćaju, kao i jačanje kapaciteta Komisije za istraživanje nesreća u željezničkom, pomorskom i vazdušnom saobraćaju, putem kontinuiranog sprovođenja obuka“, saopštio je Pejović.
On je najavio da će posebna pažnja biti posvećena efikasnoj primjeni zakonodavstva u svim oblastima saobraćaja.
Bonus video:
