Crna Gora je duboko ušla u proces integracija, a najviše rezultata postignuto je u vladavini prava, rekao je danas šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Mitja Drobnič.
Drobnič je, na javnoj debati na kojoj su predstavljeni rezultati iz Akcionih planova za poglavlja 23. i 24, kazao da se proces pregovora može ocijeniti kao zadovoljavajući kada se govori o broju otvorenih poglavlja.
„Međutim, treba imati u vidu da je Crna Gora duboko ušla u proces integacija, ona je prešla veliki put i ima dobru osnovu da još ubrza taj proces“, poručio je Drobnič.
Prema njegovim riječima otvaranje poglavlja je administrativni čin.
„Ja bih bio zadovoljan kada bi se u sledećem razdoblju više energije koncentrisalo na otvaranje poglavlja koji imaju uslove za otvaranje, jer bi nastao problem ako bi ta poglavlja zaostajala“, kazao je Drobnič.
On je rekao da treba težiti da se proces na svih 30 poglavlja paralelno odvija.
„Mada je vladavina prava u žiži interesovanja i sa njom se počelo, tako da je sasvim normalno da su na tom segmentu najviši rezultati i postignuti i što je najviše energije i sredstva uloženo“, naveo je Drobnič.
On je podsjetio da je doneseno nekoliko zakona iz oblasti izbornog zakonodavstva, sa područja reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„Izborno zakonodavstvo predstavlja bazu koja treba da poveća stabilnost u političkom prostoru Crne Gore, jer znamo da se svaki izbori završe optužbama o manipulacija i to unosi nestabilnost i odvlači političku energiju od drugih pitanja vezanih za proces integracija“, poručio je Drobnič.
Drobnič je kazao da će Izvještaj o napretku Crne Gore ove godine biti malo drugačiji, jer je Evropska komisjia uvela nekoliko novina kao što je ekonomsko upravljanje kao prioritet.
On je precizirao da to više neće biti Izveštaj o napretku, već Izvještaj o državama zapadnog Balkana. „Svrha te izmjene je da se više ne mjeri samo napredak u odnosu na prethodnu godinu već u odnosu na neke kriterijume“, precizirao je Drobnič.
Prema njegovim rijčima, u žiži interesovanja biće Poglavlje pet koje se tiče javnih nabavki, Poglavlje 16 – statistika i Poglavlje 32, finansijska kontrola.
On je naveo da će Evropska komisija i dalje finansijski i stručno pomagati crnogorsku vladu.
Pregovarač za poglavlja 23. i 24, Svetlana Rajković podsjetila je da je ovo druga godišnjica od otvaranja poglavlja i sredina procesa gdje i civilno društvo i društvo u globalu mora biti mnogo aktivnije.
„Mislim da smo na pola puta zato što je najveći dio normativnog okvira u ova dva poglavlja u završnoj fazi“, ocijenila je Rajković.
Ona je kazala da treba više da se radi na jačanju i podizanju svijesti društva o važnosti prihvatanja promjena koje se donose zakonima.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović kazao je da vladavina prava treba građanima da osigura prostor slobode i bezbjednosti, ali i pravde u smislu da imaju povjerenja u sudove i osjećaj da će njihova prava biti efikasno zaštićena.
„Donošenjem seta zakona iz oblasti pravosuđa uspostavljen je normativni okvir za rješavanje pitanja obuhvaćenih za Poglavlje 23, ali to samo po sebi ništa ne znači, jer je usvajanje akata polazna osnova, a implementacija ključna“, poručio je Radunović.
On je naveo da je akcenat na sprovođenju, ali se o rezultatima ne razgovara.
„Temelj pravosuđa i osnovnih prava je nezavisno sudstvo, kod nas su i pored finansijske nezavisnosti sudija okovi nepotizma i partijske pripadnosti onemogućili njihovo nezavisno i nepristrastno djelovanje“, ocijenio je Radunović.
On je ukazao da u Crnoj Gori ne postoji nijedna presuda o korupciji na visokom nivou, što je čini jednistvenom u Evropi. „Za Poglavlje 24 spremnost države je ključna kada je u pitanju suočavanje sa organizovanim kriminalnim grupama“, zaključio je Radunović.
Šefica Radne grupe Branka Lakočević kazala je da je poglavlje 23 najzahtjevnije i da kada je u pitanju implementacija ima važnih dostignuća, ali i kašnjenja.
„Kada je u putanju efikasnost dosta je urađeno na polju pravosuđa, prije svega, kada je u pitanju broj riješenih predmeta“, precizirala je Lakočević, dodajući da se sada najviše radi na kvalitetu.
„Nedostaju pravosnažne presude, ali kada je u pitanju prevencija normativni okvir u potpunosti je uspostavljen“, zaključila je Lakočević.
Bonus video:
