Crna Gora bi najzahtjevnije poglavlje u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena trebalo da otvori 2016. godine, a za ispunjenje mjerila i njihovu primjenu trebaće velika finansijska sredstva, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gozdenović.
On je, na otvaranju tematske nedjelje “Zaštita životne sredine i klimatske promjene”, koju organizuje Delagacija EU u sardanji sa ekološkim NVO, ocijenio da se država ne može razvijati kao turistička destinacija, ako se ne riješe pitanja otpada i otpadnih voda.
“Moraju se obezbijediti sredstva za investiranje u infrastrukturu, unapređivanje industrije i prelazak na čistiju proizvodnju, saniranje šteta koje su nastale u prošlosti, kao i obezbjeđivanje stalnih i dugoročnih sradstava za uspostavljanje i odražavanje novih sistema za zaštitu životne sredine. Radiće se ina jačanju administativnih kapaciteta i ekološke inspekcije”, najavio je Gvozdenović.
On je naveo da je ostvaren visok stepen usaglašenosti domaćih sa propisima EU, a da će u narednom periodu napori biti usmjereni na njihovoj primjeni.
“Pripremljen je Zakon o životnoj sredini koji će biti upućen Valdi, u toku je javna rasprava o Državnom planu upravljanja otpadom do 2020. i uskoro očekujemo i donošenje novog Zakona o upravljanju otpadom. Vlada je donijela i odluku o formiranju Ekološkog fonda za finansiranje projekata u oblasti životne sredine”, kazao je Gvozdenović.
U dijelu koji se tiče klimatdkih promjena, Gvozdenović je naveo da je u toku izrada Nacionalne kontribucije za novi globalni sporazum, koji će se naći u Vladi u septembru i biti dostavljen Sekretarijatu Okvirne konvencije UN o promjeni klime, kao i da je u toku izrada Nacionalne strategije za klimatske promjene do 2030. godine.
Šef Degacije EU Mitja Drobnič kazao je da su ekološki standaradi u EU među najboljima na svijetu, ali da globalne klimatske promjene negativno utiču na Evropu na više načina.
“Podizanje nivoa mora prijeti da poplavi priobalne gradove, a sve ekstremnije temperature štete ekosistemima. Klimatske promjene su ujedno i naša šansa da iznova osmislimo ekonomiju na čistiji, zeleniji i efikasniji način. U tom kontekstu EK je predložila ambiciozan cilj smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od 40 odsto do 2030. godine. To je naš doprinos novom sporazumu o klimi na konferenciji koja će se održati u decembru u Parizu”, kazao je Drobnič.
On je naveo da je veoma važno da Crna Gora kao ekološka država razvije sveobuhvatnu nacionalnu klimatsku politiku i strategiju koja bi bila u skladu sa okvirom EU za 2030. godinu.
Bonus video:
