Mustafa Durusoj iz Istanbula samo je jedan od onih koji su iz Turske u potrazi za plodnim poslovnim tlom stigli u Crnu Goru. On je u Budvi otvorio zlataru, a kod nas je, kaže, došao – zbog turista.
"Prvo je od kruzera to počelo, koji su išli u Tursku, u Izmir, Kušadasi, svi su okrenuli u Kotor, i zbog toga je počelo da se dolazi ovdje i da se radi u Crnoj Gori, Budvi, Kotoru...", kazao je Durusoj.
Od oko 7 hiljada i 700 preduzeća koja trenutno posluju u Crnoj Gori a koja su osnovali strani državljani, gotovo trećina je iz Turske – čak 2.162. Turski državljani su tako prestigli ruske i srpske po broju kompanija u našoj zemlji.
A po podacima Poreske uprave, veliko interesovanje turskih preduzetnika za Crnu Goru počelo je prošle godine, kada su registrovali 435 kompanija. Već ove, njihov broj se udvostručio.
No uprkos velikom broju turista u Budvi, poslovno iskustvo u Crnoj Gori, priznaje ipak Mustafa, nije kao u Turskoj.
"U Tursku kad dođu nije samo da vide Efes, već kad prolaze kroz pazar tamo ima i mnogo zlatara, kožara i onih što prodaju tepihe. Kad vide to, odmah im dolazi osjećaj nešto da kupe. U Turskoj sistem nije kao ovdje, da čekaš mušterije. Izlazi se, priča se sa turistima, zoveš ih u radnju, sjednu, popiju čaj, kafu, i za to vrijeme kupi nešto – kupi; ne kupi – ideš dalje da radiš. Bolji trgovci nego ovdje? Pa, da reknem to, jesu malo, jesu...", kazao je Durusoj.
Turski kapital nije zaobišao ni zemlje regiona, pa su samo u Srbiji turski državljani prošle godine osnovali oko 650 preduzeća. Urednik beogradskog nedjeljnika NIN, Milan Ćulibrk, vjeruje kako ekonomski kapital u ovom slučaju prati političke ambicije turskog predsjednika Redžepa Erdogana.
"Turska pokušava da vrati svoj uticaj na Balkan, ono što je imala skoro 500 godina pokušava da vrati kroz kapital, sve više je turskih investicija u Srbiji, i dodatno olakšavajuća okolnost je što je predsjednik Vučić spreman da turskim kompanijama obezbijedi velike subvencije koje idu i do 10 hiljada eura po svakom novom radnom mjestu...", kazao je Ćulibrk.
Na taj način se, smatra Ćulibrk, za uticaj na Balkanu Turska bori sa Evropskom unijom.
"Tako da se u sklopu jedne šire priče to odnosi i na region, pa i na Crnu Goru",kazao je Ćulibrk.
Pa ipak, kako sami preduzetnici priznaju, ekonomski uticaj Turske u Crnoj Gori, barem kada je riječ o trgovcima, mogao bi biti kratkog daha.
"Nije kao što su očekivali, kako je bilo u Turskoj prodaja, da se zaradi, neće biti ovdje, ja to ne vidim... Ali ako bude iduće godine sezona bolja, možda će se ostati. Ali ako ne, to će teško biti. Vi ostajete ili idete? Mi smo još godinu ovdje, da vidimo, daj bože, ako krene, ostaćemo i dalje", kazao je Dursoj.
Najveći broj preduzeća u vlasništvu turskih državljana, saopšteno nam je iz Poreske uprave, registrovan je u centralnoj i primorskoj regiji, a pretežno se radi o malim i srednjim preduzećima koja se najčešće bave konsultantskim aktivnostima, izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada, trgovinom na veliko i malo i ugostiteljstvom.
Bonus video:
