Crna Gora treba da razvija okvir za slobodno trgovinsko tržište usluga, kako bi se ostvarila puna integracija na unutrašnje tržište evropskog ekonomskog prostora, ocijenio je predstavnik Ministarstva ekonomije, Goran Šćepanović.
On je danas, na okruglom stolu o Nacrtu zakona o uslugama, objasnio da implementacija tog akta ima za cilj iskorišćavanje prednosti jedinstvenog tržišta usluga za njihove pružaoce i korisnike.
„Glavni cilj usvajanja Direktive o uslugama bio je da se napravi napredak prema unutrašnjem tržištu usluga, tako da u ovom najvećem sektoru evropske ekonomije preduzetnici i potrošači mogu potpuno da iskoriste mogućnost onoga što pruža“, kazao je Šćepanović.
Okrugli sto su organizovali Ministarstvo i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o uslugama koja će trajati do petka.
Šćepanović je ocijenio da je Direktiva o uslugama veliki korak naprijed u osiguravanju da pružaoci i korisnici usluga jednostavnije ostvare korist osnovnih sloboda zagarantovanih članovima 49 do 61 Ugovora o funckionisanju Evropske unije (EU).
„Kako bi se to postiglo, Direktiva je usmjerena na pojednostavljenje administrativnih procedura, uklanjanje prepreka za uslužne aktivnosti, kao i poboljšanje uzajamnog povjerenja između država članica i pružaoca i potrošača na unutrašnjem tržištu“, naveo je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, analiza uticaja implementacije Direktive o uslugama pokazala je da je uticaj njenog sprovođenja različit između država članica.
„Određeni članovi Nacrta zakona o uslugama će se primjenjivati danom pristupanja Crne Gore EU. Jednostavno rečeno, nakon liberalizacije tržišta robama, obaveza je liberalizacija tržišta uslugama“, kazao je Šćepanović.
Ekspert na GIZ-ovom projektu, Tomislav Curman, rekao je da se Crna Gora mora uskladiti sa pravnom tekovinom EU u okviru poglavlja 3, koje obuhvata pravo osnivanja i slobodu pružanja usluga.
„Ovaj projekat je vrlo važan jer će i prije otvaranja samog poglavlja, u dijelu koji se odnosi na pravo osnivanja i slobodu pružanja usluga, Crna Gora se djelimično uskladiti sa pravnom tekovinom“, naveo je Curman.
On je objasnio da je Direktiva o uslugama na unutrašnjem tržištu dosta kompleksna.
„Rezultat je brojnih kompromisa na nivou EU, koji su se odvijali o samog starta donošenja direktive 2002. do 2006. godine, kad je Direktiva stupila na snagu, a primjenjuje se od kraja 2009. godine“, saopštio je Curman.
Govoreći o slobodi pružanja prekograničnih usluga, on je kazao da se u EU nastoji da što više unutrašnje tržište profuncioniše kao jedinstveno bez unutrašnjih granica.
„To znači da granice ne budu zid između država, nego da budu membrana. To znači slobodno kretanje ljudi, kapitala i roba iz jedne države u drugu prema određenim pravilima“, zaključio je Curman.
Nakon završene javne rasprave, Ministarstvo ekonomije će razmotriti sve pristigle inicijative, predloge, sugestije i komentare i nakon toga sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi, u roku od deset dana od dana završetka javne rasprave.
Bonus video:
