Evropska unija će sa 10 miliona eura pomoći zemlje Zapadnog Balkana da se izbore sa islamskom radikalizacijom i prilivom terorista.
To je predložila Evropska komisija (EK) u sklopu osjetnog jačanja bitke protiv terorizma na tlu Evrope, a posebno je ukazano i na hitno aktiviranje plana o saradnji EU i država Zapadnog Balkana u sprečavaju šverca vatrenog oružja koje se u velikim količinama iz tog regiona švercuje u Uniju.
Nove predložene mjere EU treba da uključe i dosad nedovoljnu obavještajnu saradnju i razmenu informacija između samih članica Evropske unije, što bi se odvijalo "u najstrožoj povjerljvosti" preko EU policijske agencije Europol, a u sklopu Evropskog antiterorističkog centra.
Članice EU i Komisija su istovremeno, kako je ukazala i portparolka u EK Maja Kocijančič, "osudile strašni i zločinački napad" islamskog teroriste na policijsku stanicu u Zvorniku i podvukle da je to "napad na institucije BiH koje rade na tome da zaštitile i osiguraju interese naroda BiH".
Visoki funkcioner EK zadužen za bitku protiv terorizma Žil de Kerkov je nedavno u raspravi o bezbjednosti u Evropskom parlamentu stavio do znanja da se prati djelovanje islamskih terorista u Bosni.
Na pitanje da li nove mjere za saradnju sa Zapadnim Balkanom u cilju suzbijanja terorizma znače da se vidi i opasnost šireg povezivanja islamskih ekstremista u ili preko regiona, što je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov svojevremeno nazvao "prijetnjom balkanskog kalifata", evropski diplomatski izvori su uzvratili da "baš takva saznanja ne postoje".
Predočili su, međutim da skrovišta i jataci islamskih terorista, uključujući Al-kaidu i "kalifat" tzv. Islamske države, djelom postoje na prostoru Zapadnog Balkana, naročito u Bosni, Albaniji, Kosovu, pa i Makedoniji, jer je odatle u redove "Islamske države" u Siriji i Iraku regrutovano više stotina ekstremista.
Evropske diplomate su rekle da tome u prilog svjedoči i činjenica da su bugarske vlasti nedavno na bugarskoj teritoriji uhapsile islamske ekstremiste koji su putovali za ili iz Iraka i Sirije.
U dokumentu EK Evropski program za bezbednost 2015-2020 se takođe podvlači da je "krijumčarenje oružja preraslo u krajnje opasne spoljne razmjere, jer se velike količine vatrenog oružja švercuju u EU iz susjednih zemalja gde i dalje postoje velike zalihe vojnog naoružanja.
I, kako se navodi, "nedavni operativni akcioni plan s državama na Zapadnom Balkanu mora se u punoj mjeri sprovesti i, ako se pokaže da je djelotvoran, primjeniti i na druge susjede, posebno na Bliskom istoku i sjeveru Afrike".
Zvaničnici u Briselu su ukazali na poruku EK da su "nedavni teroristički napadi na ljude i vrijednosti Evrope bili utanačeni preko granica".
"To pokazuje da se moramo zajedno boriti da osujetimo te prijetnje... a prekogranični izazovi dovode u pitanje sposobnost pojedinih zemalja da se s tim bore, tako da to zahteva podršku EU da se izgradi povjerenje za saradnju, razmjenjuju informacije i zajednički djeluje", naveli su.
U EU je to, kako su primijetili, postalo visoko osjetljivo političko pitanje i zbog toga što, kako pokazuju najnoviji nalazi Eurobarometra, skoro polovina građana evropske 28-orice smatra da je terorizam glavna nevolja s kojom je sučeljen stari kontinent.
Nove mjere, koje je predložila Evropska komisija u sklopu Evropskog programa za bezbjednost 2015-2020, prevashodno bi bile usredsređene na bitku protiv terorizma, organizovanog kriminala i sajber kriminala, kao i sprječavanje ekstremističke islamističke indoktrinacije preko interneta.
Evropska komisija navodi da će "ojačati podršku partnerskim zemljama da se uhvate u koštac s izazovima terorizma" i precizira da će pet miliona eura biti namjenjeno za sprečavanje "radikalizacije na području Sahela i Magreba", a još pet miliona eura za sprečavanje dolaska islamskih terorista u EU sa Zapadnog Balkana, sjevera Afrike i bliskog istoka.
Predloge Komisije u Briselu treba u maju da potvrdi Savjet ministara EU, a visoka predstavnica EU Federika Mogerini je izjavila da "ovim novim predlozima želimo da partnerima EU pomognemo da se uhvate u koštac s terorizmom, sukobima, trgovinom ljudi i ekstremizmom.
Komesar EK za unutrašnje poslove i migraciju Dimitris Avramopulost je upozorio da su temeljite mere nužne zato što "nema bezbjednosti bez slobode, ali ni slobode bez bezbjednosti".
Bonus video:
