Životna sredina predstavljaće najveći izazov u procesu pridruživanja EU, a najveći problem za ispunjavanje obaveza iz najzahtjevnijeg i “najskupljeg” Poglavlja 27 biće novac. Da je tako, govori i činjenica da Crna Gora sada jedva nalazi sredstva čak i za saniranje vanrednih situacija.
“Složenost ovog pregovaračkog poglavlja nije crnogorska specifičnost. U svim zemljama koje su od skoro članice EU je životna sredina bila izazov zato što se radi o najsveobuhvatnijem poglavlju koje jednako tangira svakog građanina, al i sistem u cjelini”, kazala je pregovarač za Poglavlje 27 Daliborka Pejović.
Ona je navela da bi Crna Gora do kraja ove godine trebalo da usvoji nove ili izmijeni set postojećih zakona iz oblasti životne sredine, kao dio svojih i obaveza iz pregovaračkog procesa koji se tiču zastite prirode u dijelu dvije direktive - o staništima i pticama, biće donjet zakona o rješavanju problema otpada i Strategije za otpad do 2030. godine, izmijenjeni zakoni o biocidnim proizvodima i odgovornosti za štetu u životnoj sredini....
Najvažniji dokument koji treba izmijeniti je krovni Zakon o životnoj sredini, kojim bi se, pored uspostavljanja koncepta integralnosti u rješavanju problema u toj oblasti, odredili načini za obezbjeđivanje finansiranja.
“Za sada vrlo teško obezbjeđujemo sredstva za vanredne aktivnosti na saniranju problema u životnoj sredini, zbog čega ni u ovom predlogu Zakona nijesmo odustali od koncepta osnivanja Eko fonda, tim prije što je to bio i jedan od zahtjeva poslanika u crnogorskom parlamentu, potvrđen usvajanjem Rezolucije o životnoj sredini. Poznato je da u svakom slučaju kada je neophodno uraditi vanredna mjerenja ili monitoring segmenata životne sredine, kao što je bio slučaj u Pljevljima, moramo tražiti raspoloživa sredstva iz budžetske rezerve. Isti je slučaj bio i oko pumpi u Solani, a očito je da će potrebe za preduzimanjem hitnih mjera i aktivnosti na saniranju problema biti i dalje i da se mora obezbijediti siguran i adekvatan budžet za rjesavanje sličnih problema”, kazala je Pejović.
Ona je navela da je namjera da se uredi sistem praćenja stanja životne sredine kao nacionalnog programa, koristeći u tome najbolju praksu iz EU.
“Nakon prvih konsultativnih sastanaka sa različitim partnerima, institucijama, nevladinim organizacijama i lokalnim samoupravama, mislim da smo sa konsultantima UNDP-a i EK došli do održivog i dugoročnog koncepta rješavanja problema upravljanja otpadom, koji predviđa, pored regionalnog i centralizovan pristup. Državni plan za narednih pet godina predvidio bi osnivanje jedne regionalne deponije za sjever i eventualno postrojenje za termičku obradu otpada u budućnosti, s obzirom da EU planira da do 2030. godine zatvori sve deponije u zemljama članicama. Plan upravljanja otpadom zasnovan je na principima postovanja evropskih direktiva u odnosu na koncept selektovanja i reciklaže, u mjeri koja je moguća i održiva u Crnoj Gori”, kazala je Pejović.
Ove godine, prema njenim riječima, očekuje se da u sjevernom regionu bude izgrađeno nekoliko transfer stanica za odlaganje otpada, ali i počnu aktivnosti na saniranju velikih neuređenih odlagališta, prvo Cafe u Ulcinju i Vrtijeljke na Cetinju, a zatim i drugih u Crnoj Gori.
“Do sada su izgrađena postrojenja za tretman otpadnih voda u Mojkovcu i Žabljaku i plan je da se u ovoj godini izgrade još u Nikšiću, Herceg Novom, a naredne u Tivtu i Kotoru”, kazala je Pejović.
Uslov, tj mjerilo koje Crna Gora treba da ispuni da bi Poglavlje 27 bilo formalno otvoreno za pregovore Strategiju aproksimacije ili pristupanja EU.
“Nacionalna Strategija s čijom će potpunom realizacijom Crna Gora u narednom srednjoročnom periodu oblikovati politiku životne sredine shodno EU standardima i „receptima“, pokriće sve oblasti obuhvaćene Poglavljem 27, ali će ipak napraviti tri nivoa prioriteta u smislu složenosti izazova i postojećih problema, a posebno uočenih rizika u svakoj od oblasti”, kazala je šefica Radne grupe za Poglavlje 27 Ivana Vojinović
Prvi nivo prioriteta čine četiri oblasti: upravljanje otpadom, kvalitet voda, zaštita prirode i klimatske promjene, drugi kvalitet vazduha, industrijsko zagađenje, hemikalije, buka i civilna zaštita, a prema riječima Vojinović, posebno je identifikovan opšti prioritet, a to su pitanja vezana za stratešku i procjenu uticaja na životnu sredinu, pristup informacijama, učešće javnosti, eko kriminal....
“Ukoliko želimo da ispunimo sve pretpostavke u odnosu na zaštitu životne sredine, a koje se zemlji kandidatu za priključenje EU nameću, onda moramo, s obzirom na obim aktivnosti, osim želje i jasno izražene volje, za taj korak imati program i plan, a to je Strategija. Naša očekivanja su da do sredine 2015. dođemo do naprednije i zrelije verzije ovog dokumenta, s preciznim i jasnim mjerama koje treba preduzeti, vremenskim rokovima, finansijskim procjenama, identifikovanim izazovima i rizicima, nosiocima aktivnosti, kao i strateškom vizijom Crne Gore u razvoju politike životne sredine u skladu s EU standardima. Važno je istaći da će dokument definisati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove u ovoj oblasti. Strategija bi trebalo da bude finalizovana do kraja 2015”, kazala je Vojinović.
Piva i Komovi uskoro parkovi prirode
U politici EU najdinamičnije promjene su u podizanju standarda zastite, zbog čega stalno treba unaprjeđivati kapacitete.
“Trebaće vremena i finansijskih sredstava za uspostavljanje ekološke mreze, koju podrazumijeva i EU NATURA 2000, mada je činjenica da se već zašticena područja nalaze u velikoj mjeri u okviru nacionalnih parkova, UNESCO područja ili regionalnih parkova prirode Piva i Komovi, koji će narednih mjesec dana biti i zvanično uspostavljeni i u kojima smo odredili upravljače - opštine na čijoj teritoriji se i nalaze. Ovdje prvenstveno mislim i na zaštićena (Emerald) područja, kojima je potrebno utvrditi precizne granice i buduce upravljače. Nerealno je očekivati efekte inspekcijskog nadzora ukoliko ne znamo precizne granice kompletne ekološke mreze u Crnoj Gori”, smatra Pejović.
Klimatske promjene po prvi put u dokumentima
Osim toga, Crna Gora treba da do prvog kvartala 2015. predstavi svoj nacionalni doprinos, u skladu s doprinosima EU i država članica, za novi sporazum o klimi koji biti potpisan u Parizu. Urađen je drugi Nacionalni izvještaj o klimatskih promjenama, a svoje mjesto promjene klime našle su i novom tekstu Zakona o životnoj sredini.
“Cilj sporazuma je da svaka strana potpisnica definiše svoj nacionalni doprinos smanjenju emisija sa efektom staklene bašte (GHG). Naša zemlja se za ovaj korak priprema već duže vrijeme, naročito kroz ubrzanu dinamiku procesa evropskih integracija. U toku je izrada Nacionalne strategije za klimatske promjene do 2030, koja će poslužiti kao dobra osnova za proračun nacionalnih doprinosa za smanjenje emisija GHG gasova”, kazala je Vojinović.
Ona je navela da je Crna Gora mali emiter GHG gasova i da će, samim tim, i doprinos smanjenju GHG gasova biti srazmjeran. Međutim, cilj novog sporazuma je da uvaži doprinos svake članice i da jednako cijeni svaku postignutu tonu smanjenja emisija.
“Iako je planirano da većina država članica, a naročito razvijene zemlje, svoje nacionalne doprinose predstave u prvom kvartalu 2015. godine, to su za sada učinile samo EU (40 odsto smanjenja u odnosu na 1990) i Švajcarska (50 odsto smanjenja. Kako je ranije bilo planirano, rok za dostavljanje Utvrđenog nacionalnog doprinosa (INDC) Evropskoj komisiji je bio prvi kvartal 2015. godine koji bi se analizirao od strane EK i zatim uputio Sekretarijatu konvencije UN. Međutim, da bi se zemljama članicama UNFCCC omogućilo da sprovedu svoje interne administrativne procedure I konsultacije sa zainteresovanom javnošću, kao I da bi se proces međunarodnog pregovaranja mogao nesmetano pratiti, ovi rokovi su produženi do juna, odnosno oktobra 2015. kada se očekuje i najveći broj dokumenata koji će poslužiti za kreiranje teksta novog globalnog sporazuma”, kazala je Vojinović.
Članak je nastao u okviru projekta "Growing Together 3 - informacije o EU kroz informativne veb portale" koji finansira Evropska unija. U članku nisu nužno izneseni stavovi Evropske unije.
Bonus video:
