Crnogorska ekonomija je u ovoj godini ubrzala, podržana investicijama posebno u sektoru saobraćaja, energetike i turizma, nakon blagog usporavanja u prošloj, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore.
U izvještaju, koji je EK usvojila danas, navodi se da će izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar-Boljari, zajedno sa ostalim investicijama iz nekoliko sektora, podržati ekonomski rast.
“Iako podržava ekonomski rast, taj projekat će takođe podrazumijevati značajne fiskalne rizike”, rekli su iz EK.
Ekonomija se u 2013. godini, kako su dodali, oporavila od recesije s duplim dnom iz 2009. i 2012. godine.
“Nakon blagog usporavanja ekonomije u prošloj godini, ekonomski rast ponovo dobija zamah, podržan investicijama”, rekli su iz EK.
Iz EK su dodali da su potrošnja i domaće investicije i dalje prigušeni, zbog skučenih kreditnih uslova banaka, visoke nezaposlenosti i niskih zarada.
Prema ekonomskim kriterijumima, kako je navedeno u izvještaju, određeni napredak je napravljen u ostvarivanju fiskalne konsolidacije i unaprijeđenju poslovnog ambijenta.
“I pored toga izazovi po makroekonomsku stabilnost i dalje su prisutni”, ocijenili su iz EK i dodali da troškovi izgradnje autoputa rizikuju izazove po fiskalnu održivost.
Iz EK su saopštili da Crna Gora treba da uloži napore da smanji javni dug.
“Banke su suočene sa i dalje visokim nivoom nekvalitetnih kredita, čija je stopa, u julu ove godine, ostala visoka na 16,4 odsto ukupnih kredita”, kazali su iz EK.
Uprkos neznatnim poboljšanjima, kako su dodali, stanje na tržištu rada ostaje nezadovoljavajuće sa i dalje visokom stopom nezaposlenosti od 18 odsto.
“Reforme su i dalje potrebne kako bi ojačale infrastrukturu države, ljudski kapital i osigurale predvidljivi i održivi regulatorni okvir”, smatraju u EK.
Iz EK su ocijenili da Crna Gora treba da sprovede reforme kada su u pitanju javne finansije i da unaprijedi pravne propise.
“Transparentnost budžeta takođe treba da bude dodatno unaprijeđena. Nije evidentirana transparentnost u vezi toga kako su različite institucije trošile budžet”, dodali su iz EK.
U izvještaju se navodi da bi Crna Gora, u cilju očuvanja dugoročnog rasta, trebalo da usmjeri pažnju na fiskalnu disciplinu i smanjenje javnog duga, kao i na unaprijeđenje održivosti javnih finansija.
“Takođe, treba i da se obrati pažnja na rješavanje nekvalitetnih kredita”, poručili su iz EK.
Crna Gora, kako su dodali, treba i da izmjenama radnog zakonodavstva uvede dodatne fleksibilnosti i bolje aktivne politike na tžrištu rada, kao i da dodatno poboljša poslovni ambijent.
Ekonomska kriza, kako su naveli iz EK, stvorila je značajan teret za javne finansije kroz smanjenje prihoda i rast obaveznih troškova.
Kada je u pitanju privatizacioni proces, iz EK su ocijenili da je on prilično unaprijeđen.
“Crnogorska ekonomija sad druge strane, pati od niske konkurentnosti, posebno industrijskih i poljoprivednih proizvoda”, poručili su iz EK.
Crna Gora je, kako se navodi u izvještaju, umjereno spremna za slobodno kretanja robe, pri čemu je dobar napredak napravljen posebno u strateškom i legislativnom okviru.
„U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno osnaži kapacitete i poveća sredstva koja se dodjeljuju relevantnim horizontalnim organima, kao i da implementira plan za zakonodavno usklađivanje u vezi sa slobodnim kretanjem robe“, navodi se u izvještaju.
Pripreme u poglavlju Sloboda kretanja radnika su, kako se navodi, još u ranoj fazi, pri čemu nije napravljen napredak u toj oblasti.
„Novi Zakon o strancima, koji je usvojen u decembru, nameće dodatna ograničenja za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori i mora da se izjednači sa acquis-em. Njegova implementacija je stavljena na čekanje zbog administrativnih ograničenja“, podsjetili su iz EK.
Kada je riječ o poglavlju Pravo na osnivanje preduzeća i sloboda pružanja usluga, Crna Gora je umjereno spremna, a određeni napredak je napravljen u tim oblastima.
„Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da nastavi pripreme na usklađivanju zakonodavstva na uzajamnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija sa acquis-em i da ga uskladi sa Direktivom o uslugama. Elektronska registracija kompanija nije još u potpunosti dostupna i nije proširena na sve regionalne poreske jedinice“, navodi se u izvještaju.
Kada je riječ o poglavlju Javne nabavke, Crna Gora je umjereno spremna, a to je oblast koja je, kako navode iz EK, posebno podložna korupciji.
„Dobar napredak je ostvaren usvajanjem amandmana na Zakon o javnim nabavkama krajem prošle godine. Međutim, više posla je potrebno kako bi se spriječila korupcija tokom procesa nabavki. Crna Gora u narednoj godini treba da počne da implementira novu strategiju kako bi razvila sistem javnih nabavki u cilju efektnog, efikasnog i transparentnog rada“, precizirali su iz EK.
Crna Gora, kako se dodaje, dobro napreduje u oblasti intelektualne svojine, pri čemu u narednom periodu treba da dalje jača koordinaciju svih organa koji se bave pravima intelektualne svojine kroz formalnu saradnju i efektivno jačanje mehanizama.
„Crna Gora je umjereno spremna kada je riječ o poglavlju Konkurencija, gdje je ostvaren određeni napredak. Državna pomoć ostaje pitanje koje zabrinjava, posebno kompatibilnost novog zakonodavstva i pomoć velikim investicionim projektima kao što je Kombinat aluminijuma (KAP)“, kazali su iz EK.
Crna Gora, kako su poručili, treba da dovrši usaglašavanje Zakona o kontroli državne pomoći sa aquis-em i da osigura operativnu nezavisnost organa koji se time bave.
„Crna Gora u oblasti Poljoprivreda i ruralni razvoj ima određeni nivo pripreme, gdje je ostvarila dobar napredak. U narednoj godini bi trebalo da implementira akcioni plan za acquis usklađivanje u toj oblasti. Kada je riječ o poglavlju Ribarstvo, pripreme su u ranoj fazi, pri čemu je u toj oblasti ostvaren dobar napredak“, navodi se u izvještaju.
Crna Gora je, kako se dodaje, umjereno spremna kada je riječ o poglavlju Energetika, gdje je ostvaren određeni napredak, uključujući pripreme za usklađivanje zakonodavstva sa Trećim energetskim paketom, obnovljive izvore i energetsku efikasnost.
„U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da usvoji novi zakon o energetici, završi usklađivanje sa Trećim energetskim paketom i pređe na fazu implementacije“, smatraju u EK.
U izvještaju se podsjeća da nije došlo do razdvajanja Elektroprivrede (EPCG) i njene funkcionalne cjeline Distribucija i nije ostvaren napredak u razvoju tržišta gasa.
Crna Gora je umjereno pripremljena u poglavlju Porezi, gjde je ostvaren određeni napredak, pri čemu treba nastaviti jačanje administrativnih kapaciteta, posebno informaciono-tehnološku podršku za Poresku upravu (PU).
„Određeni nivo pripreme postignut je u oblasti Socijalna politika i zapošljavanje, a najveći napredak je ostvaren na zapošljavanju i socijalnom uključivanju. Treba još posla da bi se osiguralo usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom“, smatraju u EK.
Glavna tema, kako se dodaje, ostaje kritična situacija sa tržištem rada.
Crna Gora bi u narednoj godini posebno trebalo da poveća aktivne mjere na zapošljavanju mladih ljudi, dugoročno nezaposlenih i ljudi iz ranjivih grupa, jača kapacitete organa koji se bave i implementiraju socijalne i reforme zapošljavanja, kao i da jača saradnju sa socijalnim partnerima i nevladinim organizacijama.
„Crna Gora je u oblasti Preduzetništvo i industrijska politika umjereno pripremljena gdje je ostvaren određeni napredak. Međutim, nedostatak administrativnih kapaciteta, nastavlja da ometa efikasnost instrumenata u tim oblastima“, smatraju u EK.
Crna Gora, kako su zaključili iz EK, treba posebno da usvoji i počne implementaciju politike industrijske konkurentnosti i jača nefinansijski i finansijski javni sektor podrške za mala i srednja preduzeća i učvrsti administrativne kapacitete.
Bonus video:
