Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič i glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju EU Andrija Pejović odgovarali su na ista pitanja u okviru projekta Growing Together 3 koji portal "Vijesti" izrađuje uz pomoć Centra za građansko obrazovanje (CGO), a pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Podgorici.
Portal "Vijesti" je objavljivao po dva pitanja i odgovore Drobniča i Pejovića. Posljednja dva pitanja su se ticala nezakonitog bogaćenja funkcionera i nekažnjivosti ratnih zločina.
Da li je u Crnoj Gori potrebno uvesti zakonske odredbe o oduzimanju neosnovano stečene imovine, sa obavezom javnih funkcionera da dokazuju da su je stekli na legalan način, ako je nisu prijavili u svom imovinskom kartonu?
Drobnič: Evropska komisija je jasno navela u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. godinu da postojeći sistem provjere imovinskih kartona nije djelotvoran te da kazne ne služe za odvraćanje. Stoga ohrabrujemo Crnu Goru da razmotri kriminalizaciju neobjašnjivog bogatstva, u skladu sa članom 20 Konvencije UN protiv korupcije.
Pejović: Crna Gora je u decembru izmijenila Zakon o sprečavanje sukoba interesa unaprijedivši ga mnogim rješenjima po ugledu na zemlje EU, za što smo i dobili pohvale brojnih eksperata. Bitno je istaći da ova oblast nije regulisana takozvanom „čvrstom“ pravnom tekovinom nego se temelji na međunarodnim konvencijama, poveljama i drugim dokumentima. Tako i na nivou država članica EU postoje različiti pristupi u rješenju ove oblasti.
U našoj državi, u skladu sa ZKP-om, sva imovina koja se može dovesti u vezu s izvršenjem krivičnog djela podliježe oduzimanju. U narednom periodu ćemo, svakako, razmotriti mogućnost i potrebu uvođenja instituta neosnovanog bogaćenja, i u konsultacijama s EK i ekspertima EU razmotriti eventualno nadograđivanje regulisanja ove oblasti.
Koliko bi na put Crne Gore ka EU mogla uticati dosadašnja nekažnjivost ratnih zločina? Ko i šta treba preduzeti da ovo ne bude prepreka?
Drobnič: Komisija je svoje ocjene jasno iznijela u Izvještaju o napretku za 2014. godinu – nisu pokazani ozbiljni napori da se riješi pitanje nekažnjivosti kada je riječ o bavljenju pitanjem ratnih zločina na nivou države, dok se čini da crnogorski sudovi i pravosudni organi imaju prilično formalistički pristup sprovođenju mjera u vezi sa ovim pitanjem, a koje su date u Akcionom planu.
U tom kontekstu, Crna Gora mora da uloži više napora u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine, te da djelotvorno istražuje, krivično goni, sudi i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima. Takođe je važno napomenuti da je pitanje ratnih zločina pokriveno Akcionim planom za poglavlje 23, te da se njim bavi i jedno od privremenih mjerila koje Crna Gora mora da ispuni.
Prema ovom mjerilu, Crna Gora mora da djelotvorno pokaže kapacitet organa za sprovođenje zakona i sudova da nepristrasno rješavaju slučajeve ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i praksom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, te da djelotvorno riješi pitanje nekažnjivosti, posebno na način što će ubrzati napredak u istragama ovih zločina i što će obezbijediti pristup pravdi i obeštećenju svim civilnim žrtvama.
Pejović: Crna Gora je posvećena efikasnom istraživanju, procesuiranju i kažnjavanju ratnih zločina u skladu s međunarodnim standardima. Bitno je da su svi slučajevi pokrenuti pred sudom presuđeni. To govori da je politička volja u procesuiranju ratnih zločina nedvosmislena, ali s druge strane postoje teškoće u procesu prikupljanja dokaza. Razlozi za to su brojni, od toga da se izvršioci, svjedoci i žrtve nalaze na teritoriji drugih država, da su materijalni dokazi uništeni ili nijesu u posjedu državnih organa Crne Gore, odnosno da je otežano prikupljanje materijalnih dokaza.
Crnogorsko tužilaštvo ulaže stalne napore u sprovođenju istraga ratnih zločina, a po ovom pitanju se ostvaruje saradnja s kolegama iz drugih država. Tako su u slučaju “Morinj” pravosnažnom presudom osuđena četiri lica na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina nad zarobljenicima.
Bonus video:
