Propisi Evropske unije sprečavaju mogućnost zloupotreba od strane proizvođača koji imaju interes profita, kazao je Mitja Drobnič, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, na okruglom stolu danas u Nikšiću.
Okrugli sto na temu “Crna Gora i zaštita potrošača - na putu ka EU”, na kome je predstavljeno poglavlje 28 koje reguliše zaštitu potrošača i zdravlja, organizovan je kao dio posjete Delegacije EU opštini Nikšić.
EU je uvela široki dijapazon standarda, čije sprovođenje kontrolišu države članice. Prema riječima Drobniča, jako je značajno da se kroz regulaciju zaštite potrošači, a u tome važnu ulogu imaju inspekcije.
„Ako država ne organizuje efikasnu inspekcijsku službu, onda propisi nemaju svrhu. Pored inspekcije, nevladin sektor je vrlo važan faktor koji pomaže da se zakon sporovodi, a njihova funkcija neće prestati ulaskom Crne Gore u EU“, kazao je Drobnič.
Međutim, bitka za sprečavanje ulaska na tržište proizvoda koji ne ispunjavaju kriterijume, prema rijrečima šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, nikada nije do kraja dobijena.
„Bio sam diplomata Slovenije u Njemačkoj koja je vrlo organizovana država, ali nekoliko puta se desilo da na tržište dođu proizvodi opasni po zdravlje. To nijesu otkrile inspekcije nego na neki sasvim drugi način. I u dobro organizovanim državama to se može desiti“, kazao je Drobnič i objasnio da će Crna Gora kada uđe u EU, biti potencijalno mjesto ulaska opasnih proizvoda na tržište Evropske unije.
Zbog toga se toliko pažnja pridaje ispunjavanju kriterijuma zaštite zdravlja potrošača, jer, kazao je Drobnič, ne radi se samo o zdravlju crnogorskih građana nego o zdravlju oko 520 miliona građana EU.
„Oko 17 hiljada proizvoda ne ispunjavaju standarde EU i nalaze se na tzv. crnoj listi. Ta datoteka je već sada na raspolaganju Crnoj Gori i njenim građanima. Pošto potrošači to ne prate sistematski, važna je uloga nevladinog sektora koji ukazuje i sprečava zloupotrebe. Oni su upozorenje i proizvođačima da ne mogu da se neodgovorno ponašaju prema potrošačima“, kazao je Drobnič i dodao da je od posebnog značaja sprečavanje dolaska na tržište preparata koji direktno ugrožavaju zdravlje ljudi.
Ubijeđen je da će i poglavlje 28 donijeti bolji kvalitet života i da će se proces integracije nastaviti uspješno kako bi država i građani što prije došli u situaciju da koriste prednosti punopravnog članstva.
„Sada je više obaveza nego prednosti, ali je to investicija koja se mora napraviti da bi se stekli uslovi za ulazak u EU. Međutim, te investicije se jako brzo vrate“, poručio je Drobnič.
Jovo Rabrenović, generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije, kazao je da zaštita potrošača nije nova oblast, samo se otvaranjem pregovaračkog poglavlja dobilo na njenoj aktuelnosti…
„Značajan dio potrošačkih prava je i u oblasti finansijskih usluga i kredita, o čemu je lani usvojen zakon koji je u znatnoj mjeri poboljšao situaciju. Generalno smatram da je stanje potrošačkih prava s obzirom na već donesenu regulativu i koja se planira usvojiti značajno bolje nego u ranijem periodu“, kazao je Rabrenović.
Da bi potrošači bili upoznati sa svojim pravim potrebna je edukacija, a prema riječima Rabrenovića, ona se na različite načine svakodnevno sprovodi, a u tome veliki značaj imaju mediji i NVO.
„Zaludu nam i najbolji propisi ukoliko potrošači ne znaju svoja prava i ne koriste ih. Ako potrošači reaguju da zaštite svoja prava tada naš trud ima svrhe. Naročito nam je važno da potrošač koji iz EU dođe kod nas ne bude uskraćen u pravima koja ima u svojoj državi“, kazao je Rabrenović.
Rada Marković, šefica pregovaračke grupe za poglavlje 28, koje je otvoreno u decembru, i pomoćnica direktora Sektora za zaštitu tržišta i ekonomije, kazala je da je prvi zakon o zaštiti potrošača u Crnoj Gori donesen 2007. godine, kao i da je CEZASP prvi koji se počeo baviti zaštitom potrošača. Prema njenim riječima u Crboj Gori se krenulo uzlaznom linijom kada je u pitanju medijsko izvještavanje o temema koje se tiču zaštite potrošača.
„Dugo godina smo imali blokadu, a ukoliko nemamo taj ventil medija onda je naša borba za osvajanje terena zaštite potrošača mnogo teža. Tu je i uloga nevladinog sektora, jer nema potpune zaštite bez potrošača i njihovih asocijacija. Aktivan potrošač je najbolji, i u principu nema zaštite bez samog potrošača“, kazala je Marković.
Učesnici okruglog stola bili su direktorica NVO “Centar za zaštitu potrošača” (CEZAP), Olga Nikčević, predstavnici udruženja poslodavaca, Vodovoda i kanalizacije, banaka, NVO-a, kao i advokati i novinari koji se bave ovim pitanjem.
Marković: Potrošač i sam mora biti inspektor
Marković je izrazila žaljenje što javnost ima percepciju o zaštiti potrošača samo na osnovu negativnih slučajeva i kazala da je procenat pomoći potrošačima po žalbama vrlo visok.
„Najvažnije je koliko se naš potrošač na tržištu osjeća zaštićenim. Međutim, potrošač i sam mora biti inspektor, jer ne možemo očekivati da pored nas pored kase stoji inspektor i traži kusur od tri centa ili pet centi, da plaćamo kesu pet centi ako ona po zakonu ne treba da bude plaćena“, poručila je Marković.
Nada Đurđić, glavna inspektorka Tržišne inspekcije, kazala je da su za godinu, od kako se primjenjuje novi Zakon o zaštiti potrošača, primili preko 1.300 inicijativa.
„Oko 70 odsto su inicijative kojima potrošači traže zaštitu svojih prava. Te prijave su prioritet u radu tržišne inspekcije“, kazala je Đurđić.
Tržišna inspekcija ima 57 zaposlenih, od čega su 52 inspektora, koji sprovode nadzor na cijeloj teritoriji Crne Gore.
Bonus video:
