Nevladine organizacije (NVO) ne smiju da budu dekor evropskih integracija Crne Gore, a o uspjehu procesa moći će da se govori kada Vlada njihov rad i predloge suštinski uvaži, poručeno je na konferenciji o iskustvima NVO u integracijama.
Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković kazala je da se u crnogorskoj javnosti, od trenutka kada je Vlada aktivno zakoračila u pristupni proces, zaboravilo ko su bili prvi promoteri i zagovarači evropskih vrijednosti.
Prema njenim riječima, to su, mnogo prije Vlade i Parlamenta, bile i ostale NVO koje su započele borbu za vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava, zabranu diskriminacije i sve druge vrijednosti koje su temelj Evropske unije.
„NVO ne smiju biti dekor procesa, a jedino kada se Vlada pobrine da rad i predloge nevladinog sektora suštinski uvaži moći ćemo da govorimo o uspjehu ovog procesa“, poručila je Novaković na konferenciji „Iskustva NVO u procesu evropske integracije Crne Gore: Postignuća i izazovi”.
Ona je podsjetila da je crnogorska Vlada omogućila učešće predstavnika NVO u radne grupe za pripremu poglavlja što je, kako je dodala Novaković, svojevrsan presedan u dosadašnjem iskustvu država koje su pristupale EU.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović kazao je da je, od 1.256 ljudi koji rade u okviru pregovaračkog procesa, 292 predstavnika civilnog sektora.
On je dodao da se u pregovaračkim radnim grupama nalazi 52 predstavnika NVO-a. „Kroz 23 i 24 poglavlje je možda bilo najočitije, najaktivnije i sigurno najglasnije učešće NVO-a“, naveo je Pejović.
On je kazao da su u novoj IPI II, koja je stupila na snagu prošle godine, primjenili pristup formiranja sektorskih radnih grupa gdje se, kako je objasnio Pejović, nalazi devet predstavnika NVO.
Prema njegovim riječima, činjenica da u Crnoj Gori, prvi put i prvi u regionu, predstavnici NVO učestvuju u progamiranju tehničke i finansijske pomoći govori o tome da se pokušalo ići otvorenim putem i uvezivanjem svih djelova društva.
„Nedostatak u Crnoj Gori je vrsta mehanizma koje bi NVO stvorile same za sebe i imale tu vrstu kanalisanog načina komunikacije prema Vladi-tijelo koje bi objedinjavalo sve NVO i izlazilo sa preporukama i sugestijama koje bi bili sintetičkije predloženi u integrativnom dijelu ulaska u EU, ali i drugim Vladinim politikama“, zaključio je Pejović.
Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje ocijenio je da proces evropskih integracija mora da ima mnogo veći nivo inkluzivnosti.
„Nismo u potpunisti zadovoljni onim što se dešava u Radnim grupama, zato što nismo uspjeli da definišemo osnovno pitanje-ulogu predstavnika NVO u tim grupama“, poručio je Marić.
Jovana Marović iz Instituta Alternativa, govoreći o transparentnosti, ocijenila je da postoji neravnopravna pozicija NVO predstavnika u Radnim grupama, navodeći da oni imaju selektivan pristup informacijama.
„Vlada ipak ima šta da krije, odnosno kanali komunikacije trenutno omogućavaju Vladi da neke bitne informacije vezane za proces krije od članova Radne grupe NVO sektora, pa i od druge zainteresovane i stručne javnosti“, ocijenila je Marović.
Ona je objasnila da je riječ o komentarima Evropske komisije (EK) na ključne zakone i zakonodavstvo, izvještajima ekspertskih misija EK i promjeni u pregovaračkoj strukturi.
Nataša Kovačević iz Green Home-a kazala je da je u Radnoj grupi koja se bavi poglavljem životnom sredinom četiri predstavnika NVO sektora.
Ona je dodala da, pored te NVO, ostala tri predstavnika ne dolaze na sastanke Radne grupe što, kako je ocijenila Kovačević, govori o nezainteresovanosti NVO o tom pitanju.
“Broj sastanaka koji je dosad održan unutar te pregovaračke grupe je mali, a ti sastanci su neredovni, a u posljednjem periodu se nisu održavali”, kazala je Kovačević, navodeći je jedan od najvećih problema to što ne znaju o čemu će da se razmatra i raspravlja na svakom sljedećem sastanku.
Goran Đurović iz koalicije NVO “Saradnjom do cilja” kazao je da ne vidi bilo kakvu prepreku da u svim IPA projektima, u kojima su nosioci u implementaciji projekata državni organi i institucije, ne budu uključeni predstavnici NVO.
„Mi sada imamo pogrešnu situaciju-realizuju se projekti koje vode državne institucije i organi i u njima se vrši obuka samo ljudi koji rade u tim institucijama“, zaključio je Đurović.
Konferenciju je organizovao CRNVO u saradnji sa Udruženjem za promociju ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS iz Splita, uz podršku programa Evropa za građane.
Bonus video:
