U podgoričkom naselju Blok 5 prije 10-tak dana, Snežani Ćosović uginuo je zlatni retriver. Nije bio star, niti bolestan, već je, kako tvrdi, otrovan.
Snežana tvrdi da je na nekoliko metara od ulaza bačen otrov, "toliko jak da je psa od 33 kilograma ubio za 15-tak minuta".
I to nije jedini slučaj. U tom kvartu, kaže Snežana, za manje od mjesec otrovana su četiri psa – dva su uginula, a dva jedva spašena.
"To se sve dešava u 20 dana i to na raznim lokacijama pri ulazu i na travnatim površinama", kazala je Snežana.
Da je ovaj problem u posljednjih godinu uzeo maha znaju i u Društvu za zaštitu životinja.
"Ubiti životinju na taj način, je svirepo, zakonom je sankcionisano, međutim niko na to ne reaguje samo zato što je u pitanju životinja. Kada se to prijavi, onda se sa vlasnicima pasa kao sa ljubiteljima životinja postupa kao sa ping pong lopticama, šalju nas od inspekcije do inspekcije", kazala je TV Vijesti Svetlana Manojlović iz Društva za zaštitu životinja Podgorica.
Snežana Ćosović je, nakon što joj je otrovan pas, zvala i komunalnu i poljoprivrednu inspekciju, i zdravstvenu i sanitarnu.
"Svi su ćutali na to", kaže.
U ulozi ping pong loptice našla se i ekipa TV Vijesti, dok je bezuspješno pokušavala da na nekoliko adresa dobije odgovore u vezi sa ovom temom.
"Niko ne razmišlja da je ta radnja postavljanje otrova i ubijanja životinja potencijalna opasnost i za zdravlje i živote ljudi, što je isto krivičnim zakonom sankcionisano", kazala je Manojlović.
Upravo je bezbjednost prije svega djece, koja se igraju na ovakvim površinama, ono na šta treba staviti poseban akcenat. Snežana kaže da ne smije ni da pomisli šta bi se desilo.
"U našem komšiluku ima dosta djece koja su tek prohodala, šta da dijete prođe tuda, dotakne, da se zakotrlja lopta u taj otrov, a dijete ne opere ruke".
Svetlana Manojlović dodaje da kad dijete zaboli stomak i dobije tempetaturu, niko ne posumnja da je možda otrov u pitanju, nego se posumnja da dijete ima stomačni virus.
"Treba li da se ljudi moji desi tragedija", pita Snežana.
Šta se može desiti ako dijete unese u organizam neku od hemikalija kojima se truju životinje? U odgovoru iz Centra za ekotoksikolaska ispitivanja navodi se da se kao otrovi za pse najčešće koriste pesticidi na koje su djeca iz više razloga naročito osjetljiva.
"Dječiji unutrašnji organi su još uvijek u razvoju i sazrijevanju i njihov enzimski, metabolički i imunološki sistem ne može osigurati jaku prirodnu zaštitu kao odrasle osobe. Tu su ''kritični periodi'' u ljudskom razvoju, kada izloženost toksinima može trajno promijeniti način na koji biološki sistem pojedinca funkcioniše", navodi se u odgovoru CETI.
Pesticidi i mišomor, koji se takođe nerijetko koristi, mogu se kupiti bez problema u poljoprivrednim apotekama, potvrđeno je i iz Uprave za inspekcijske poslove.
"Ovi proizvodi, kao i razne druge hemikalije nalaze se u slobodnom prometu, a način na koji će ih kupac upotrijebiti ne mogu kontrolisati inspekcije. U poljoprivrednim apotekama se ne prodaju otrovi ''I kategorije'', samim tim nije potrebno uzimati lične podatke prilikom kupovine", kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Snežana Ćosović smatra da je upravo to ono što je strašno.
"To je ono što je stravično i dolazi u ruke čovjeku, ja neću reći nesavjesnom, nemarnom, jer to su blage riječi".
A, da takvih nije malo svjedoče i uznemirujuće slike psa koga su u Duklji vezali lancem, a potom zapalili živog. Ljubitelji životinja poručuju da je vrijeme da se ovom problemu stane na kraj.
UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ: Psa vezali lancem i zapalili živog >>>
"To rade kukavice, to rade ljudi koji prije podne mrze sebe, popodne čitav svijet. Njima danas smetaju životinje, a sjutra će im neko zasmetati. Osim društva, tu treba policija, ministarstva, na prvom mjestu policija, Tužilaštvo, da se stvarno počne sa kažnjavanjem. A država kad odluči da kažnjava to, ona će to da uradi, a do tada dešavaće se ovakve stvari", kazala je Svetlana Manojlović.
Da se ne bi dešavalo i gore, onome ko je kriv za smrt njenog kućnog ljubimca Snežana šalje poruku.
"Ako me ovom prilikom vidi, a mi budemo ikako imali dokaze, ili nekog sljedećeg puta da zna da je zakon u Crnoj Gori izglasan u Skupštini 2008. da ovo podliježe krivičnoj odgovornosti i zatvorskom kaznom.
Za onog koji muči i ubija životinje Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja predviđena je novčana kazna od hiljadu do 11.000 eura, dok je Krivičnim zakonom predviđena zatvorska kazna od jedne do tri godine.
Bonus video:
