Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič izjavio je danas da je i otvaranje poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu, vezano za vladavinu prava i da će se "sa tog stanovišta posmatrati pripremljenost Crne Gore".
On je na okruglom stolu koje je organizovala Delegacija EU u Crnoj Gori i Agencija za zaštitu životne sredine u susret otvaranju poglavlja 27, kazao da na području zaštite životne sredine nema brzih rješenja i da je dobro da se što više razgovara o problemima, ali da se i počnu sprovoditi rješenja.
"Znam da će rješenja za Pljevlja biti stranački proizvod evropskih integracija. Evropske integracije ne rješavaju sve, ali neki od tih problema o kojima smo danas razgovarali biće riješeni kada Crna Gora uđe u EU, ne samo zbog ulaska nego zbog toga što će Crna Gora ispuniti kriterijume, a ti kriterijumi će to tražiti. Prema tome, ako građani žele da ubrzaju ta rješenja, onda treba tražiti od politike da učini sve da Crna Gora što prije uđe u EU. Taj proces nije jednostavan, on košta", poručio je Drobnič.
On je naglasio da država kandidat mora da u periodu pretpristupanja investira oko jedan odsto bruto društvenog proizvoda da bi finansirala evropske integracije.
"To je puno novca, a od toga IPA sredstva predstavljaju 10 odsto. Svaka država koja želi da uđe u EU mora da nađe sredstva koja će investirati i sa kojima će se finansirati integracije, odnosno postizanje kriterijuma. To je ipak na kraju dobar posao. Nijedan investitor neće donijeti sredstva pod ovakvim uslovima kao što su to sredstva EU. Integracije će donijeti mnoga rješenja koja bi trebalo da budu dugoročna. U procesu pripremanja na punopravno članstvo i treba sprovoditi takva rješenja koja će biti optimalna", rekao je Drobnič.
On je kazao da zaštita životne sredine puno košta, "ali da nezaštita košta još više".
"Zaštitu sredine u okviru EU treba gledati u okviru troškova i benefita koje će Crna Gora dobiti kao članica i za sada se svakoj državi to isplatilo. Ubijeđen sam da će Crna Gora biti sposobbna da iskoristi prednosti koje će umnogome prevazići troškove, odnosno investicije koje su potrebne", rekao je Drobnič.
Šef Delegacije EU je istakao da izgradnja drugog blokaTE Pljevlja nije protiv zakonodovstva EU.
"Treba vidjeti šta će to značiti za enenergetski bilans, odnosno za bilans emisije štetnih gasova. Normalno da će drugi i prvi blok nakon ulaska Crne Gore u EU morati da ispunjavaju kriterijume“, istakao je Drobnič.
Ukazao je i na činjenicu da su efekti nekih projekata u koje je EU uložila u Crnoj Gori, nestali iako su u jednom momentu bili vidljivi.
"To treba izbjegavati. Trudimo se da kada uložimo u neki projekat da to što projekat donese bude trajno. Kao čovjek koji je došao iz države koja je ušla u EU, kazaću vam da treba uzeti eksperte iz EU ali ih treba i što prije poslati kući, zbog toga što ćete sami usvojiti to znanje, ne samo zbog pripremanja za ulazak u EU, nego i jer će vam to biti itekako potrebno za život", rekao je Drobnič, koji je istakao dobru saranju sa državnim institucijama.
Lidija Šćepanović, pomoćnica direktora Agencije za zaštitu životne sredine, kazala je da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u pristupnim pregovorima, a Daliborka Pejović je ukazala na nedostatak kadrovskih kapaciteta, na opterećujuće procedure u sferi javnih nabavki, kao i nedostatak finansijskih sredstava.
"Tako probleme Pljevalja, Solane i druge slične probleme moramo rješavati iz budžetskih rezervi i za taj problem nismo stvorili mehanizme u proteklom periodu, iako smo u zakonu upisali da ćemo formirati vrlo važan institut - Eko fond, kao način da brzo dođemo do sredstava i da efikasno rješavamo probleme“, kazala Pejović.
Francuska ambasadorka u Crnoj Gori, Veronik Brumo, je kazala da je uloga svakog građanina da štiti životnu sredinu, a da su škole veoma važne za jačanje svijesti o tome.
Političare ne zanima da riješe probleme zagađenja
Predsjednik NVO Breznica Milorad Mitrović kazao je da ni opozicione ni partije na vlasti, nikada do sada nisu pokušale da se uključe u probleme rješavanja zagađenja.
"Niko ne sprovodi istraživanja, niti se iko ozbiljnije bavi pitanjima smrtnosti stanovnika pljevaljskog kraja, koje je u posljednjih 20 godina postalo zabrinjavajuće. Lokalnu vlast više od toga brine da li će kineski investitor samo doći da vidi postrojenje i odustati od investicije ili će stvarno graditi famozni drugi blok TE?! Za razliku od njih, građani i ekološki NVO sektor nemaji tu dilemu. Ne trebaju nam ni Kinezi, ni drugi blok Termoelektrane, ne treba nam ni ovaj jedan koji sada imamo, jer nikakve koristi od njega nismo imali, osim ogromnu i nenadoknadivu štetu, koju su nažalost, neki Pljevljaci platili svojim zdravljem, a oni sa manje sreće i svojim životima", rekao je Mitrović.
On je rekao da je glavni krivac za ovakvo stanje u Pljevljima crnogorska Vlada i lokalna samouprava.
Drugi blok TE, nova ekološka bomba
Ines Mrdović iz NVO MANS kazala je da je toplifikacija Pljevalja obaveza EPCG.
"Naša Vlada hoće da gradi II blok TE Pljevlja, a od nas kriju svi ključni podaci koji bi trebalo da pokažu da li se radi o ekonomski isplativom projektu, i da li je to projekat koji je potreban državi i građanima Pljevlja ili ćemo od njega imati više štete nego koristi. Sva naša istraživanja su pokazala da je izgradnja II bloka TE ekonomski neisplativa, da će ukupni troškovi premašiti milijardu eura, a da će u ekološkom smislu značiti - II blok, nova ekološka bomba. Opravdan je strah da će resursi Pljevalja biti opustošeni gore od afričkih", rekla je Mrdović.
Na skupu su govorili i predstavnici NVO Green Home, Ozon i drugih nevladinih organizacija.
Predstavnici NVO prije skupa učesnike skupa dočekali su sa zvukom sirene za uzbunjivanje i raširenim transparentom na kojem je pisalo "Krivi smo mi koji smo ćutali".
Bonus video:
