Izborno zakonodavstvo, usvojeno 2014, mora biti u potpunosti primijenjeno, uključujući elektronsku identifikaciju birača, poručila je Evropska komisija u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore.
„Nije bilo daljih političkih konsekvenci kad je u pitanju navodna zloupotreba državnog novca u partijske svrhe – afera Snimak“, stoji u izvještaju.
U Evropskoj komisiji ističu da pravosudni proces koji se tiče navodne zloupotrebe državnog novca u partijske svrhe još nije završen i osigurana politička odgovornost, ocijenivši napredak u ovom polju sa 3 na skali do 5.
U Izvještaju, u koji je danas usvojila EK, navodi se da su pojedine opozicione partije organizovale proteste ispred parlamenta, koji su na kraju završeni sukobom policije i demonstranata, u kojima je bilo povrijeđenih i uništena imovina.
„Očekuje se da će svi incidenti nasilja i navodi o prekomjerenoj upotrebi sile tokom ovih događaja biti adekvatno ispitani. U isto vrijeme, sve političke partije treba da obnove konstruktivan politički dijalog u parlamentu“, kaže se u Izvještaju.
„Određeni napredak je napravljen u poboljšanju saradnje između vlade i organizacija civilnog društva, pogotovo kad je u pitanju uključenje u proces pristupanja, gdje NVO nastavljaju da igraju aktivnu ulogu“, kaže se u dokumentu.
Uslovi koji doprinose volonterskom radu, građanskom aktivizmu i preduzetništvu moraju biti stvoreni.
Navodi se da je, što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze članstva, država umjereno spremna za većinu poglavlja, iako, dodaje se, nivo usklađenosti varira.
U dijelu koji se odnosi na izbore, navodi se i da je budžet Državne izborne komisije povećan, ali da ta institucija mora dalje da bude ojačana. „Sudski epilog u vezi sa navodnom zloupotrebom javnih fondova u partijske svrhe mora biti završen i osigurana politička odgovornost u vezi sa tim“.
U Izvještaju, u dijelu o Poglavlju 23, navodi se da Crna Gora u narednoj godini treba da ojača nezavisnost, odgovornost i ukupnu efektivnost pravosudnog sistema, da uspostavi bilans rezultata u istragama, procesuiranju i ključnim presudama u slučajevima korupcije, posebno onim koji se odnose na korupciju na visokom nivou, kao i da ojača kapacitete za vođenje finansijskih istraga.
Potrebno je, dodaje se, uskladiti napredak, kad je u pitanju zakonski okvir, sa institucionalnim kapacitetima, posebno za korupciju na visokom nivou, u borbi protiv diskrminacije i zaštiti manjina, kao i osigurati efektivne kazne za kršenje ljudskih prava.
U dijelu koji se odnosi na poglavlje 24, kaže se da je Crna Gora umjereno spremna za primjenu akija u toj oblasti i navodi da je napravljen određeni napredak.
„Reforma pravosuđa i reorganizacija policije, kad je u pitanju borba protiv kriminala, uzele su maha, ali su rezultati dosad ograničeni, posebno u borbi protiv pranja novca, trgovine ljudima i krijumčarenja cigareta. Primjena novih zakonskih mjera treba da bude fokusirana na jačanje saradnje između sudske i izvršne vlasti i na specijalizaciju nadležnih za različite oblike kriminala“, kaže se u Izvještaju.
Dodaje se da su centri nadležni za prihvat migranata operativni. „Dosad su se nosili sa naletom migranata koji prolaze kroz Crnu Goru. Centri predstavljaju važan korak naprijed u uspostavljanju sistema za upravljanje migracijama i azilom u državi“.
U Izvještaju stoji da, u predstojećoj godini, Crna Gora treba da uspostavi bilans rezultata u istragama, gonjenju, konfiskaciji i oduzimanju u slučajevima organizovanog kriminala, kao i da poboljša dalje kapacitete za borbu sa migracijama, obraćajući posebnu pažnju na ranjive grupe i manjine.
Država treba, dodaje se, dalje da ulaže u nadzor granica i kontrolu kapaciteta i da radi na rješavanju pitanja upravljanja granicom sa susjednim zemljama.
Kako se navodi, parlament nastavlja sa radom na transparentnan način, ali se ukazuje da još nema akcija u vezi sa građanskim peticijama.
„Potrebno je poboljšati zakonodavne kapacitete. Sve partije treba da pokažu odgovornost i da se opet obavežu na konstruktivan dijalog u Skupštini, kao ključnom mjestu za političke debate“, dodaje se u Izvještaju.
Navodi se da je koordinacija među institucijama uključenim u proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) ojačana, ali da i dalje ima prostora za poboljšanje.
„Transparentnost i uključenost aktera mora biti poboljšana. Javne finansije na lokalnom nivou moraju biti konsolidovane, a budžetske pozicije, transparentnost, efikasnost i odgovornost jedinica lokalne samouprave ojačane“, dodaje se u Izvještaju.
Iz EK su naveli i da je potrebno poboljšati saradnju između Vlade i nevladinih organizacija i dodaje da zabrinjava što su neki aktivisti nevladinih organizacija na meti lokalnih medija na ličnoj osnovi.
„Napredak je napravljen u poboljšanju saradnje između parlamenta i civilnog društva, pogotovo kad je u pitanju uključenje u proces pristupanja, gdje su nevladine organizacije nastavile da igraju aktivnu ulogu“, kaže se u dokumentu.
Kad je u pitanju reforma adiministrativnih službi, kaže se da je Crna Gora umjereno pripremljena. „U svakom slučaju, rezultati u osiguravanju zapošljavanja na osnovu zasluga i borba protiv politizacije nijesu balansirani – ovo treba omogućiti na svim nivoima, uključujući prukovodeće pozicije“.
Navodi se da svi ciljevi iz prethodne Strategije reforme javnih službi nijesu ispunjeni i da Crnoj Gori u narednoj godini predstoji usvajanje nove strategije.
„Crna Gora treba da obezbijedi punu primjenu zakona o državnim službenicima i namještenicima i da se pridržava principa zasluga, depolitizacije i trasparentnosti prilikom zapošljavanja, procjene i otpuštanja na svim nivoima, uključujući visoke rukovodeće pozicije“, kaže se u Izvještaju.
Kako se dodaje, potrebno je da se država pripremi za implementaciju novog zakona o opštem upravnom postupku i sprovede reviziju i procjenu ostalih relevantnih zakona i osigura primjenu mjera racionalizacije javne uprave, kao i osigura neophodne kapacitete za evopske integracije.
Navodi se da je država umjereno spremna kad je u pitanju pravosudni sistem.
„Važni koraci su preduzeti da bi se uskladilo zakonodavstvo sa evropskim standardima i poboljšao profesionalizam i nezavisnost. Fokus sada treba da bude na implementaciji. Etički kodeksi za sudije i tužioce usklađeni su sa relevantnim evropskim i međunarodnim standardima i Strategija koja se tiče pravosudne reforme (2014-2018) je na mjestu. Sada je potrebna puna implementacija sistema zapošljavanja, profesionalne procjene i napredovanja“, poručeno je iz EK.
Kako stoji u Izvještaju, sudovi uspijevaju da se nose sa prilivom novih slučajeva, ali se mora nastaviti sa smanjenjem broja slučajeva na čekanju i trajanjem postupaka.
U predstojećoj godini, Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na jačanje profesionalizma i nezavisnosti sudstva, sprovođenjem novih sistema zapošljavanja i unapređenja, kao i na jačanje odgovornosti sudstva razvijanjem rezultata u implementaciji etičkog kodeksa i novog disciplinskog sistema za sudije i tužioce.
Dodaje se da treba obratiti pažnju i na jačanje Sudskog i Tužilačkog savjeta, uključujući strateško planiranje budžeta i ljudskih resursa.
Kad je u pitanju borba protiv korupcije, u Izvještju se navodi da je Crna Gora dostigla određeni nivo spremnosti.
„Ipak, bilans rezultata u istragama, procesima i krajnjim presudama u slučajevima korupcije, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou, i dalje su ograničeni. U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, država je dostigla određeni nivo spremnosti. Dalji napori su neophodni, posebno u istragama širih kriminalnih mreža i pranja novca“, navodi se u dokumentu.
Posebnu pažnju, kaže se u Izvještaju, potrebno je obratiti na uspostavljanje Agencije za antikorupciju do 1. januara, koja će biti u potpunosti operativna.
Potrebno je obratiti pažnju i na uspostavljanje bilansa rezultata u borbi protiv korupcije, posebno u slučajevima korupcije na visokom niovu i povećanju kapaciteta za vođenje finansijskih istraga.
„Dalji opšti napredak u pregovorima sa EU zavisiće i od napretka u oblasti vladavine prava, koja će se morati demonstrirati, i ocijeniti napredak na osnovu kredibilnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kaže se u dokumentu EK.
Kad je u pitanju borba protiv kriminala, u predstojećoj godini država treba da obrati posebnu pažnju na poboljšanje bilansa rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući razbijanje kriminalnih mreža i oduzimanje bogatstva stečenog kriminalom.
Potrebno je osigurati jaču saradnju među institucijama koje su nedavno formirane, kao što su Specijalno tužilaštvo i specijalizovane policijske jedinice.
Pravni okvir za zaštitu ljudskih prava je u skaldu sa evropskim standardima, ali, navedeno je, problem je i dalje implementacija.
„Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti u oblasti slobode izražavanja. Ipak, i dalje zabrinjavaju primjeri napada na medije tokom izvještajnog perioda, iako ih je manje nego u prethodnim godinama. Slučajevi nasilja nad medijima i dalje su neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika 2004. godine. Potrebno je identifikovati ne samo izvršioce već i nalogodavce ubistva i implementirati preporuke Komisije za praćenje istraga napada na novinare.Nedostatak profesionalnih i etičkih standarda, uz nedostatak efikasne samoregulative ne doprinosi unapređenju slobode medija“, poručeno je iz EK.
U Izvještaju se navodi da Crna Gora mora da obrati posebnu pažnju na rješevanje slučajeva napada na medije, kao i na obezbjeđivanje nezavisnosti Javnog servisa (RTCG).
„Institucije za ljudska prava su i dalje slabe. Kancelarija Ombudsmana i Ministarstva za ljudska i manjinska prava mora biti ojačana, u skladu sa reformom antidiskriminacionog okvira. Znanje zaposlenih o evropskim i međunarodnim standardima i dalje je nedovoljno. Potrebno je hitno se pozabaviti nedovoljnom transparentnošću i kontrolom fonodva za manjine“, kaže se u Izvještaju.
Ocijenjeno je da Crna Gora nastavlja da igra važnu ulogu u regionalnoj saradnji i da pravi važne korake u nalaženju rješenja koja su prihvatljiva za sve, a koja se tiču pitanja sa susjedima, uključujući potpisivanje ugovora o granicama sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom u avgustu.
Crna Gora je , dodaje se, u ranoj fazi kad je u pitanju spremnost za oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje administrativnih kapaciteta ostaje ključni izazov za Crnu Goru.
U dijelu koje se odnosi na poglavlje 27 – Životna sredina, navodi se da je spremnost u toj oblasti još u ranoj fazi. „Crna Gora je napravila određeni napredak u usklađivanju i primjeni zakonodavstva u vezi sa klimatskim promjenama“.
U predstojećoj godini, dodaje se, Crna Gora treba da intenzivira strateško planiranje u vezi sa klimatskim promjenama i ojača administrativne kapacitete kako bi intenzivirala rad na akcionim planovima i strategijama, kao i da napravi odlučne napore da zaštiti Ulcinjsku solanu i upravlja tim područjem.
„Crna Gora je srednje spremna kad je u pitanju zdravstvena zaštita“, kaže se u Izvještaju i poručuje da je potrebno u predstojećoj godini uraditi više na dostizanju održivog napretka kad je u pitanju bezbjednost pacijen ta i kvalitet zdravstvene zaštite.
Bonus video:
